Neuron

(Graa i vrste neurona)

Uvod u bioloku psihologiju
Doc.dr.sc. Nataa imi

Glija stanice ss i perifernog sustava

SS
Macroglia:

astrociti
oligodendrociti
Microglia:

Periferni sustav
Schwanove stanice

Glija stanice

 Glija stanice imaju jednu vrstu nastavaka

(nemaju aksona)
ne stvaraju akcijske potencijale
mogu se dijeliti cijelog ivota
brojnije su od neurona

Oligodendrociti
oblikuju mijelinsku

ovojnicu aksona ss

Mijelinske ovojnice u ss

Astrociti
najvee glija

stanice
prijenos
kemijskih tvari
iz krvi u neuron

Schwannove stanice
stvaraju

mijelinsku
ovojnicu na
vlaknima
perifernog
sustava
mogunost
regeneracije
(ponovnog
rasta) aksona

Schwannove stanice

Mijelinska ovojnica

Neuron
tijelo (soma)
izdanci

 membrana
citoplazma
jezgra neurona
aksonski breuljak

Organele
Endoplazmatski

retikulum:
zrnati (granularni)
(ribosomi)- sinteza
proteina
glatki (agranularni)
sinteza lipida, stanini
enzimski procesi
Ribosomi
(RNA+bjelanevine)
mjesta sinteze proteina

Organele
Golgijev aparat

(kompleks) djeluje
zajedno s
endoplazmatskim
retikulom

Nisslova

supstanca=endoplazma
tski retikulum s
ribosomima

Organele

Lizosomi stanini

probavni sustav
probavljanje i
uklanjanje tetnih tvari
iz stanice

Mitohondriji skladita

ATP

Mikrotubuli-stanini

cirkulacijski sustav
prenoenje tvari iz
jednog u drugi dio
stanice

Organele
Jezgra
(kromosomi,DNA)
Jezgrina

membrana
Nucleolus
(jezgrica) u jezgri

Membrana
Permeabilnost
Dvostruki sloj

lipida

Akson (neurit)
Aksonski breuljak
Telodendriji
Mijelinska ovojnica

Celulofugalna

funkcija
Stanice Golgijevog
tipa I i II

Aksonski zavretak
Terminalne

(zavrne kvrice ili

sinaptiki vorii)
Sinaptike vezikule

(neurotransmiter)

Zavrne ili motorne ploice - veza

ivanog i miinog vlakna

Kolaterale

Dendriti
Celulopetalna

funkcija
(dovode . uzbuenja
na tijelo stanice)

Mijelinska ovojnica
funkcija

provodljivosti
Ranvierovi
prstenovi
Internodus
Tip A (100-150 m/s)
Tip B (10 m/s)
Tip C (2 m/s)

Neurilemma (Schvannova ovojnica)

Periferni sustav
oko mijelinske

ovojnice
regenerativna funkcija

Vrste neurona
morfoloka podjela
Apolarne stanice
Monopolarne

(unipolarne) stanice
Pseudounipolarne
stanice
Bipolarne stanice
Multipolarne stanice

Vrste neurona
(morfoloka podijela)

Apolarne stanice
Neuroblasti

Monopolarne (unipolarne)
stanice
unjii i tapii

Pseudounipolarne stanice
Spinalni ganglij

Bipolarne stanice
spiralni ganglij
vestibularni ganglij
spiralni ganglij
retina oka
osjetne njune

stanice

Multipolarni neuroni

Multipolarni neuroni
Betzove stanice

Amakrine stanice (vie dendrita,

nemaju aksona)

Podjela neurona
Funkcionalna podjela
Senzorne stanice
Motorne stanice
Asocijativne stanice
Komisurne stanice

Senzorni i motorni neuroni

Asocijativni i komisurni neuroni

Vjebe
Axoplasma- citoplazma aksona
membrana aksona axolemma
Perikaryon-dio citoplazme to okruuje

jezgru (iskljuena citoplazma dedrita i

aksona)

Vjebe
Kromatoliza (nakon presjecanja aksona) i
njegova regeneracija

Golgijeva metoda bojenja tkiva

Camillo Golgi (1870) - kalijev dikromat i srebrn nitrat

Golgijeva metoda
Neuroni kao siluete
Broj dendrita i oblik njihovog grananja
Duljinu i oblik grananja aksona
Ne otkriva strukturu neurona, sinapse
Nema podataka o broju neurona

Nisslova metoda bojenja tkiva

Franz Nissl (1880)
Krezil ljubiasta se vee za

strukture u staninom
tijelu
Procjena broja staninih
tijela u odreenom
podruju

Elektronska mikroskopija
Podaci o detaljima strukture

neurona
Elektronski mikrograf
(struktura neurona do najsitnih
detalja)

Metoda bojenja mijelina

Selektivno se oboje ovojnice mijeliniziranih

aksona
Prikaz mijeliniziranih podruja SS-a
Nema podataka o nemijeliniziranim

aksonima
Nema podataka gdje akson poinje i
zavrava

Weigertova metoda prikaz

mijeloarhitektonike

Neuroanatomske tehnike praenja

1. Anterogradno

(unaprijed) praenjepraenje aksona koji

izlazi iz tijela u odreeno
podruje
2.Retrogradno (unatrag)

praenje- tok aksona koji

zavravaju u odreenom
podruju

Schwannove stanice