Uvod u psihologiju

Psihologija kao znanost

Temelji psihologije pogl. 1. i 2.

Pregled predavanja

to ini neku disciplinu znanstvenom?

PREDMET ISTRAIVANJA
to je psihologija i podruje rada psihologa
Kratka povijest psihologije
Suvremeni psihologijski pristupi
Kritiko miljenje
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
Operacionalizacija varijabli
Generalizacija rezultata
Metode istraivanja
Metoda opaanja
Metoda korelacije
Eksperimentalna metoda

Etika pitanja

to ini neku disciplinu

znanstvenom?
Predmet istraivanja
Metoda istraivanja

to je psihologija?
gr. psihe = dua i logos = znanost

znanost o dui ili

dueslovlje
Znanstvena psihologija ne izuava ljudsku duu, nego psihike
procese i ponaanje ljudi i ostalih ivotinja.
Predmet istraivanja: ivani sustav, osjeti i percepcija, uenje i
pamenje, inteligencija, jezik i govor, miljenje, rast i razvoj, linost,
stres i zdravlje, psiholoke poremeaje i naini njihovog ublaavanja i
uklanjanja, evoluciju ponaanja, ponaanje u razliitim socijalnim
organizacijama...

Psihologija kao znanost

nastoji
opisati
objasniti
predvidjeti
kontrolirati
pojave koje prouava, tj. psihike procese i
ponaanje.

Psihologija kao znanost psihologijske

teorije
Teorija = logiki ustrojen niz pretpostavki (tvrdnji) koje slue
definiranju dogaaja (pojmova), opisuju veze meu njima i
objanjavaju njihovo javljanje.
Psihologijske teorije se temelje na pretpostavkama o ponaanju i
psihikim procesima, sadre tvrdnje o naelima i zakonitostima koje
vladaju meu njima i omoguuju nam izvoenje objanjenja i
predvianja.
Primjer povezivanje tvrdnji o ponaanju (agresija), mentalnim
procesima ili emocijama (predrasude, ljutnja) te biolokim
procesima (testosteron)

Psihologija kao znanost psihologijske

teorije
Teorija se provjerava znanstvenim istraivanjem
prihvaanje / odbacivanje / modifikacija
npr. stara teorija da glad nastaje zbog kontrakcija
eluca; suvremene teorije: glad nastaje zbog biolokih i
situacijskih varijabli.
Zadovoljavajua teorija omoguuje predikciju (agresija,
glad)

Podruje rada psihologa

TEMELJNA ISTRAIVANJA cilj je
sakupljanje znanja opisivanje, predvianje i
razumijevanje fenomena. Istraivanja su sama
sebi svrhom.
npr. bioloka psihologija, kognitivna, razvojna, psihologija linosti,
socijalna psihologija

PRIMIJENJENA ISTRAIVANJA traenje

rjeenja za konkretan osobni ili drutveni
problem.

Podruje rada psihologa

Kliniki psiholozi/psihoterapeuti
Savjetovatelji
Organizacijski/industrijski
kole i vrtii
Socijalna skrb
Forenzika
Medicina rada
Vojska

Kratka povijest psihologije

Povijest psihologije i povijesni pristupi - Temelji psihologije S. A.
Rathus, pogl. 1,, 9.-15. str.

Suvremeni psihologijski pristupi

Pristup

Predmet istraivanja

Glavne pretpostavke

Biologistiki

ivani, endokrini sustav, geni

Ponaanje i psihiki procesi se

mogu objasniti biolokim
procesima

Kognitivistiki

Obrada infromacija, miljenje,

jezik, govor

Postojanje mentalne reprezetacije

svijeta i svjesno razumijevanje

Subjektivo iskustvo

Ljudi ine slobodan i svjestan

izbor temeljen na svom
doivljavanju

Nesvjesni procesi, rano

iskustvo

Obrambeni mehanizmi spreavaju

ljude da budu svjesni svojih
motiva, bitni nesvjesni rani
konflikti

Pristup sa stajalita
uenja

Utjecaj okoline na ponaanje,

uenje opaanjem

Uenje i iskustvo stvara

jedinstven sklop razvoja
ponaanja

Sociokulturalni

Djelovanje etniciteta, spola,

kulture i ses-a na ponaanje i
psihike procese

Individualne razlike uzrokovane

sociokulturalnim faktorima

Humanistikoegzistencijalistiki
Psihodinamski

Kritiko miljenje
Suprotstavljanje iroko prihvaenim, ali pogrenim vjerovanjima,
bez pasivnog usvajanja informacija

CILJEVI KRITIKOG MILJENJA:

Razvijanje skeptinosti prema objanjenjima i zakljucima
Sposobnost zakljuivanja o uzrocima i posljedicama
Izotravanje znatielje prema ponaanju
Znanje o istraivakim metodama
Sposobnost kritike analize argumenata

Kritiko miljenje
Gledanje nasilnih filmova uzrokuje nasilno ponaanje
Povijesni preokret: otkriven nain zaustavljanja Alzheimerove
bolesti
Suprotnosti se privlae
Mozak koristi spavanje da ispere toksine nakupljene
razmiljanjem tijekom dana

METODOLOGIJA
ISTRAIVANJA

Znanstvena metodologija - sustav pravila na

temelju kojih se provode istraivaki postupci,
izgrauju teorije i obavlja njihova provjera

Znanstvena metoda organizirani nain upotrebe

iskustva i provjeravanja ideja s ciljem
proirivanja znanja

Psihologijska teorija
Svakodnevno iskustvo
Opa vjerovanja

Istraivaki problem
(pitanje)
Hipoteze

Provjera hipoteze
Prikupljanje podataka
Novi istraivaki
problemi ili
hipoteze
Izvlaenje zakljuaka

Izgraivanje teorije ili

njezina modifikacija

Znanstvena
metodologija
kao sustavan nain
organiziranja i
proirivanja
znanstvenog znanja

Operacionalizacija varijabli
Nuna za provedbu istraivanja
Operativna definicija definicija varijable pomou
upotrebljene metode s ciljem oblikovanja ili mjerenja te
varijable
Npr. teorijski konstrukt uspjenost, znanje ili
depresivnost

Generalizacija rezultata
Populacija - cjelovita skupina organizma ili pojava
Uzorak dio populacije
Generalizacija zakljuivanje s uzorka na populaciju ovisno
o reprezentativnosti uzorka

1936. Roosevelt vs. Landon telefonsko anketiranje u

korist Landona; stvarni izbori velika veina izabrala
Roosevelta

Uzorak mora tono reprezentirati populaciju da

bi omoguio generalizaciju rezultata!
To je bitnije od veliine uzorka.

Generalizacija rezultata
Osnovni tipovi uzorka:

Sluajni uzorak - svaki lan populacije ima jednaku

vjerojatnost biti ukljuen u istraivanje
Stratificirani uzorak - bira se na nain da su odreene
podskupine u populaciji razmjerno zastupljene u uzorku
relevantne karakteristike, npr. spol, struna sprema
Pripaziti na pristranost dobrovoljnog sudjelovanja (pr. u exp.
prestanak puenja ili utjecaj vjebi na pamenje; u anketama
interes, otvorenost, slobodno vrijeme)

METODE ISTRAIVANJA
Metoda opaanja
Metoda korelacije
Eksperimentalna metoda

METODE OPAANJA
Prouavanje pojedinanog sluaja intervjuoom,
upitnicima i psihologijskim testovima,dolazimo do
detaljnog ivotopisa korisno za istraivanje rijetkih
fenomena i sluajeva (npr. disocijativni poremeaj identiteta)

Anketa metoda u kojoj velik uzorak ljudi odgovara na pitanja o

svojim stavovima i ponaanju korisno za prouavanja ponaanja
kojima ne moemo pristupiti opaanjem ili eksperimentalno (nedostaci:
drutvena poeljnost!)

Testiranje primjena psihologijskih testova (sposobnosti,

osobine linosti). Vane psihometrijske karakteristike: pouzdanost i
valjanost

Prirodno opaanje opaanje ponaanja tamo gdje se ono

dogaa
Laboratorijsko opaanje -opaanje ponaanja u laboratoriju

METODA KORELACIJE
Ispituju se odnosi meu varijablama; je li mjerena osobina povezana s
drugom osobinom
Koeficijent korelacije = stupanj sukladnosti u variranju dvije varijable
Mogui raspon: od -1 (potpuna negativna) do +1(potpuna pozitivna
korelacija)
0-0,2 nikakva ili vrlo slaba povezanos
0,2-0,4 slaba povezanost
0,4-0,7 srednja povezanost
0,7-1 velika povezanost
Primjer poz. povezanosti: inteligencija i kolske ocjene
Primjer neg. povezanosti: izloenost stresu i zdravlje

METODA KORELACIJE
Nemogunost uzrono-posljedinog zakljuivanja

Kakva bi povezanost bila izmeu

Religioznosti i kriminala
Jezinih i glazbenih sposobnosti
Razine obrazovanja i maloljetnike trudnoe
kolskih ocjena i delikvencije

EKSPERIMENTALNA METODA

Eksperimentom u kontroliranim uvjetima nastojimo provjeriti

utjee li mijenjanje jedne ili vie nezavisnih varijabli na promjene u
zavisnoj varijabli. Omoguuje kauzalno zakljuivanje.

Kada elimo provjeriti utjecaj neke varijable moemo:

mjeriti ponaanje osobe izloene odreenim uvjetima i usporediti ga s
ponaanjem osobe koje nije bila izloena (tzv. nezavisni nacrt)
ili
mjeriti ponaanje iste osobe u dvjema razliitim situacijama: (tzv.
zavisni nacrt)

EKSPERIMENTALNA METODA
Kod zakljuivanja o uzrono-posljedinoj vezi
najtei dio jest iskljuiti druga mogua objanjenja
eksperimentalna kontrola - u planiranju i provoenju
cilj je da se alternativna objanjenja odstrane ili uine
neuvjerljivima.
Primjer: utjecaj alkohola na ponaanje dvije skupine
(alkohol i sok) problem?
Slijepo i dvostruko slijepo

ETIKA PITANJA
ISTRAIVA je duan istraivanje provesti u skladu s:
vladajuim znanstvenim standardima
ne inei pritom naao ispitanicima
tono i iscrpno izvijestiti o dobivenim rezultatima potujui naelo
navoenja izvora
preuzeti punu odgovornost za posljedice koje bi njegovi napisi mogli
izazvati u drutvu

ETIKA PITANJA
Neki od etikih principa:

Pristanak na sudjelovanje
Povjerljivost
Etiki odbori
Upotreba zavaravanja ili obmane samo ako nema drugih
mogunosti i ako korist opravdava tetu
Razgovor s ispitanicima nakon istraivanja
Nanoenje tete ivotinjama (npr. lezije odreenih struktura u
mozgu) samo ako nema drugih mogunosti i ako korist
opravdava tetu