IME I PREZIME STUDENTICE Marina Suton

STUDIJSKI PROFIL Matematika i Fizika

JMBAG 1191221789

ŠKOLA – VJEŽBAONICA Tehnička škola Ruđera Boškovića

MENTORICA Sandra Bodor

DATUM 14.travanj 2015.

RAZREDNI ODJEL 1.c

REDNI BROJ NASTAVNOG

SATA

NASTAVNA CJELINA Sukladnost i sličnost

NASTAVNA JEDINICA Četiri karakteristične točke trokuta

1. GLAVNI CILJ NASTAVNOG SATA
Glavni cilj ovog nastavnog sata jest da učenici budu upoznati s četiri karakteristične
točke trokuta te kako se konstruira svaka od tih točaka.

2. OČEKIVANA UČENIČKA POSTIGNUĆA

Učenici će:
 usvojiti pojmove srednjice, ortocentra i težišta trokuta.
 izreći poučak o težištu trokuta i moći dokazati navedeni poučak
 razvijati sposobnost konstruiranja opisane i upisane kružnice trokutu,
srednjice, ortocentra i težišta trokutu
 razvijati vještinu korištenja poučaka o sukladnosti trokuta kod
dokazivanja poučka o težištu trokuta
 primijeniti stečeno znanje u konkretnim zadacima
 stjecati vještine sistematičnosti, točnosti, preciznosti i urednosti u radu i
kod izvođenja geometrijskih crteža
 stjecati naviku predanog i smirenog rada
 stjecati temeljna matematička znanja nužna za nastavak daljnje
izobrazbe
 razvijati vještine usmene i pismene komunikacije

3. KORELACIJE UNUTAR MATEMATIKE I S DRUGIM NASTAVNIM

PREDMETIMA
Pojmovi simetrala dužine, simetrala kuta, srednjica trokuta, ortocentar, težišnica i težište
te poučci o njima se vrlo često koriste u matematici i fizici. Najčešće se javljaju pri
rješavanju nekog složenijeg problema (zadatka) te kod izvoda raznih formula i dokazivanju
raznih tvrdnji u fizici i matematici.

4.TIP NASTAVNOG SATA

Sat obrade novog gradiva.
5. NASTAVNI OBLICI
Nastavni oblici koji se koriste kod izvedbe ovog nastavnog sata su frontalni rad te
individualni rad.

6. NASTAVNE METODE
Nastavne metode kod ovog nastavnog sata su predavačka metoda, metoda dijaloga, metoda
pisanog rada, metoda demonstracije, grafička metoda i heuristička metoda.

7. NASTAVNA SREDSTVA
- Dakić, Elezović, Matematika 1, udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i
tehničkih škola, Element, Zagreb, 2014.

8. NASTAVNA POMAGALA
Tehnička pomagala koja se koriste za realizaciju ovog nastavnog sata su ploča, kreda, kreda
u boji, geometrijski pribor (trokuti i šestar), računalo te projektor.

9. LITERATURA ZA PROFESORICU
 B. Dakić, N. Elezović, Matematika 1 – udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred
gimnazije, 2. dio, Element, Zagreb, 2006.
 Dakić, Elezović, Matematika 1, udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i
tehničkih škola, Element, Zagreb, 2014.
 MAKROPLAN
Zapisivanje odsutnih učenika i nastavnog sata

Ponavljanje

Opisana i upisana kružnica trokutu

Srednjica trokuta

Poučak o srednjici trokuta

Ortocentar trokuta

Težište trokuta

Poučak o težištu trokuta

Ponavljanje

Domaća zadaća
 MIKROPLAN

1. UVODNI DIO SATA (5 min)

- upisivanje nastavne jedinice u dnevnik rada i odsutnih učenika

- analiza domaće zadaće preko PowerPoint prezentacije
- metodom dijaloga ponoviti gradivo obrađeno na prošlom satu
Pitanja za učenike:

- Što je simetrala dužine?

- Kako glasi poučak o simetrali dužine?

- Što je simetrala kuta?

-Kako glasi poučak o simetrali kuta?

- pisanje naslova „Četiri karakteristične točke trokuta“ i prikazujem u PowerPoint

prezentaciji.
2. GLAVNI DIO SATA (35 min)

Podsjećam učenike da su u ranijem školovanju učili četiri karakteristične točke trokuta i

pitam ih sjećaju li se koje su. Učenici tijekom nastavnog sata zapisuju definicije i poučke
s prezentacije u bilježnice.

- Koju točku dobijemo presjekom simetrala dužina u trokutu? (Središte opisane kružnice)

Kružnica opisana trokutu

-Kako se konstruira kružnica opisana trokutu?

U PowerPoint prezentaciji prikazujem korake konstrukcije, a na ploči konstruiram

kružnicu opisanu trokutu.

- Kako znamo da je točka O jednako udaljena od točaka A i B? (Prema poučku o simetrali

dužine točka O jednako je udaljena od točaka A i B (jer leži na simetrali sc), a jednako je
udaljena i od točaka B i C (jer leži na simetrali sa).)

- Kako znamo da točka O leži i na simetrali sb treće stranice trokuta? (Točka O leži i na

simetrali sb treće stranice trokuta AC (prema obratu poučka o simetrali dužine).)

- Što zaključujemo? (Točka O jednako je udaljena od točaka A, B i C pa vrijedi da je točka

O središte kružnice koja prolazi tim točkama.)

Kod konstrukcije trokutu opisane kružnice dovoljno je konstruirati simetrale dviju stranica
trokuta, jer treća simetrala sigurno prolazi središtem O.
- Možemo li svakom trokutu opisati kružnicu?
- Što mislite, nalazi li se središte opisane kružnice uvijek u trokutu?
Prikazujem u Geogebri trokut i analiziramo položaj središta opisane kružnice za različite
vrste trokuta (šiljastokutan, tupokutan i pravokutan trokut).

- Što primjećujemo? Gdje se nalazi središte trokutu opisane kružnice?

- Koju točku dobijemo presjekom simetrala kuta u trokutu? (Središte upisane kružnice)

Kružnica upisana trokutu

-Kako se konstruira kružnica upisana trokutu?

U PowerPoint prezentaciji prikazujem korake konstrukcije, a na ploči konstruiram

kružnicu upisanu trokutu.
-Kako znamo da je točka U jednako udaljena od stranica AB i AC ? (Točka U jednako je

udaljena od stranica AB i AC jer pripada simetrali s , a kako pripada simetrali s  ,

jednako je udaljena i od stranica AB i BC .

- Kako znamo da točka U leži i na simetrali s ? (Prema obratu poučka o simetrali kutova

vrijedi da točka U pripada i trećoj simetrali kuta s , jer je jednako udaljena od stranica

AC i BC .)

- Što zaključujemo? (Sve tri simetrale kutova trokuta sijeku se u jednoj točki i ta točka je
jednako udaljena od svih triju stranica trokuta te je ona središte kružnice koja dira stranice
trokuta.)

- Možemo li svakom trokutu upisati kružnicu?

- Što mislite, nalazi li se središte upisane kružnice uvijek u trokutu? (Koristim Geogebru.)
Dokazujem formulu za površinu trokuta na ploči, a tvrdnja je prikazana u prezentaciji.

Dokaz: Nacrtajmo trokut ABC i njemu upisanu kružnicu. Spojim vrhove trokuta sa
središtem U upisane kružnice.

Promotrimo tri trokuta, ABU, BCU, CAU. Sva tri trokuta imaju za visinu polumjer upisane
kružnice r. Uočimo da je površina trokuta ABC jednaka zbroju površina ovih triju trokuta.
Vrijedi:
P( ABC )  P( ABU )  P( BCU )  P(CAU )
1 1 1
P( ABC )  cr  ar  br
2 2 2
.
1
P( ABC )  (a  b  c)r
2
P( ABC )  r  s
Srednjica trokuta

Podsjećamo se definicije i teorema o srednjici trokuta jer nam je kasnije potrebna u dokazu.

- Što je srednjica trokuta?

-U kakvom su odnosu srednjica trokuta s i dužina a? (Paralelne su i srednjica trokuta je

dvostruko kraća od dužine a.)

Ovaj poučak ne dokazujemo nego se samo uvjerimo da tvrdnja doista vrijedi na primjeru
trokuta i njegove srednjice konstruiranog u Geogebri.
- Sjećate li se kako se naziva točka u kojoj se sijeku pravci na kojima leže visine trokuta?
(Ortocentar.)

Ortocentar trokuta

Kod crtanja ortocentra trokuta dovoljno je nacrtati dvije visine trokuta, treća visina sigurno
prolazi istom točkom. Na ploči nacrtam trokut i njegov ortocentar.

Potom rješavamo primjer vezan uz položaj ortocentra ovisno o tome kakav je trokut
obzirom na veličinu svojih kutova.
- Što mislite, nalazi li se ortocentar uvijek u trokutu? (Koristim Geogebru.)
Težište trokuta

- Sjećate li se kako se naziva dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne
stranice? (Težišnica trokuta.)
- Kako se naziva sjecište težišnica u trokutu? (Težište trokuta.)

Trokutu koji se nalazi nacrtan na ploči na kojem je konstruiran ortocentar, konstruiram i

težište.

Dokaz ovog poučka izvodim na ploči.

Dokaz:

T - sjecište težišnica ̅̅̅̅̅

𝐴𝐴1 i ̅̅̅̅̅
𝐵𝐵1
̅̅̅̅
M - polovište dužine 𝐴𝑇
̅̅̅̅
N – polovište dužine 𝐵𝑇
1
̅̅̅̅̅̅̅
𝐴1 𝐵1 – srednjica trokuta ABC ̅̅̅̅̅̅̅
|𝐴1 𝐵1 | = |𝐴𝐵| i 𝐴 ̅̅̅̅
1 𝐵1 ‖ 𝐴𝐵
2
1
̅̅̅̅̅ – srednjica trokuta
𝑀𝑁 ̅̅̅̅
̅̅̅̅̅ ‖ 𝐴𝐵
|𝑀𝑁| = |𝐴𝐵| i 𝑀𝑁
2

𝑀𝑁 ‖ ̅̅̅̅̅̅̅
Zaključujemo da je ̅̅̅̅̅ 𝐴1 𝐵1 i |𝐴1 𝐵1 | = |𝑀𝑁|. Zato su i trokuti NMT i 𝐴1 𝐵1 𝑇 sukladni,
jer se podudaraju u trima kutovima (vršni kutovi i kutovi uz transverzalu) i jednoj stranici.
Sada zaključujemo: |𝑇𝐴1 | = |𝑀𝑇|, a jer je |𝐴𝑀| = |𝑀𝑇|, vidimo da točka T dijeli težišnicu
̅̅̅̅̅
𝐴𝐴1 u omjeru 2: 1, tj. |𝐴𝑇|: |𝑇𝐴1 | = 2: 1.
Na jednak način zaključujemo: |𝐵𝑇|: |𝑇𝐵1 | = 2: 1. Analogno, za težišnicu ̅̅̅̅̅
𝐶𝐶1 .

Dakle, četiri karakteristične točke trokuta su:

1. središte trokutu opisane kružnice
2. središte trokutu upisane kružnice
3. ortocentar trokuta
4. težište trokuta
Napomena
Izrekli smo definicije i izveli konstrukcije svih četiriju karakterističnih točaka trokuta.
Postoji još jedno svojstvo ovih točaka, a to je da tri točke, središte trokutu opisane
kružnice, ortocentar i težište leže na jednome pravcu koji se naziva Eulerov pravac. U
PowerPoint prezentaciji je prikazana slika trokuta gdje su konstruirane ove tri točke i one
se nalaze na istom pravcu, a učenici imaju za domaću zadaću nacrtati jedna trokut i na
njemu konstruirati središte opisane kružnice, ortocentar i težište te se uvjeriti da one leže
na istom pravcu.

Zadatak 1.
Zadana je kružnica, ali ne i njezino središte. Kako ga konstruirati?

Rješenje:
Napravit ćemo skicu. Imamo kružnicu i pretpostavimo da znamo njezino središte S. Ako
odaberemo dvije točke A i B na kružnici znamo da su one jednako udaljene od središta te
kružnice, tj. vrijedi SA  SB . Prema obratu poučka o simetrali dužine znamo da tada

točka S pripada simetrali dužine AB .

Ako odaberemo još jednu točku na kružnici, npr. točku C, i promatramo dužinu BC po

istom zaključku slijedi da točka S pripada simetrali dužine BC . Dakle naš zadatak se svodi
na to da na zadanoj kružnici odaberemo tri proizvoljne točke i tada je sjecište simetrala bilo
koje dvije dužine središte kružnice.

Zadatak 2.
Ako je r polumjer pravokutnom trokutu upisane kružnice, a i b duljine kateta, a c duljina
abc
hipotenuze trokuta, onda je r  .
2
Uputa: diralište na hipotenuzu dijeli hipotenuzu na dijelove duljina a - r i b – r pa je
c  a  b  2r .
Rješenje:
Nacrtajmo skicu i sve što nam je zadano.

Znamo da je
c  AB  a  r  b  r
c  a  b  2r
 2r  a  b  c .
abc
r
2

3. ZAVRŠNI DIO SATA (5 min)

- metodom dijaloga ponoviti gradivo rađeno na ovom satu

- Koje su četiri karakteristične točke trokuta?
- Gdje se nalazi središte opisane kružnice ako je trokut tupokutan? A ako je pravokutan?
- Što je ortocentar trokuta, a što težište trokuta?
- zadavanje domaće zadaće iz udžbenika – poglavlje 7.3., zadaci: 7.,8 i 17.
Rješenja zadataka za domaću zadaću:
PLAN PLOČE