2.

Kombinatorika
Na koliko razliitih naina moemo ispuniti LOTO listi 7/39? Koliko razliitih registarskih oznaka moemo napraviti ako upotrijebimo dva slova i etiri znamenke? Zato u mjestu od 1020 stanovnika barem dvoje ima iste inicijale? Kombinatorika se bavi prebrojavanjem konanih skupova. Rezultati kombinatorike koriste se pri izraunavanju vjerojatnosti sluajnih dogaaja.

2.1. Princip uzastopnog prebrojavanja

Primjer 1. Proirujemo kunu biblioteku. Odabrali smo 3 romana, 2 putopisa i 5 knjiga iz struke. elimo kupiti jednu knjigu iz svakog podruja. Na koliko naina to moemo napraviti? Rjeenje: Predstavimo romane skupom {r1, r2, r3), putopise skupom {p1, p2}, a knjige iz struke skupom {s1, s2, s3, s4, s5}. Roman moemo odabrati na tri razliita naina, a putopise na dva, pa su svi mogui izbori (roman, putopis): (r1,p1) (r1,p2) (r2,p1) (r2,p2) (r3,p1) (r3,p2) i ima ih 32 = 6 razliitih odabira. Svakom takvom odabiru moramo pridruiti knjigu iz struke, to moemo uiniti na 5 razliitih naina. Bez ispisivanja, vidimo da razliitih odabira (roman, putopis, struka) ima 65 = 30. Jednaki rezultat bi dobili da smo prvo odabrali knjigu iz struke, na pet razliitih naina, zatim joj pridruili roman, na tri razliita naina, to daje 53 = 15 razliitih mogunosti (struka, roman), te na kraju odabrali jedan od dva putopisa, to daje konaan broj od 152 = 30 razliitih mogunosti. Primjer 2. Na koliko razliitih naina moemo iz snopa od 52 karte odabrati dvije karte iste boje? Rjeenje: Boju moemo odabrati na etiri naina. Bez obzira na izbor boje, broj naina na koji moemo odabrati prvu kartu je 13; bez obzira koju smo kartu prvu odabrali, broj naina na koji moemo odabrati drugu kartu je 12. U broju 41312 svaki par karata raunan je dva puta (ovisno o poretku u kom su karte izvuene), pa traeni broj razliitih mogunosti iznosi 41312 / 2 = 312. Rjeavanje ovih primjera, kao i gotovo svakog problema kombinatorike temelji se na jednostavnom, a vanom principu:

Princip uzastopnog prebrojavanja Ako biramo po jedan element iz svakog od k zadanih skupova A1,...,Ak pri emu skup A1 ima n1 elemenata, A2 ima n2 elemenata, ... , skup Ak ima nk elemenata, tada razliitih odabira ima n1n2 .. .nk . ili Ako u slijedu od k meusobno nezavisnih postupaka prvi moemo napraviti na n1 naina, drugi moemo napraviti na n2 naina, ..., k-ti moemo napraviti na nk naina tada je ukupan broj naina na koji to moemo napraviti jednak n1n2 .. .nk.

Primjer 3. Koliko razliitih produkata moemo napraviti s jednim slovom iz skupa A = {a, b, c} te jednim brojem iz skupa B = { 1,2,3,4} ? Rjeenje: Jedno slovo iz skupa A moemo odabrati na 3 razliita naina, jedan broj iz skupa B moemo odabrati na 4 razliita naina. Prema principu o uzastopnom prebrojavanju razliitih produkata ima 34 = 12. Primjer 4. Koliko razliitih registarskih oznaka postoji u nekom gradu ako svaka nosi etiri znamenke te dva slova (od 22)? Rjeenje: Primjetimo da nije vaan razmjetaj slova i znamenki unutar registarske oznake, jer kakav god bio razmjetaj, dva slova (iz skupa od 22) moi emo odabrati na 2222 = 484 razliita naina, dok emo etiri znamenke (od 10) moi odabrati na 10101010 = 1 000 razliitih naina, to daje 104222 = 4 840 000 razliitih mogunosti.. Primjer 5. Koliko ima troznamenkastih brojeva? Rjeenje: Od 100 do 999 ima 999 - 100 + 1 = 900 brojeva. Pomou teorema o uzastopnom prebrojavanju: prvu znamenku moemo birati na 9 razliitih naina (mora biti 0), a druge dvije (smiju biti proizvoljne) na deset razliitih naina. Ukupan broj razliitih mogunosti je 91010 = 900. Primjer 6. Koliko postoji troznamenkastih brojeva razliitih znamenki? Rjeenje: Prvu znamenku moemo birati na 9 razliitih naina (znamenke od 1 do 9). Nakon to je prva znamenka izabrana, za drugo mjesto imamo takoer 9 razliitih mogunosti (znamenke 0 do 9, ali bez ve odabrane znamenke na prvom mjestu), te za tree mjesto ostaje 8 razliitih mogunosti (znamenke 0 do 9, no bez ve odabranih znamenki na prvom i drugom mjestu). Ukupan broj razliitih mogunosti je 998 = 648. Problem: Na koliko razliitih naina moemo iz skupa od n elemenata odabrati k u tono odreenom redoslijedu? Primjeri: Na koliko razliitih naina moe 6 studenata sjesti u prostoriju sa 12 stolica? Na koliko razliitih naina moe 10 favorita osvojiti tri medalje? Koliko razliitih rijei od 5 slova moemo formirati od 30 slova abecede? Na koliko razliitih naina moemo ispuniti 2

test sa 10 pitanja i tri ponuena odgovora na svako pitanje? Na koliko razliitih naina moemo osvijetliti sobu sa osam svjetiljki od kojih svaka moe biti upaljena ili ugaena? Koliko razliitih uzoraka pisma i glava moemo dobiti prilikom bacanja pravilnog novia pet puta? Svaki od gornjih primjera moemo svesti na odreivanje broja ureenih k torki , elemenata zadanog n lanog skupa. Primjer 7. Neka je A = {a, b, c, d}. Ispiite sve ureene parove elemenata skup A kod kojih se elementi unutar para ne ponavljaju i prebrojite ih. Koliki je broj ureenih trojki elemenata skupa A kod kojih se elementi ne ponavljaju? Rjeenje: (a,b) (a,c) (a,d) (b,a) (b,c) (b,d) (c,a) (c,b) (c,d) (d,a) (d,b) (d,c) Prvu komponentu biramo na etiri razliita naina. Nakon izbora prve komponente, poto se elementi ne smiju ponavljati, preostaje tri mogunosti. Ureenih parova elemenata iz A (bez ponavljanja) ima 43 = 12 Na isti nain zakljuujemo o broju ureenih trojki elemenata iz A (bez ponavljanja): prvu komponentu biramo na etiri razliita naina, drugu na tri naina, te treu na dva razliita naina. Ureenih trojki (bez ponavljanja) elemenata etverolanog skupa ima 432 = 24.

Varijacije (bez ponavljanja) u skupu A Svaka ureena k torka meusobno razliitih elemenata n lanog skupa A (k n ) naziva se varijacija (bez ponavljanja) k tog razreda u skupu A. Ukupan broj varijacija bez ponavljanja k tog razreda u n lanom skupu oznaava se s Vnk i iznosi
Vnk = n ( n 1) ( n 2) ... ( n k + 1) , k n

Primjer 8. Na koliko razliitih naina moe 6 studenata sjesti u prostoriju sa 12 stolica? Rjeenje: Razliitih rasporeda ima onoliko koliko ima ureenih estorki, svako mjesto u estorki pripada tono odreenom studentu, ija je svaka komponenta iz skupa {1, , 12} i brojevi unutar estorke se ne ponavljaju. Npr. ureena estorka (2, 5, 7, 9, 11, 12) oznaava razmjetaj kada je (tono odreeni) prvi student sjeo na stolicu oznaenu brojem 2, drugi na stolicu oznaenu brojem 5, , esti na stolicu oznaenu brojem 12. Ureenih estorki bez ponavljanja u skupu od 12 elemenata ima 6 V12 = 12 11 10 9 8 7 = 665280

Primjer 9. Na koliko se naina mogu podijeliti 3 medalje izmeu 10 favorita neke utrke? Rjeenje: Neki od moguih naina su: (2,7,9), (1,5,8), (2,4,5),gdje svako mjesto u ureenoj trojci pripada odreenoj medalji, dok se brojevi odnose na favorite. Tako (2,7,9) oznaava da je zlatnu medalju dobio favorit s brojem 2, srebrnu favorit s brojem 7 i bronanu favorit s brojem 9. Ureenih trojki (bez ponavljanja) u skupu od 10 elemenata ima 3 V10 = 10 9 8 = 720 Primjer 10. Koliko razliitih rijei od 5 slova moemo napraviti od 30 slova abecede, ako ne elimo da se slova ponavljaju? Rjeenje: Radi se o varijacijama petog razreda (bez ponavljanja) u skupu od 30 5 elemenata pa je V30 = 3029282726 = 17100720. Primjer 11. Dvanaest ekipa se natjee u odbojci tako da igra svaka sa svakom. Koliko e biti susreta?
2 Rjeenje: Broj V12 = 12 11 dati e broj ureenih parova sastavljenih od 12 ekipa. Kako susreta ima upola manje, to je rezultat N = 1211 / 2 = 66

Primjer 12. . Neka je A = {a, b, c, d}. Ispiite sve ureene parove elemenata skupa A i prebrojite ih. Koliki je broj ureenih trojki elemenata skupa A? Rjeenje: (a,a) (a,b) (a,c) (a,d) (b,a) (b,b) (b,c) (b,d) (c,a) (c,b) (c,c) (c,d) (d,a) (d,b) (d,c) (d,d) Prvu komponentu biramo na etiri razliita naina. Elementi unutar para se mogu ponavljati, pa za drugu komponentu imamo takoer etiri mogunosti, to daje 44 = 16 razliitih ureenih parova elemenata iz A. Na isti nain, broj ureenih trojki elemenata iz A, pri emu se elementi mogu ponavljati, je 444 = 64.

Varijacije (s ponavljanjem) u skupu A Svaka ureena k torka elemenata n lanog skupa A naziva se varijacija k tog razreda u skupu A. Ako se elementi unutar ureene k torke smiju ponavljati, govorimo o varijacijama s ponavljanjem. Ukupan broj varijacija s ponavljanjem k tog razreda u n lanom skupu iznosi

Vnk = n k .
Primjer 12. Koliko ima razliitih ishoda ako bacamo novi 5 puta uzastopno? 4

Rjeenje: Mogui ishodi su: (P,G,P,G,G), (P,P,P,P,P), .Radi se o varijacijama (s ponavljanjem) 5. razreda u skupu od 2 elementa, te je broj razliitih ishoda V 5 = 2 5 = 32 . 2 Primjer 13. Na koliko se razliitih naina moe popuniti test s 10 pitanja i 3 ponuena odgovora na svako pitanje? Rjeenje: Izlaz testa je ureena desetorka odgovora. Na svako pitanje moe se odgovoriti s jednim od tri ponuena odgovora, te postoji naina popunjavanja testa.

V310

= 310 = 59 049 razliitih

Primjer 14. Koliko je peteroznamenkastih brojeva u ijem se zapisu nalazi barem jedna znamenka 3? Rjeenje: Prema teoremu o uzastopnom prebrojavanju, ukupno peteroznamenkastih brojeva ima 910101010 = 90 000. Peteroznamenkastih brojeva koji ne sadre znamenku 3 ima 89999 = 52488. Peteroznamenkastih brojeva koji sadre barem jednu znamenku 3 ima 90 000 - 52 488= 37512. Primjer 15. Ispiite sve varijacije 4. razreda skupa A = {1,2,3,4}. Prebrojite ih. Rjeenje: Varijacije n tog razreda skupa od n lanova zovu se permutacije. Broj permutacija nekog skupa odgovara broju razliitih rasporeda elemenata tog skupa. Sve permutacije skupa A su: (1,2,3,4) (1,2,4,3) (1,3,2,4) (1,3,4,2) (1,4,2,3) (1,4,3,2) (2,1,3,4) (2,1,4,3) (2,3,1,4) (2,3,4,1) (2,4,1,3) (2,4,3,1) (3,1,2,4) (3,1,4,2) (3,2,1,4) (3,2,4,1) (3,4,1,2) (3,4,2,1) (4,1,2,3) (4,1,3,2) (4,2,1,3) (4,2,3,1) (4,3,1,2) (4,3,2,1)

Permutacije u skupu A Svaka ureena n torka n-lanog skupa A jedna je permutacija skupa A . Ukupan broj permutacija skupa od n elemenata iznosi Pn = n (n 1) (n 2) ... 1 = n!

Primjer 16. Na koliko razliitih naina se moe smjestiti sedmoro djece na klupi? 5

Rjeenje: 7! = 5040 naina Primjer 17. Na koliko naina mogu sjesti 3 mukarca i 3 ene tako da sjede naizmjence? MMM MMM Prema teoremu o uzastopnom prebrojavanju, unutar jednog uzorka ima 3!3! razliitih rasporeda. Ukupno ima 23!3! = 72 razliita rasporeda. Primjer 18. Koliko ima razliitih rijei od 2 odabrana samoglasnika i 3 odabrana suglasnika? Rjeenje: Ukupno imamo na raspolaganju 5 slova, koja moemo po volji razmjetati unutar niza to tvori rije. Ukupno ima 5! razliitih rijei. Primjer 19. Koliko ima razliitih rijei od slova {a,o,b,v,g} ako samoglasnici dolaze na 2. i 4. mjesto? Rjeenje: Zadani uzorak je: Su,Samo,Su,Samo,Su . Unutar toga samoglasnike moemo permutirati na 2! naina, a suglasnike na 3! naina, te je konaan broj N = 2!3! = 12. Primjer 20. Na koliko razliitih naina moemo podijeliti 10 poklona na 10 prijatelja? Rjeenje: P10 = 10! = 3 628 800 naina Primjer 21. Na koliko razliitih naina moemo podijeliti 10 poklona na 8 prijatelja? Rjeenje: Prvom prijatelju moemo dodijeliti bilo koji od 10 poklona. Preostaje 9 mogunosti kao poklon za 2. prijatelja, zatim 8 mogunosti za poklon 3. prijatelju, itd., te 3 mogunosti za poklon zadnjem prijatelju. naina.
8 = V10

Rjeenje: Postoje dva razliita "uzorka" :

109876543 = 1 814 400 razliitih

Permutacije s ponavljanjem Broj razliitih naina na koje moemo poredati u niz n objekata, ako meu njima n! ima n1, n2, ..., nk meusobno jednakih iznosi Pnn1 ,n2 ,..., nk = . Svaki takav poredak n1!... n k ! zadanih n objekata naziva se permutacija s ponavljanjem. Primjer 22. Na koliko naina moemo zasaditi drvored od 7 bjelogorinih i 3 crnogorina stabla?

7 ,3 Rjeenje: P10 =

10! . 7!3!

Primjer 23. Koliko razliitih rijei moemo napraviti od slova iz rijei AGRONOMIJA?
2, 2 Rjeenje: P10 =

10! . 2!2!

Binomni koeficijenti n n! Ako su n, k prirodni brojevi ili nula, n k, tada se broj k = k!(n k )! zove binomni koeficijent.

Provjerite:

n 0 = 1, n n k = n k

n n =1 svojstvo simetrinosti

n n n + 1 k + = k + 1 k + 1 Primjer 24. Biramo 3 karte iz snopa od 52 karte. Koliko je moguih ishoda? Rjeenje: Kada bi ishodi bile ureene trojke karata iz pila, odgovor bi bio 3 V52 = 52 51 50 . No, prirodni ishod ovdje je skup od tri izvuene karte. Kako svaka permutacija ureene trojke odreuje isti skup od tri karte, tako gornji broj trebamo podijeliti sa brojem permutacija trolanog skupa 3!. Razliitih skupova od tri karte ima: 52 51 50 52! 52 = = . 3! 49!3! 3 Kombinacije Svaki podskup od k elemenata skupa A zove se kombinacija u skupu A. Ukupan broj kombinacija od k elemenata u n lanom skupu je: n n! k Cn = k = k!(n k )! .

Primjer 25. Izmeu 60 studenata biramo troje predstavnika. Koliko je moguih odabira? 60 58 59 60 3 Rjeenje: C 60 = 34220 . = 3 = 23 Primjer 26. Ispiite sve dvolane i trolane kombinacije skupa S = {a, b, c, d } . Rjeenje: Za k = 3: {a,b,c},{a,b,d},{a,c,d},{b,c,d} Za k = 2: {a,b},{a,c},{a,d}, {b,c},{b,d},{c,d}. Primjer 27. Izmeu 54 studenata, od ega su 24 studentice, bira se povjerenstvo od 4 lana, 2 muka i 2 enska. Koliko je razliitih naina? 30 Rjeenje: Dva muka predstavnika izmeu 30 moemo odabrati na 2 = 870 24 razliita naina; dvije djevojke izmeu 24 moemo odabrati na 2 = 276 razliitih naina, te prema teoremu uzastopnog prebrojavanja, ukupan broj razliitih povjerenstava je 870276 = 240120.

Primjena kombinatorike u diskretnoj vjerojatnosti

Vjerojatnost je funkcija definirana na prostoru dogaaja. Prostor dogaaja veemo uz sluajni eksperiment. Mjerenje prometa na raskriju u odreeno doba dana, mjerenje temperature zraka u podne u Maksimiru, bacanje kocke, odabir karata iz snopa, primjeri su sluajnih eksperimenata jer ne moemo sa sigurnou rei to e biti rezultat takvog mjerenja ili opaanja. Rezultat sluajnog eksperimenta nazivamo ishod ili elementaran dogaaj i oznaavamo ga s i , i N . Skup svih elementarnih dogaaja oznaavamo sa . Svako izvoenje eksperimenta rezultira jednim elementarnim dogaajem. Skup moe biti konaan ili beskonaan. Prouavat emo eksperimente kod kojih je skup elementarnih dogaaja konaan. Primjer 1. Bacamo kocku za igranje. Pasti moe bilo koji od brojeva 1 do 6, pa je

={ 1,2,3,4,5,6}.

Primjer 2. Na sluajan nain biramo 7 brojeva od 39. Elementaran dogaaj je svaki 39 podskup od sedam brojeva iz skupa {1,..,39}. Takvih podskupova ima 7 = 15380937 . Primjer 3. Bacamo novi. Mogui ishodi su P(ismo) ili G(lava), pa je = {P, G}. Navedeni primjeri su vrlo jednostavni, a skup prirodan odabir. Ipak, ve kod eksperimenta u kom bacamo dva novia moemo biti u nedoumici: da li je skup elementarnih dogaaja {pala su dva pisma, pale su dvije glave, palo je jedno pismo i jedna glava} tj. ' ={{P,P}, {P,G},{G,G}} ili trebamo biljeiti ishod svakog novia posebno i u skladu s tim definirati skup elementarnih dogaaja kao skup ureenih parova = {(P,P),(P,G),(G,P),(G,G)}. Oba skupa zadovoljavaju osnovne pretpostavke za skup elementarnih dogaaja, no elementarni dogaaji koji ine skup imaju svojstvo jednake vjerojatnosti. Naime, prilikom eksperimenta bacanja simetrinog novia, oekujemo, a moemo i potvrditi viekratnim ponavljanjem eksperimenta, da e P(ismo) i G(lava) pasti otprilike jednak broj puta. Kaemo da su dogaaji P i G jednako vjerojatni. Prilikom uzastopnog bacanja simetrine kockice mnogo puta, takoer se moemo uvjeriti da e se svaki od brojeva 1 do 6 pojavljivati otprilike jednako esto, oni su jednako vjerojatni. Ako mjerimo broj pojavljivanja elementarnih dogaaja skupa ' , vidjeti emo da e se dogaaj {P,G} pojavljivati otprilike dva puta ee od preostala dva ishoda. Iz praktinih razloga, kada moemo, odabrat emo skup elementarnih dogaaja iji su ishodi jednako vjerojatni. Primjer 4. Bacamo dva novia. Prvi moe pasti na P(ismo) ili G(lavu) i drugi moe pasti na P(ismo) ili G(lavu). Skup elementarnih dogaaja je = {PP,PG,GP,GG}. Primjer 5. Bacamo dvije simetrine kocke. Skup elementarnih dogaaja, sa jednakom vjerojatnou pojavljivanja svakog ishoda, je = {(i, j ) : 1 i, j 6}. Elementarni dogaaji nisu jedini dogaaji koje promatramo kod sluajnog eksperimenta. Uglavnom nas zanimaju sloeni dogaaji. Sloeni dogaaj je svaki vielani podskup od . Sloene dogaaje oznaavamo velikim slovima A, B, C,.. Primjer 6. Bacamo kocku. Mogu nas zanimati slijedei dogaaji: A = { pao je neparan broj} B = { pao je broj vei ili jednak od 5} C = { pao je broj djeljiv sa 3} Dogaaji A, B i C odgovaraju slijedeim podskupovima od : A = {1,3,5} B = {5,6} C = {3,6} Primjer 7. Bacamo novi tri puta. Zanimaju nas slijedei dogaaji:

A = { palo je barem jedno pismo} B = { pala su tono dva pisma} C = { u zadnjem bacanju je pala glava} Odredimo skup te elementarne dogaaje koji sastavljaju dogaaje A, B i C. Rjeenje: je skup ureenih trojki (s ponavljanjem) u skupu {P,G}, te je njihov broj dan sa V23 = 2 3 = 8 . Zbog jednostavnosti pisati emo PPP umjesto (P,P,P).
= {PPP, PPG, PGP, PGG, GPP, GPG, GGP, GGG}.

Skupovi A, B i C sastavljeni su od slijedeih elementarnih dogaaja: A = {PPP, PPG, PGP, PGG, GPP, GPG, GGP} B = {PPG, PGP, GPP} C = {PPG, PGG, GPG, GGG} Elementarni dogaaji koji ine odreeni dogaaj A nazivaju se povoljnim za dogaaj A, jer njihovo ostvarivanje povlai i ostvarivanje dogaaja A. Openito, kaemo da je dogaaj B povoljan za dogaaj A, ako njegovo ostvarivanje povlai i ostvarivanje dogaaja A. Obzirom da dogaaje predstavljamo skupovima, piemo B A . Skup ostvaruje se prilikom svakog ponavljanja eksperimenta, pa ga nazivamo siguran dogaaj. Dogaaj koji se nikada ne ostvaruje naziva se nemogu dogaaj i oznaava simbolom praznog skupa . Dogaaji A i B su jednaki ako se sastoje od istih elementarnih dogaaja. Piemo A = B. Dogaaji A i B su disjunktni ili meusobno se iskljuuju, ako se ne mogu ostvariti istovremeno odnosno ako nemaju zajednikih elementarnih dogaaja. Piemo A B = . Primjer 8. Bacamo novi tri puta. A = {palo je barem jedno pismo} B = {palo je najvie jedno pismo} C = {palo je tono jedno pismo} D = {pale su tri glave} E = {nije palo niti jedno pismo} Odnose izmeu ovih dogaaja najbolje emo vidjeti ako ih napiemo pomou elementarnih dogaaja: A = {PPP, PPG, PGP, PGG, GPP, GPG, GGP} B = {PGG, GPG, GGP, GGG} C = { PGG, GPG, GGP} 10

D = {GGG} E = {GGG} Neki odnosi su D = E CA

CB A E = .

Navedimo operacije s dogaajima. Umjesto o skupu, govorimo o algebri dogaaja.

Dogaaj koji se ostvaruje ako se ostvario barem jedan od dogaaja A, B naziva se unija ili zbroj dogaaja A i B i oznaava sa A B ili A + B. Uniju dogaaja A, B ine elementarni dogaaji koji su u A ili u B (ili u oba). Dogaaj koji se ostvaruje ako su se ostvarila oba dogaaja A, B naziva se presjek ili produkt dogaaja A i B i oznaava sa A B ili AB. Presjek dogaaja A, B ine elementarni dogaaji koji su i u A i u B . Dogaaj koji se ostvaruje ako se ostvari dogaaj A, a ne ostvari dogaaj B naziva se razlika dogaaja A i B i oznaava sa A\B ili A - B. Razliku dogaaja A, B ine elementarni dogaaji koji su u A , a nisu u B. Dogaaj koji se ostvaruje ako i samo ako se A nije ostvario naziva se komplement dogaaja A ili suprotnim dogaajem dogaaju A oznaava sa A c ili A . Komplement dogaaja A ine elementarni dogaaji koji nisu u A.

elimo uvesti funkciju koja bi mjerila uestalost pojavljivanja nekog dogaaja kod viestrukog ponavljanja sluajnog eksperimenta. elimo takoer da broj pridruen sigurnom dogaaju bude 1 (100% smo sigurni da e se dogoditi), a broj pridruen nemoguem dogaaju 0. Za ostale dogaaje predvien je preostali dio intervala [0,1]. elimo nadalje da za dogaaje koji se ne ostvaruju istovremeno (disjunktni dogaaji), mjera pojavljivanja unije tih dogaaja bude zbroj mjera pojavljivanja svakog od njih. Funkciju definiranu na algebri dogaaja sa tim svojstvima nazivamo vjerojatnost i oznaavamo s P.

11

Vjerojatnost Funkciju P definiranu na algebri dogaaja sa svojstvima: (1) P(A) 0 , za svaki dogaaj A (2) P(W) = 1 i svojstvom (3) za konane algebre (3) Za A, B takve da je A B = vrijedi da je P(AB)=P(A)+P(B) za beskonane algebre (3') Ai familija skupova takva da Ai A j = , za sve i, j, i j, tada vrijedi

P( A1 A2 ....) = P( A1 ) + P( A2 ) + ...
nazivamo vjerojatnost.

Definicija 1. (Vjerojatnost dogaaja A) Za sluajne eksperimente sa konano mnogo jednako vjerojatnih ishoda, vjerojatnost proizvoljnog dogaaja A definiramo sa
P ( A) = broj dogaaja povoljnih za A / ukupan broj elementarnih dogaaja

Definicija 2. (Vjerojatnost dogaaja A) Ako prilikom uzastopnog mnogostrukog ponavljanja sluajnog eksperimenta i f ( A) biljeenja relativnih frekvencija dogaaja A , f rel ( A) = , gdje je f(A) broj pojavljivanja n dogaaja A , prilikom ponavljanja pokusa n puta, niz zabiljeenih relativnih frekvencija konvergira nekom realnom broju, tada je dobiveni broj vjerojatnost dogaaja A .

Tabela 1. Eksperiment bacanja novia

12

Broj bacanja Buffon K. Pearson K. Pearson 4040 12000 24000

Broj Glave 2048 6019 12012

pojavljivanja Relativna frekvencija Glave 0.5069 0.5016 0.5005

Obje definicije zadovoljavaju traena svojstva vjerojatnosti. Direktna posljedica definicije su slijedea dva svojstva vjerojatnosti:

Vjerojatnost komplementa Neka je A dogaaj i Ac njegov komplement. Tada je P( Ac ) = 1 P( A) .

Znamo da za disjunktne dogaaje A B = , vrijedi P(AB)=P(A)+P(B).

Vjerojatnost produkta Za proizvoljne dogaaje A i B vrijedi:

P ( A B ) = P ( A) + P ( B ) P ( A B )

Primjer 1. U kutiji je 15 listia Njih 9 nosi oznaku "gubitnik", a 6 oznaku "pobjednik". Kolika je vjerojatnost da sluajnim izvlaenjem listia, izvuemo listi na kom pie "pobjednik"? Rjeenje: Ukupno ishoda ima 15, jer je 15 listia i bilo koji moemo izvui. Povoljnih 6 ishoda 6. Prema tome, P (" pobjednik " ) = = 0. 4 . 15 13

Primjer 2. Bacamo novi 3 puta. Kolika je vjerojatnost da su pale: (a) tono dvije glave (b) barem jedna glava (c) tri glave Rjeenje: Skup elementarnih dogaaja je: W = {PPP, PPG, PGP, PGG, GPP, GPG, GGP, GGG} Ukupno elementarnih dogaaja ima 8. (a) Oznaimo s A = {pale su tono dvije glave}. Tada je A = {PPG, PGP, 3 GPP}, k(A) = 3P("tono dvije glave") = 8

Kombinatorika i primjena
Kombinacije
n!= 1 2 3 ... n
9! = 123789 = 7!89 = 3!456789 1! = 1 n N, k N0 , n k n n! = k!(n k )! k n n! n = n!0! = 1 n! n n 1 = (n 1)!(n n + 1)! = n n n! 1 = 1!(n 1)! = n n povrh k 0! = 1

14

n n! 0 = 0!n! = 1

1. Izvlaimo tri karte iz pila od 52 karte. Koliko postoji razliitih mogunosti?

Razliitih odabira k elemenata iz skupa od n elemenata, pri emu poredak nije n vaan, ima k .

2. Od 10 elemenata biramo 3. Izraunajte ukupan broj mogunosti. 3. Iz grupe od 20 studenata, od toga 12 studentica, biramo povjerenstvo od 4 lana. (a) Koliko razliitih povjerenstava moemo napraviti ne vodei rauna o zastupljenosti mukih/enskih predstavnika? (b) Koliko razliitih povjerenstava moemo napraviti ako elimo da bude jednak broj mukih i enskih predstavnika? 4. Na koliko razliitih naina moemo podijeliti 28 domino ploica na etiri igraa da svaki dobije jednak broj ploica? 5. Bacamo novi 10 puta. Na koliko razliitih naina se mogu dogoditi 4 pisma? 6. Grupu od 25 studenata treba za potrebe prakse podijeliti na 4 grupe od po 8, 9, 5 i 3 studenata. Na koliko naina to moemo uiniti? 7. Izmeu 7 maevaoca, 3 koarkaa, 11 rukometaa i 9 stolno tenisaa treba odabrati povjerenstvo od 6 lanova sa slijedeom zastupljenosti: 1 maevaoc, 1 koarka, 2 rukometaa, 2 stolnotenisaa. Na koliko razliitih naina to moemo napraviti? 8. Izvlaimo karte iz snopa od 52 karte. Na koliko razliitih naina moemo odabrati (a) dvije karte iste boje (b) dvije karte razliitih boja (c) dvije karte iste jakosti (d) dvije karte razliitih jakosti 13 4 4 (rj. (a) 4 2 = 4 13 12 / 2 (b) 2 13 13 (c) 13 2 (d) 13 52 48 2 4 4 ili 2 )

15

Kombinatorika razni zadaci

1. Na polici se nalaze tri knjige iz botanike, pet iz zoologije, te dvije iz kemije. Na koliko naina moemo razmjestiti knjige na polici tako da knjige iz istog podruja budu smjetene zajedno? 2. Petero ljudi pozvano je na sastanak. Ako se svako sa svakim rukuje jednom, koliko e biti rukovanja? 3. Pet puta bacamo novi. Koliko je moguih ishoda? 4. Na koliko naina moemo ispuniti anketu sa 10 pitanja te tri ponuena odgovora na svako pitanje? 5. Lokot na ifru ima pet kolutova, svaki sa po 10 znamenaka. Koliko razliitih peteroznamenkastih ifri imamo na raspolaganju? 6. Mjesto A ima 1200 stanovnika. Obrazloite zato barem dvoje stanovnika ima iste inicijale. 7. Koliko ima troznamenkastih brojeva kojima su sve tri znamenke neparni brojevi, a koliko kojima su parni? 8. Na koliko se naina mogu podijeliti 3 medalje izmeu 10 favorita neke utrke? 9. Na koliko naina moemo napraviti raspored za petak, ako je predvieno 5 sati razliitih predmeta, a ukupno imamo 11 kolegija? 10. Na koliko naina moemo u grupi od 12 studenata odabrati etiri za etiri razliita seminara? 11. Na koliko naina moe 6 osoba sjesti na 8 stolica (stolice razlikujemo)? 12. Na koliko razliitih naina se moe sedmero djece razmjestiti na klupi? 13. Na koliko razliitih naina moe 6 osoba sjesti za okrugli stol? 14. Na koliko razliitih naina mogu sjesti 3 mukarca i 3 ene tako da sjede naizmjence? 15. Koliko razliitih rijei moemo napraviti od 3 slova, a da na drugom mjestu bude samoglasnik? 16. Kupili smo 10 poklona za 10 prijatelja. Na koliko razliitih naina ih moemo podijeliti? 17. Kupili smo 10 poklona za 8 prijatelja. Na koliko razliitih naina ih moemo podijeliti? 18. Koliko razliitih rijei moemo napraviti od slova rijei AGRONOMIJA?

16

19. Izvlaimo tri karte iz pila od 52 karte. Koliko razliitih ishoda imamo? 20. Izraunajte broj moguih popunjavanja listia kod igre LOTO 7/39 (zaokruuje se 7 brojeva od ponuenih 39 + jedan dopunski broj). 21. Novi se baca 10 puta. Koliko imamo razliitih ishoda u kojima je 6 puta pala glava, te 4 puta pismo? 22. 24 polaznika seminara treba podijeliti u 6 jednakih grupa. Na koliko naina to moemo uiniti? 23. Grupu od 25 studenata treba za potrebe prakse podijeliti na 4 grupe od po 8, 9, 5 i 3 studenata. Na koliko naina to moemo uiniti? 24. Koliko se Morseovih znakova moe nainiti od dva osnovna znaka "" i "-" , ako se jedan znak sastoji od najvie etiri elementarna? 25. Na koliko se naina moe podijeliti 28 domino ploica izmeu etiri igraa tako da svaki dobije 7 ploica? 26. Na 11 stolica treba smjestiti 11 osoba. Koliko ima mogunosti ako osobe sjede a) u jednom redu b) oko okruglog stola

Izraunavanje vjerojatnosti nekih dogaaja

Promatramo sluajni eksperiment - eksperiment kod kog je ishod neizvjestan npr. izvlaenje loptica iz bubnja, bacanje kocke, dijeljenje karata. Zanimaju nas dogaaji vezani uz taj eksperiment te mjera pojavljivanja nekog od dogaaja prilikom viestrukog izvoenja eksperimenta. Uvedimo oznake: W = skup moguih ishoda sluajnog eksperimenta - nije jednostavno odrediti elemente skupa W nazivamo jo i elementarnim dogaajima i oznaavamo s i , i N , pa piemo = {1 , 2 , 3 ,...} elementarni dogaaji trebaju biti odabrani tako da se pri svakom izvoenju eksperimenta dogodi tono jedan elementaran dogaaj; elementarni dogaaji meusobno se iskljuuju skup W "pokriva" sve mogue ishode eksperimenta

17

Primjer 1. Bacanje kocke

={ 1,2,3,4,5,6}.

Primjer 2. Izvlaenje sedam kuglica iz bubnja sa 39 kuglica, W = {kombinacija od 7 brojeva iz skupa {1,2,3,...,39}}. Primjer 3. Bacanje novia Primjer 4. Bacanje dva novia W = {P, G}.

= {( P, G), ( P, P), (G, P), (G, G )} .

Ograniavamo se na promatranje eksperimenata kod kojih je skup W konaan,te gdje pretpostavljamo da su svi ishodi jednako vjerojatni. Dogaaj je tada svaki podskup od . Oznaavamo ih velikim slovima A, B, C,

1,2,3,4,5,6} Primjer 5. Za = { A = {2,4,6} - "pao je paran broj" B = {5,6} - "pao je broj vei ili jednak 5"
Kaemo da je elementarni dogaaj i povoljan za dogaaj A, ako ostvarenje dogaaja i povlai ostvarenje dogaaja A.

1,2,3,4,5,6}, A = {2,4,6} Primjer 6. = { Elementarni dogaaji {2},{4},{6} su povoljni za dogaaj A. Elementarnih dogaaja povoljnih za dogaaj A ima onoliko koliko A ima elemenata odnosno k(A).
Za eksperimente kod kojih je skup moguih ishoda konaan, te pretpostavljamo da su svi ishodi jednako vjerojatni, vjerojatnost proizvoljnog dogaaja A W raunamo prema formuli: P(A) = broj ishoda povoljnih za A/ukupan broj ishoda ili : P( A) = k ( A) k ( )

1. Kolika je vjerojatnost da e prilikom bacanja pravilne kocke pasti broj vei ili jednak 5? 2. Kolika je vjerojatnost da e prilikom bacanja dvije pravilne kocke, suma brojeva na obje kocke biti manja ili jednaka 5? 3. Kolika je vjerojatnost da prilikom etiri bacanja simetrinog novia dobijemo jedak broj pisma i glava?

18

4. Kolika je vjerojatnost da izvlaenjem dvije karte iz pila od 32 karte izvuemo dva kralja? 5. Kolika je vjerojatnost da izvlaenjem dvije arulje iz skupa od osamnaest ispravnih te etiri neispravne, izvuemo jednu ispravnu i jednu neispravnu arulju? 6. Kolika je vjerojatnost da izvlaenjem tri kuglice iz kutije sa 10 bijelih i 6 plavih kuglica, izvuemo tri bijele kuglice? 7. Kolika je vjerojatnost da sluajnim odabirom iz grupe od deset mukih i 12 enskih osoba, odaberemo tri enske osobe? 8. Kolika je vjerojatnost da u grupi od 6 studenata biranih na sluajan nain bude isti broj mladia i djevojaka, ako djevojaka ima 20, a mladia 40? 9. U skupu od 8 proizvoda, 2 su neispravana. Koliko ima razliitih uzoraka od 3 proizvoda, a da je meu njima tono jedan neispravan?

19