Usporedba obrazovnih sustava Hrvatske i Finske

Opi podaci

U Finskoj ivi 5 236 600 stanovnika na povrini 338 144 km. Glavni grad je
Helsinki sa
1 054127 stanovnika. Time Finska zauzima 61. mjesto po veliini te 106. po
stanovnitvu na rang listi svijeta. U Hrvatskoj na povrini 56 594 km2 ivi 4 437 460
stanovnika, ime je Hrvatska 123. po povrini te 124. po stanovnitvu u svijetu.
Ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj iznosi 4,6% BDP-a, zarazliku od Finske u kojoj
iznosi 5,9% od BDP-a. U Finskoj postoje dva slubena jezika; finski i vedski dok Hrvati
govore slubenim hrvatskim jezikom. Trenutno u Hrvatskoj postoji 940 osnovnih kola,
90 gimnazija i 300 strukovnih kola dok u Finskoj postoji otprilike 3000 devetogodinjih
osnovnih kola.

Okvirni nacionalni program

Finski okvirni nacionalni program regulira predkolski odgoj, osnovno

obrazovanje, vie srednjeope obrazovanje i strukovno obrazovanje. Cilj mu je podii
razinu obrazovanja, proiriti mogunosti obrazovanja za odrasle, unaprijediti efikasnost
obrazovnog sustava. U Hrvatskoj su njime definirane temeljne odgojno-obrazovne
vrijednosti, zatim ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih
podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje
ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Odreena su oekivana uenika postignua za
odgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog
odgojno-obrazovnog podruja. Vrijednosti kojima u Hrvatskoj Nacionalni okvirni
kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te odgovornost.
Meutim, ciljevi finskog obrazovanja i znanosti su kvaliteta, efikasnost, jednakost i
internacionalizam.

Obrazovni sustav

U Hrvatskoj obrazovni sustav obuhvaa predkolsko obrazovanje, osmogodinje

osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od sedme do petnaeste
godine, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Sustav srednjeg obrazovanja u
Hrvatskoj obuhvaa ope obrazovanje koje pruaju gimnazije i strukovno obrazovanje
koje se moe stei u tehnikim, industrijskim, obrtnikim te umjetnikim kolama.
Visoko obrazovanje obuhvaa sveuilita kao glavni izvor znanstvene djelatnosti
(znanstveni studij) te veleuilita, vie i visoke kole. Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta nadleno je za sve razine obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Za razliku od obrazovnoga sustava Hrvatske koji se sa svojim prednostima i
manama, naalost, nalazi ispod svjetskog prosjeka, uenici i studenti Finske ponosni su
nositelji titule najboljih na svijetu. Njihov obrazovni sustav obuhvaa osnovno, srednje i
visoko obrazovanje, a temelji se na pruanju istih osnovnih obrazovnih usluga svoj djeci
i mladim ljudima. Obrazovanje je obavezno i poinje kada dijete bude 7 godina staro, a
zavrava sa napunjenih 16 godina starosti. Filozofija njihovoga obrazovnoga sustava
temelji se na miljenju da svatko ima neto za doprinijeti te da ak i oni koji imaju
problema s odreenim predmetima ne smiju biti ostavljeni, nego se s njima treba
dodatno raditi. U Finskoj je normalno da u jednome razredu predaju dva ili ak tri
nastavnika koja se meusobno nadopunjuju, ali i pomau uenicima koji nisu savladali
odreeni dio gradiva, dok se u hrvatskim podrunim kolama dogaa da dvama
razrednim odjeljenjima istovremeno predaje isti nastavnik. Uenicima pomau i njihovi
razredni kolege, stoga se cijelo kolovanje doivljava kao proces uenja, povjerenja, ali i
odmora.
Druga vana toka finskog obrazovnog sustava je stvaranje stabilnog okruja za
uenike. Naime, osnovna i srednja kola spojene su u jednu kolu, stoga uenici nemaju

problema s odlaskom i navikavanjem na novi prostor, a i omoguen im je ostanak sa

jednim nastavnikom/profesorom do kraja osnovno-srednjokolskog obrazovanja. Nakon
zavretka dosrednjeg obrazovanja, obrazovanje se moe dodatno stjecati u
gimnazijama ili strukovnim kolama. Ako uenikove vjetine nisu usavrene do
standarda koje zahtjeva daljnje obrazovanje, mogu nadopuniti i poboljati kolske
svjedodbe upisom tzv. dopunskog obrazovanja, odnosno, desetog razreda. Srednje
kole pohaaju uenici s navrenih 15 godina, a zavravaju sa 18. U finskim kolama
nema ocjena, a ispiti se polau dva puta godinje - u proljee i u jesen, dok u hrvatskim
kolama ocjene postoje ime se jaa kompetitivnost meu uenicima. Srednja kola u
Finskoj je strukturirana tako da se zavri jedan od tri temeljna teaja kojima se
opredjeljuju za daljnje obrazovanje, odnosno, studiranje. Jedna od najvanijih stavki
finskog obrazovnog sustava je ta da je studiranje besplatno za sve studente. Osnovno
obrazovanje je u potpunosti besplatno (obroci, materijal,udbenici, prijevoz). Na
srednjoj razini plaa se prijevoz i materijali za nastavu. U visokom obrazovanju sve se
plaa osim kolarine studenti imaju mogunost koritenja kredita (koje, uz odreene
uvjete, ne moraju otplatiti). Drava daje pomo studentima, ali se oni radije odluuju
raditi, nego uzimati kredite.
Za razliku od hrvatskog, u finskom obrazovnom sustavu ne postoji neto to
bismo nazvali inspekcijskom slubom (ne vjeruju u inspekciju i napustili su je prije 18
godina). Zato vjeruju u usavravanje i obuku nastavnika. Studenti u Finskoj svoju
budunost pronalaze na jednoj od dvije vrste visokoobrazovnih instituta, sveuilita i
veleuilita koja su koncipirana na akademskim i znanstvenim istraivanjima te
nastavnim metodama. Sva sveuilita omoguuju studentima opredjeljivanje za
dodiplomski stupanj, magisterij, postdiplomski i doktorski stupanj. Svi studenti imaju
slobodan pristup svim knjinicama u Finskoj to nije sluaj u Hrvatoj, a sve
visokokolske institucije pruaju im besplatan Internet.
Zanimljivo je to u Finskoj uenik dobiva elektronsku ocjenu upisivanjem u
raunalo te su roditelji u mogunosti s lozinkom putem interneta u svakom trenutku biti
upoznati s ocjenama svojeg djeteta. U Hrvatskoj to nije sluaj, ali neki razrednici polaze
u susret roditeljima pa ocjene nakon odreenog vremena alju elektronskom potom,
ako to ele.

Obrazovanje nastavnika/uitelja

Finski nastavnici se razlikuju od drugih, a osobito od hrvatskih po tome to je

preduvjet za njihov rad posjedovanje diplome poslijediplomskog specijalistikog studija,
odnosno barem magisterij iz premeta koji predaju. Taj zakon vrijedi i za osnovnokolske
nastavnike. Osim toga velika se panja posveuje profesionalnom razvoju nastavnika. U
Finskoj se nastavnici koluju na posebnim fakultetima. Odsjek primijenjenih znanosti u
obrazovanju trei je po veliini na Fakultetu bihevioralnih znanosti Sveuilita u
Helsinkiju. U sastavu Odsjeka se nalaze dvije kole: Viikki i Helsingin normaalilyseo
kole za trening buduih nastavnika. Nastavnici kod kojih studenti dolaze na praksu,
prvo imaju obuku i ovaj posao rade volonterski. Na studijama poput ovog stjeu se
znanja i osposobljava se za kompetentnog nastavnika. Fakultet priprema nastavnike u
sljedeim profilima: predmetni nastavnik, nastavnik razredne nastave, nastavnik za
specijalno obrazovanje i nastavnik za rad u vrtiima. U Finskoj je obrazovanje za uitelja
je popularno, a zanimanje izuzetno cijenjeno usprkos relativno skromnoj plai. Na
upisima na fakultet prijavi se po pet puta vie kandidata nego to ima mjesta a na
uiteljskim fakultetima..

Osvrt

Finski sustav odgoja i obrazovanja primjer je najuspjenijega svjetskog

obrazovnog sustava, to dokazuju meunarodna vrednovanja uspjenosti uenika
provedena u zadnjih desetak godina. Tajna se krije u jednoj jedinoj rijei, a to je jednakost. Stvarno besplatno kolstvo za sve (udbenici, prehrana, prijevoz) omoguuje

tu jednakost. Misao vodilja itavog obrazovnog sustava jest osigurati svim graanima
(bez obzira na porijeklo, materijalni status i sl.) slobodan pristup informacijama i
jednake prilike za stjecanje obrazovanja. Takav pristup potie niz irih drutvenih
promjena te u konanici pridonosi iskorjenjivanju drutvenih nepravda i nejednakosti.
Svi imbenici finskog uspjeha ine se kao suprotnost onomu to se dogaa u Hrvatskoj i
velikom dijelu svijeta, u kojemu prevladavaju natjecanje, odgovornost za uspjeh
uenika zasnovan na testiranju, standardizaciji i privatizaciji. Smatram da bi se u na
obrazovni sustav trebalo uvesti besplatno kolovanje za sve te ukinuti bilo kakve oblike
ocjenjivanja u kolama do 16-te godine, jer se na taj nain potie natjecanje a ne
suradnja meu uenicima. Nadalje, uitelji u Finskoj nisu optereeni nepotrebnom
administracijom kao mi, sami autonomno izrauju svoj plan i program prema kolskom
kurikulumu. Njihov rad se ne nadzire inspekcijski niti unutarnjim slubama jer nema
potrebe za tim visoka je razina povjerenja prema uitelju. Meutim, tog povjerenja
kronino fali u hrvatskim kolama.
Kao zakljuak tvrdim da bi moda i Hrvatska bila zemlja blagostanja kada bi se
temeljila na obrazovanju, kulturi i znanju te kada bi za kljune ciljeve politike umjesto
profita izabrala kvalitetu, pravednost i uinkovitost, kao to je to sluaj u Finskoj.

Marina Suton