Diskretna Matematika

Univerzitet u Banjoj Luci
Elektrotehniki fakultet

Diskretna matematika

PRVI DOMAI RAD

Student : Predmetni profesor:
Jovica Kesi, 1133/09 Dr Zoran Mitrovi

Banja Luka, decembar 2010. godine

Prvi domai rad iz predmeta DISKRETNA MATEMATIKA
Jovica Kesi, 1133/09

2


3

GRUPA A
Zadaci:

1. Neka i |2
2
. Da li
2
+ moe biti kvadrat cijelog broja?

2. Ako je 2
1 prost, onda je n prost. Dokazati!

3. Odrediti sve prirodne brojeve n takve da je 2
1djeljivo sa 7.

4. Broj a je dobijen tako to su brojevi od 1 do 101 napisani jedan do drugog. Da li je a potpun
kvadrat?

5. Dokazati da je
[,,]
=
(,,)
(,)(,)(,)
.

6. Rijeiti sistem kongurencijskih jednaina
7 (17)
9 (13)
3 (12) .

7. Koliko ima prirodnih brojeva 10
6
koji su djeljivi sa 7, a nisu sa 10, 12 i 25?

8. Nai broj rijei duine n sastavljenih od slova a,b,c,d tako da slovo a nikad nije susjedno
slovu b.

9. Upotrijebiti eksponenacijalnu funkciju generatrisu da biste odredili koliko ima naina da se
25 objekata etiri razliite vrste postavi na 25 mijesta, pri emu na svako mjesto se moe
smjestiti po jedan objekat, pri emu objekata prve vrste ima paran broj, objekata druge vrste
neparan broj i postoji bar jedan objekat tree i etvrte vrste.

10. Koristei funkcije generatrise, rijeiti rekurzivne relacije:
a)
0
= 1,
1
= 8,
= 6
1
9
2
+ 2
, > 1 ;
b)
0
= 1,
=
1
+, > 0 .


4

Rjeenja:

1. Pretpostavimo da je
2
+ potpun kvadrat. Iz |2
2
slijedi da je 2
2
= . Kako je
2
+
potpun kvadrat, onda je i
2
(
2
+) potpun kvadrat, pa imamo:
2
2
= => =
2
2
2
(
2
+) =
2
2
+
2
2
=
2
2
+2
2
=
2
( +2) =
2
[( +2)]
=
2
[
2
+2 +1 1] =
2
[( +1)
2
1].
Konano je
2
(
2
+) =
2
[( +1)
2
1],

a broj ( +1)
2
1 nije potpun kvadrat ni za jedno , pa pretpostavka da je
2
+
potpun kvadrat ne vai, odnosno
2
+ ne moe biti kvadrat cijelog broja.

2. * Brojevi oblika Mn = 2
n
-1 se nazivaju Mersenovi brojevi.
Dokaz:
Pretpostavimo suprotno. Neka je n sloen broj, takav da je n=kl, pri emu je 1 < , < . Tada
se broj 2
1 moe zapisati u obliku 2
1.
Iz 2
1 = 2
1 slijedi da je 2
1 djeljivo sa 2
1, odnosno da je

2
1 0((2
1)),

to moemo dokazati na sledei nain. Kako je svaki broj djeljiv sa samim sobom, imamo:

2
1 02
1,
2
12
1,
2
1,
2
1 02
1.

Na ovaj nain smo dokazali da je broj 2
1 djeljiv sa 2
1, pa na osnovu pretpostavke da n
nije prost broj, 2
1 ne bi bio prost broj. Meutim, kako je 2
1 prost, na osnovu zakona

kontrapozicije smo dokazali da je n takoe prost broj.

3. Kako je po uslovu zadatka 2
1 djeljivo sa 7, slijedi da je 2
1 ( 7). Kako je:

2
1
2 ( 7),
2
2
4 ( 7) i
2
3
1 ( 7)
slijedi da je
2
3+1
2 ( 7),
2
3+2
4 ( 7) i
2
3
1 ( 7)

5

Iz 2
1 ( 7) i 2
3
1 ( 7) slijedi da je traeni broj n oblika = 3, ( ),
odnosno da je n svaki prirodan broj djeljiv sa 3.

4. Da bismo rijeili zadatak, potrebno je da pronaemo zbir svih cifara broja a. Neka je Sn zbir
cifara dijela broja a, gdje je sa n oznaena desetica kojoj odreeni niz brojeva pripada:

=
9
=1
+10 .

Odavde slijedi:
0
= 45,
1
= 55,
2
= 65,
3
= 75,
4
= 85,
5
= 95,
6
= 105,
7
= 115,
8
= 125 i
9
= 135.
Na ovaj nain smo dobili sumu cifara broja a od 1 do 99. Kako bismo dobili sumu svih cifara
broja a, potrebno je dodati i sumu cifara brojeva 100 i 101, koja iznosi 3, pa je ukupna suma S:

=
9
=0
+3 = 900 +3 = 903.

Kako je zbir cifara broja a S=903, zakljuujemo da je broj a djeljiv sa 3, jer je 903 0 ( 3),
pa je a sloen broj. Meutim, da bi a bio potpun kvadrat, potrebno je da bude djeljiv i sa 9, to
nije sluaj jer je 903 3 ( 9), pa zakljuujemo da a nije potpun kvadrat.

5. Na osnovu reprezentacije kanonske dekompozicije, pretpostavimo da je
=
1
1

2
2

2
, =
1
1

2
2

2
=
1
1

2
2

2
, gdje su
p1, p2,..., pk prosti brojevi i ai, bi, ci, {0,1, , } nenegativni cijeli brojevi.

Na osnovu izraza za Najmanji zajedniki sadrilac dobijamo

[, , ] =
1
max {
1
,
1
,
1
}

2
max {
2
,
2
,
2
}

max {
}
,

a na osnovu izraza za Najvei zajedniki djelitelj dobijamo
(, , ) =
1
min {
1
,
1
,
1
}

2
min {
2
,
2
,
2
}

min {
}
,

(, ) =
1
min {
1
,
1
}

2
min {
2
,
2
}

min {
}
,
(, ) =
1
min {
1
,
1
}

2
min {
2
,
2
}

min {
}
,
(, ) =
1
min {
1
,
1
}

2
min {
2
,
2
}

min {
}
.

Da bi jednakost
[,,]
=
(,,)
(,)(,)(,)
bila ispunjena, potrebno je da bude ispunjena sledea
jednakost

max{, , } ( + +) = min{, , } (min{, } +min{, } +min{, })


6

Neka su a,b,c ureeni tako da je . Tada je:

max{, , } ( + +) = = = ( +),
min{, , } (min{, } +min{, } +min{, }) = = = ( +),

pa slijedi da je ( +) = ( +), to je ispravno. Na ovaj nain smo dokazali da je
[,,]
=
(,,)
(,)(,)(,)
.

6. Na osnovu Kineske teoreme o ostacima imamo:

1
= 7,
2
= 9,
3
= 3 i
1
= 17,
2
= 13,
3
= 12,

pa je =
1

2

3
= 17 13 12 = 2652.

Odavde slijedi da je
1
= 156,

2
= 204,

3
= 221.

Odredimo
1,

2
i
3
:

156
1
1 ( 17),
(153 +3)
1
1 ( 17),
3
1
1 ( 17),
18
1
6 ( 17),
(17 +1)
1
6 ( 17),
1
6 ( 17),
1
= 6 .

204
2
1 ( 13),
(208 4)
2
1 ( 13),
4
2
1 ( 13),
12
2
3 ( 13),
12
2
3 ( 13),
(13 1)
2
3 ( 13),
2
3 ( 13),
2
3 ( 13),
2
= 3 .

221
3
1 ( 12),
(216 +5)
3
1 ( 12),
5
3
1 ( 12),
25
3
5 ( 12),
(24 +1)
3
5 ( 12),
3
5 ( 12),
3
= 5 .

Sada je
0
=

1
+

2
+

3
= 156 6 7 +204 3 9 +221 5 3 = 15375.
Kako je 15375 5 2652 = 2115, najmanji prirodan broj koji je rjeenje sistema je 2115, dok je opte
rjeenje sistema
= 2652 +2115 ( ).
7. Neka je
= { : 1 10
6
},
1
= { : 7|},
2
= { : 10|},
3
= { : 12|},
4
= { : 25|}.

7

Broj nije djeljiv ni sa 10 ni sa 12 ni sa 25 ako
2
. Broj je djeljiv sa 7, a nije

ni sa 10, ni 12 ni 25 ako
1

2
, pa treba da odredimo broj elemenata skupa

=
1

2
.
|| =
1

2
= |
1
(
2

3

4
)
| = |
1
\(
2

3

4
)|,
jer je
= \. Sada je
|| = |
1
\(
2

3

4
)| = |
1
| |
1
(
2

3

4
)|,
jer je |\| = || | |.
Kako je
|
1
(
2

3

4
)| = |(
1

2
) (
1

3
) (
1

4
)|
= |
1

2
| +|
1

3
| +|
1

4
| |
1

2

3
| |
1

2

4
|
|
1

3

4
| +|
1

2

3

4
|,
imamo
|| = |
1
| |
1

2
| |
1

3
| |
1

4
| +|
1

2

3
| +|
1

2

4
| +|
1

3

4
|
|
1

2

3

4
|.
Pronaimo sada broj elemenata skupova koji daju skup Y.Broj elemenata skupa X1 jednak je
cjelobrojnom dijelu kolinika brojeva 10
6
i 7, dok je broj elemenata ostalih skupova skupa jednak
cjelobrojnom dijelu kolinika broja 10
6
i najmanjeg zajednikog sadraoca brojeva koji dijele brojeve
koji pripadaju skupovima koji ine presjek, pa imamo:
|
1
| =
10
6
7
= 142857, |
1

2
| =
10
6
[7,10]
=
10
6
70
= 14285,
|
1

3
| =
10
6
[7,12]
=
10
6
84
= 11904, |
1

4
| =
10
6
[7,25]
=
10
6
175
= 5714,
|
1

2

3
| =
10
6
[7,10,12]
=
10
6
420
= 2380, |
1

2

4
| =
10
6
[7,10,25]
=
10
6
350
= 2857,
|
1

3

4
| =
10
6
[7,12,25]
=
10
6
2100
= 476,
|
1

2

3

4
| =
10
6
[7,10,12,25]
=
10
6
2100
= 476.
Konano je
|| = 142857 14285 11904 5714 +2380 +2857 +476 476 = 116191.
Dakle, postoji 116191 prirodan broj manji od 10
6
, koji je djeljiv sa 7, a nije ni sa 10, ni sa 12, ni sa 25.

8. Neka je xn broj rijei duine n sastavljenih od slova a,b,c,d u kojima slova a i b nisu susjedna i koje se
zavravaju slovom a ili b, a yn broj rijei duine n sastavljenih od slova u kojima slova a i b nisu susjedna
i koja se zavravaju slovom c ili d.
Primjetimo da je na osnovu uslova zadatka:
1
= {, },
1
= 2,
2
= {, , , , , },
2
= 6,

8

3
=
, , , , ,
, , , , ,
, , , , , ,
, , , , ,
,
3
= 22 i

1
= {, },
1
= 2,
2
= {, , , , , , , },
2
= 8,
3
=
, , , , , ,
, , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , , , ,
,
3
= 28.
Odavde je
2
=
1
+2
1
= 2 +4 = 6;
3
=
2
+2
2
= 6 +16 = 22 i
2
= 2
1
+2
1
= 4 +4 = 8;
3
= 2
2
+2
2
= 12 +16 = 28,

pa zakljuujemo da je
=
1
+2
1
i
= 2
1
+2
1
.

Iz prethodnih jednaina slijedi da je
=
1
+2
1

1
=

1
2

=

+1

2
i

= 2
1
+2
1

+1

2
= 2
1
+2

1
2

+1

2
2
1
2

1
2
= 0
+1

4
1
2
+2
1
= 0
+1
3
2
1
= 0.
Kako smo ve ustanovili da je
1
= 2 i
2
= 6, iz prethodne rekurentne jednaine moemo nai
0
na
sledei nain:
2
3
1
2
0
= 0
6 6 2
0
= 0
2
0
= 0
0
= 0.
Kako je
+1
3
2
1
= 0 homogena linearna rekurentna jednaina, njena karakteristina
jednaina je
2
3 2 = 0.
Rjeenja ove jednaine su:
1,2
=
3 9 +8
2
=
3 17
2
,

9

pa je na osnovu definicije homogene linearne rekurentne jednaine
=
1
+
2
=
1
3 +17
2

+
2
3 17
2

.
Pronaimo sada konstante C1 i C2. Kako je x0 =0 i x1 =2, imamo
0 =
1
3 +17
2

0
+
2
3 17
2

0

0 =
1
+
2
=>
2
=
1
i
2 =
1
3 +17
2

1
+
2
3 17
2

1

2 =
1
3 +17
2

1
3 17
2

1

2 =
1
3 +17 3 +17
2

2 =
1
17,
1
=
2
17
,
2
=
2
17

Konano je
=
2
17
3 +17
2

2
17
3 17
2

.
Kako je
=

+1
2
, imamo
=
2
3 +17
2

+1
3 17
2

+1
2
3 +17
2

3 17
2

17
2

=
2
3 +17
2

+1
3 17
2

+1
3 +17
2

+
3 17
2

217

=
2
3 +17
2

3 +17
2
1
3 17
2

3 17
2
1
217

=
1 +17
3 +17
2

1 17
3 17
2

217

=
17 +1
217

3 +17
2

+
17 1
217

3 17
2

.


10

Traeno rjeenje je
=
2
17
3 +17
2

2
17
3 17
2

+
17 +1
217

3 +17
2

+
17 1
217

3 17
2

=
17 +1
217
+
2
17
3 +17
2

+
17 1
217

2
17
3 17
2

=
17 +5
217

3 +17
2

+
17 5
217

3 17
2

Konano je traeni broj rijei duine n:
=
17 +5
217

3 +17
2

+
17 5
217

3 17
2

9. Kako postoji paran broj objekata prve vrste, njih moemo postaviti na 0,2,4,6,... mjesta, pa nijhovu
raspodjelu moemo predstaviti sa eksponencijalnom funkcijom generatrisom:
() = 1 +
2
2!
+
4
4!
+
6
6!
+ =

2
(2)!
= =

=0
.
Slino, raspodjelu objekata druge vrste, kojih ima neparan broj, i koje moemo postaviti na 1,3,5,7,...
mjesta, moemo predstaviti sa EFG:
() =

1
1!
+
3
3!
+
5
5!
+ =

(2+1)
(2 +1)!
= =

=0
.
Kako postoji bar jedan objekat tree i etvrte vrste, njih moemo postaviti na 1,2,3,4,... mjesta, pa su
nihove EFG jednake:
() = () =

1
1!
+
2
2!
+
3
3!
+ = 1 +
!
=
=0
.
Konaan broja naina na koji moemo postaviti n objekata sve etiri vrste na n mjesta, jednak je
koeficijentu
uz
!
u eksponencijalnoj funkciji generatrisi A(n), koja je proizvod EFG sve etiri vrste:
() = ()()()().
() =

2
(
1)
2

() =
1
4
(
)(
)(
1)
2

() =
1
4
(
2

2
)(
2
2
+1)
() =
1
4
(
4
2
3
+
2
+2

2
1)
Svaki od lanova oblika e
k
moemo predstaviti kao zasebnu EFG:
() =
1
4
[() 2() +() +2() () 1],

11

gdje su
() =
4
=
=0
= 4
!
,
=0

() =
3
=
=0
= 3
!
,
=0

() =
2
=
=0
= 2
!
,
=0

() =
=0
= (1)
!
,
=0

() =
2
=
=0
= (2)
!
,
=0

() = 1 =
0
=
0
0
0!
= 1
0
0!

Na osnovu pravila zbira, koeficijent an eksponencijalne funkcije generatrise A(x) uz
!
jednak je sumi
odgovarajuih koeficijenata, pa je:
=
1
4
(
+2
),
=
1
4
(4
2 3
+2
+2(1)
(2)
), 0
jer koeficijent an uz
!
EPG A(x) ne zavisi od lana () = 1 =
0
kada je 0, jer je 1 konstantan
polinom (polinom nultog stepena), iji je vodei koeficijent
0
= 1, pa je njegov koeficijent
= 0 ( 0) .
1
Potreban nam je koeficijent
25
:
25
=
1
4
(4
25
2 3
25
+2
25
+2(1)
25
(2)
25
)
25
= 28 115 724 348 211 500.

Dakle, 25 objekata 4 razliite vrste se moe postaviti na 25 mijesta na 28 115 724 348 211 500 naina,
na osnovu pravila navedenog u uslovu zadatka.

1
Za = 0, koeficijent an uz
!
zavisi od lana 1 jer je
!
=
0

0
0!
= 1
0
0!
= 1, gdje je
0
= 1, meutim kako je nama potreban koeficijent
a25 uz
25
25!
gdje je n=25, ovaj sluaj neemo posebno razmatrati.
Ipak, moemo napomenuti da je
0
=
1
4
(4
0
2 3
0
+ 2
0
+ 2(1)
0
(2)
0
1) = 0, to je i logino, jer nula objekata na nula mijesta
ne moemo rasporediti na nekih 0 naina.

12

10.
a) Da bismo dobili funkciju generatrisu () =

=0
, potrebno je da transformiemo izraz za n-ti
lan niza koji je izraen preko rekurzivne veze
= 6
1
9
2
+2
na sledei nain:
= 6
1
9
2
+2
= 6
1
9
2
+2
= 6
1
9
2
+ (2)
=2
=2
=2
=2

Odredimo sada izraze

=2
i 2

=2
. Kako je
() =
=0
=
0
0
+
1
1
+
= 1 +8 +
=2
=2

slijedi da je
=2
= () (1 +8).

Takoe, iz izraza za sumu geometriskog niza

=0
=
1
1
, dobijamo:
(2)
=0
=
1
1 2
,
(2)
=0
= 1 +2 + (2)
=2
,
1
1 2
= 1 +2 + (2)
=2

(2)
=2
=
4
2
1 2
.
Sada je
() (1 +8) = 6
1
9
2
=2
=2
4
2
1 2
,
() (1 +8) = 6
1
1
9
2

2
2
+
=2
=2
4
2
1 2
,
() (1 +8) = 6
9
2

=0
=1
4
2
1 2


13

() (1 +8) = 6
0
0
+
=0
9
2
() +
4
2
1 2
,
() (1 +8) = 6 (() 1) 9
2
() +
4
2
1 2
,
() +9
2
() 6() = 1 +8 6 +
4
2
1 2
,
()(1 +9
2
6) =
1
1 2
,
() =
1
(1 2)(1 3)
2
.
Razloimo izraz f(x) na sumu tri izraza kako bismo dobili tri nove funkcije genratrise:
() =
1
(1 2)(1 3)
2
=

1 2
+

1 3
+

(1 3)
2
,
1
(1 2)(1 3)
2
=
3
2
(3 +2) (6 +5 +2) + + +
(1 2)(1 3)
2

Ova jednaina vrijedi ako i samo ako je
3
2
(3 +2) (6 +5 +2) + + + = 1,
odnosno
3
2
(3 +2) = 0 (6 +5 +2) = 0 + + = 1.

Kako je u optem sluaju 0, mora biti
3 +2 = 0 6 +5 +2 = 0 + + = 1.
Ovaj sistem od tri jednaine sa tri nepoznate moemo rijeiti primjenom Kramerovih formula, gdje su:
=
3 2 0
6 5 2
1 1 1
= 1
1
=
0 2 0
0 5 2
1 1 1
= 4
2
=
3 0 0
6 0 2
1 1 1
= 6
3
=
3 2 0
6 5 0
1 1 1
= 3.
Kako je =

1
= 4, =

2
= 6 i =

3
= 3, imamo
() =
1
(1 2)(1 3)
2
=
4
1 2

6
1 3
+
3
(1 3)
2
.
Dobijene izraze moemo zapisati kao zasebne FG. Neka je
() =
4
1 2
, () =
6
1 3
, () =
3
(1 3)
2
.
Ve smo rekli da je suma geometriskog niza

=0
=
1
1
, pa je
() =
4
1 2
= 4
1
1 2
= 4 2
=0

() =
6
1 3
= 6
1
1 3
= 6 3
=0


14

Diferencirajmo sada izraz
1
13
= 3

=0

1
1 3
= 3
=0

3
(1 3)
2
= 3
=1
= 1 3
1

0
+2 3
2
1
+3 3
3
2
+ =
= ( +1)3
+1
= 3 3
( +1)
=0
=0
,
() =
3
(1 3)
2
= 3 3
( +1)
=0
.
Kada uvrstimo vrijednosti traenih FG dobijamo da je:
() = 4 2
=0
6 3
=0
+3 3
( +1)
=0
.
Na osnovu pravila zbira koeficijent an funkcije generatrise f(x) uz
jednak je sumi odgovarajuih

koeficijenata:
= 4 2
6 3
+3 3
( +1) = 2
+2
6
3
+1
3
+3
+1
( +1) = 2
+2
+3
+1
( 1).
Konano je formula za opti lan niza an izraenog rekurzivnom relacijom
0
= 1,
1
= 8,
= 6
1
9
2
+2
, > 1
= 2
+2
+3
+1
( 1).

b) Da bismo dobili funkciju generatrisu () =

=0
, potrebno je da transformiemo izraz za n-ti
lan niza koji je izraen preko rekurzivne veze
=
1
+ na sledei nain:
=
1
+
=
1
=1
=
1
=1
+
=1

Izraz

=1
moemo zapisati i kao
0
+
=0
= () 1
jer je () =

=0
i
0
= 1, dok je
=1
=
1
=1


15

Takoe, kako je suma geometrisjkog niza
() =
=0
=
1
1
,
naimo sada FG () =

=0
. Prvo je potrebno da diferenciramo izraz za sumu geometrijskog
niza:
() =
=0

() =
1
=1
=
1
=1

() =
=1
.
Desnu stranu izraza moemo zapisati u obliku:
=1
=
=0
= (),
jer je
=0
= 0
0
+1
1
+2
2
+3
3
+ = 1
1
+2
2
+3
3
+ =
=1
,
pa imamo
() = ()

1
1

= ()
() =
1
(1 )
2
=

(1 )
2
.
Vratimo se sada u osnovni izraz:
=1
=
1
=1
+
=1

i uvrstimo dobijene rezultate. Dobijamo izraz traene funkcije generatrise:
() 1 =
1
=1
+

(1 )
2

() 1 =
=0
+

(1 )
2

() 1 = () +

(1 )
2

()(1 ) =

(1 )
2
+1

16

() =

2
+1
(1 )
3

Razloimo izraz f(x) na sumu tri izraza kako bismo dobili tri nove funkcije genratrise:
() =

2
+1
(1 )
3
=

1
+

(1 )
2
+

(1 )
3

1
+

(1 )
2
+

(1 )
3
=
(1 )
2
+(1 ) +
(1 )
3

Ova jednaina vrijedi ako i samo ako je
(1 )
2
+(1 ) + =
2
+1,
odnosno
2
(2 +) + + + =
2
+1.
Kako su dva polinoma identiki jednaki ako i samo ako su im odgovarajui koeficijent jednaki,
dobijamo sistem od tri jednaine sa tri nepoznate:
= 1 2A +B = 1 A +B +C = 1.
Rjeenja ovih jednaina su = 1, = 1, = 1, pa imamo:
() =
1
1

1
(1 )
2
+
1
(1 )
3
.
Dobijene izraze moemo zapisati kao zasebne FG. Neka je
() =
1
1
, () =
1
(1 )
2
, () =
1
(1 )
2
.
Ve smo rekli da je FG w(x) suma geometrisjkog niza, pa njenim diferenciranjem moemo nai i druge
dvije FG:
1
1
=
=0

1
(1 )
2
=
1
=1
= ( +1)
=0
= ()
jer je
=1
= 1
0
+2
1
+3
2
+ = ( +1)
=0

Drugi izvod FG w(x) daje:
1
1
=
=0

2
(1 )
2
= ( 1)
2
=2
= ( +1)( +2)
=0
= 2()


17

jer je
( 1)
2
=2
= 2
0
+6
1
+12
2
+ = ( +1)( +2)
=0

Odavde je:
() =
( +1)( +2)
=0

Kada uvrstimo vrijednosti traenih FG dobijamo da je:
() =
=0
( +1)
=0
+
( +1)( +2)
2

=0

Na osnovu pravila zbira koeficijent an funkcije generatrise f(x) uz
jednak je sumi odgovarajuih

koeficijenata:
= 1 ( +1) +
( +1)( +2)
2

pa je formula za opti lan niza an izraenog rekurzivnom relacijom
0
= 1,
=
1
+, > 0:
=

2
+ +2
2
.


18

Diskretna Matematika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diskretna Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet u Banjoj Luci

1 prost, onda je n prost. Dokazati!

1 moe zapisati u obliku 2

1 ne bi bio prost broj. Meutim, kako je 2

1 prost, na osnovu zakona

1 ( 7). Kako je:

. Broj je djeljiv sa 7, a nije

, pa treba da odredimo broj elemenata skupa

jednak je sumi odgovarajuih

jednak je sumi odgovarajuih

You might also like