OBRAZOVANJE I DRUŠTVO

ANTHONY GIDDENS: «OBRAZOVANJE»

- Britansko Otvoreno sveučilište (Open University)

o utemeljeno 1971. godine
o prvo sveučilište koje se koristilo televizijom i učenjem na daljinu u visokoj
naobrazbi
o studenti te programe kombiniraju s pisanim materijalima, susretima s osobnim
voditeljem, mentorom i ljetnim seminarima sa drugim studentima

- Sveučilište u Phoenixu u SAD-u

o utemeljeno 1989. godine
o najveće akreditirano sveučilište u SAD-u
o studenti na tom sveučilištu uglavnom se susreću i kontaktiraju internetom
 online campusi i centri za učenje diljem SAD-a
o svi diplomski programi mogu se završiti online
 elektronička knjižnica
 slanje tjednih zadataka preko maila
o upisuje samo zaposlene – studenti stariji od 32 godine
 sadržaji su oblikovani prema interesima i potrebama starijih
profesionalnih kadrova koji žele steći nove kvalifikacije

PROMJENA ULOGE OBRAZOVANJA

- stoljećima je formalno obrazovanje bilo dostupno samo manjini, koja je imala

vremena i novca da mu se posveti

- prije otkrića tiska (1454.) knjige su bile rijetke i skupe, pa mnogim ljudima čitanje nije
bilo nužno niti potrebno

- odrastanje je za veliku većinu populacije bilo učenje imitacijom društvenih navika i

praktičnog znanja starijih

- danas je situacija znatno drugačija – visoka pismenost u industrijaliziranim zemljama

OBRAZOVANJE I INDUSTRIJALIZACIJA

1
 - do prvih desetljeća 19. st. većina stanovništva nije se školovala

- širenjem industrijske ekonomije rasla je potreba za specijaliziranim školovanjem, koje

će stvoriti sposobnu radnu snagu

- sve je više raširena apstraktna poduka (matematika, prirodne znanosti, povijest,

književnost...), a sve se manje prenose praktične radne metode

- potreba za osnovnim znanjima (čitanje, pisanje, izračunavanje) i općim znanjima o

svojoj okolini + važnost da se zna učiti – potrebe modernog društva

- u suvremenom razdoblju obrazovanje i kvalifikacije postali su važni za stvaranje

karijere i zapošljavanje
o škole i sveučilišta trebali bi pripremati nove generacije građana za sudjelovanje
u ekonomskom životu

BRITANSKO OBRAZOVANJE: POČECI I RAZVOJ

- 1870. u Britaniji je prvi put uvedeno obvezno školovanje

- između 1870. i 2. svjetskog rata svaka je vlada povećavala ulaganje u školstvo

o dobna granica za završetak obaveznog školovanja pomicala se s 10 na 14 god.

- 1944. Zakon o obrazovanju

o besplatno srednje školovanje
o podizanje granice osnovnog školovanja na 15 godina
o zahtjev za jednake mogućnosti u obrazovanju

- akademska selekcija u dobi od 11 godina

o tzv. «eleven-plus» ispiti
 određuje se hoće li djeca ići u gimnaziju ili u srednju (modernu) školu
 postojala je i mogućnost nastavka školovanja do 17. godine
 do 1960.-ih «eleven-plus» sustav nije postigao očekivano
 samo 12% učenika nastavilo je školovanje do 17. godine
 prekid školovanja imao je više veze s klasnim porijeklom učenika

- 1964. Laburistička vlada ukida podjelu na gimnazije i srednje škole

o ustanovljuje opće srednje škole – povezuju djecu iz raznih socijalnih sredina
o smanjuju se vladini rashodi za obrazovanje – 1970-ih – 1990.-ih padaju na 5%

2
 - 1988. Zakon o obrazovanju (konzervativna vlada)
o ravnateljima škola dane su veće financijske ovlasti
o školama je bilo dopušteno da se odmaknu od kontrole lokalnih obrazovnih
vlasti i postanu neovisne državne škole
o ustanovljen je nacionalni nastavni program – utvrđuje opći okvir za poduku u
državnim školama

OBRAZOVANJE I POLITIKA

- laburistička vlada
o opći sustav srednjeg školovanja
o mišljenje da će ove škole omogućiti jednakost nego selektivno obrazovanje

- konzervativna vlada (Thatcher)

o kritike prema sustavu općih srednjih škola
o vokacionalizam
 pozornost se posvećivala osnovnim znanjima u školskom sustavu (npr.
matematika i engleski) te strukovnoj naobrazbi
o krajem 1980.-ih javila se želja da se razgradi goleme opće srednje škole i da se
smanji moć lokalnih obrazovnih vlasti koje su njima upravljale
o 1988. Zakon o obrazovanju – «lokalno upravljanje školama»

SUSTAV OPĆIH SREDNJIH ŠKOLA I NJEGOVI KRITIČARI

- opći sustav srednjih škola propao je zbog dva razloga:

o 1) opće srednje škole nisu izjednačile mogućnosti, nego upravo suprotno
 pametna djeca iz siromašnijih obitelji u «eleven-plus» sustavu mogla su
napredovati, dok su ovdje zaostajala
 prije uvođenja sustava općih srednjih škola 20% učenika prolazilo je
«eleven-plus» test i upisivalo se u gimnazije
o 2) opće srednje škole omogućuju vrlo skromno obrazovanje
 odličnost se ne nagrađuje, stručnost ne potiče
OBRAZOVNA POLITIKA NOVE LABURISTIČKE VLADE

- glavne vladine inicijative:

o 1) program ponovnog početka
 pokušaj poboljšanja rezultata škola koje podbacuju tijekom dužeg
razdoblja
 prvo se takve škole zatvore
 zatim se otvore s novim nastavnicima i ravnateljem
 to su škole u kojima učenici tri godine za redom ne uspiju
položiti GCSE testove s prolaznom ocjenom
o 2) strategija protiv neopravdanog školskog izostajanja
 pokušaj da se izostanci s nastave smanje za trećinu do 2002. godine

3
  uvođenje mentora za poduku s iskustvom na području socijalnog rada
 obraćaju pozornost otuđenoj i socijalno izoliranoj djeci, da im
pomognu riješiti socijalne i obiteljske probleme
o 3) plaća ovisna o učinku
 omogućavanje ravnateljima da povećaju plaće posebno kvalitetnim
nastavnicima koji postižu dobre rezultate
o 4) privatni menadžment škola
 skupine koje se bave menadžmentom u školama iz privatnog sektora
mogu se prijaviti na vladine natječaje kako bi preuzeli organizaciju
škola s lošim učinkom i pretvorili ih u dobre škole

VISOKA NAOBRAZBA

- visoke škole i fakulteti

- Francuska – većina fakulteta i visokih škola su javne ustanove

- SAD – 54% posto privatnih visokoobrazovnih ustanova (Harvard, Princeton, Yale)

SUSTAV U VELIKOJ BRITANIJI

- sveučilišta i fakultete financira država

- plaće nastavnika na svim razinama školovanja određuju se u čitavoj državi

- karakteristika tzv. standardne povezanosti

o npr. akademski stupanj stečen u Leedsu zadovoljava iste standarde kao i
stupanj stečen u Cambridgeu ili Oxfordu

ELEKTRONSKA SVEUČILIŠTA

- ranije opisani Sveučilište u Phoenixu u SAD-u i Britansko Otvoreno sveučilište

o učenje s pomoću interneta
o učenje na daljinu – prošireno i vrlo popularno
 učenje u malim skupinama 10-15 studenata
 zahtjeva visok stupanj motivacije i sklonosti
 no, postoje i problemi
 kada se suoče s problemima, studenti nemaju nikoga kome bi se
mogli obratiti za trenutačnu pomoć
 velik broj studenata postaje nezadovoljan i napušta studij

4
TEHNOLOGIJA U UČIONICI
o stručnjaci spominju «revoluciji u učionici» – «desk-top virtualna stvarnost»
o učionica gdje djeca uče samo pomoću PC-a još uvijek je daleko od ostvarenja
 nedovoljan broj PC-a u školama i kućanstvima (2001.)
 većina nastavnika smatra računala dodatkom tradicionalnom obliku
nastave, ali nikako potpunom zamjenom

OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI JAZ

- ozbiljne posljedice tehnologije na obrazovanje

o povećanje obrazovnih nejednakosti
o informacijsko siromaštvo
 tehnološki pismeniji ljudi bit će poslovno uspješniji od osoba koje
imaju malo iskustva s računalima
o UNDP-ov Izvještaj o ljudskom razvoju 1999.
 dostupnost interneta – novo razgraničenje između bogatih i siromašnih

PRIVATIZACIJA OBRAZOVANJA

- želja za uvođenjem novog oblika školske administracije u SAD-u i Velikoj Britaniji

- ako škole duže vremena pokazuju lošije rezultate, lokalne obrazovne vlasti otvaraju
natječaje kojima privatnici preuzimaju administraciju školskog sustava

- što više raste broj privatnih kompanija i «organizacija za obrazovni menadžment» to

se više govori kako dolazi do «privatizacije obrazovanja»

TEORIJE ŠKOLOVANJA I NEJEDNAKOST

BERNSTEIN: JEZIČNI KODOVI

- djeca iz različitih obitelji razvijaju različite kodove ili vrste govora u ranom
djetinjstvu, a to utječe na njihovo daljnje školovanje

- zanimaju ga razlike u načinima korištenja jezikom između siromašne i bogate djece

- ograničeni kod:
o govor djece radničke klase
o vrste govora povezana s njegovom kulturnom okolinom
o mnogi pripadnici radničke klase žive u jako izraženoj obiteljskoj kulturi
 vrijednosti i norme su dane i ne izražavaju se u jeziku

5
 o jezik kao ograničeni kod pogodniji je za izražavanje praktičnog iskustva nego
za raspravu o apstraktnim idejama
o dijete s ograničenim kodom vjerojatno dobiva ograničene odgovore na pitanja
koja postavlja kod kuće
o teško mu je reagirati na neemocionalni i apstraktni jezik koji se rabi u nastavi

- razrađeni kod:
o govor djece srednje klase
o način govora u kojem se značenja riječi mogu individualizirati kako bi
odgovarala pojedinačnoj situaciji
o takvo dijete lakše uočava i izražava apstraktne ideje
o djeca koja se koriste ovim načinom govora sposobnija su se baviti zahtjevima
akademskog obrazovanja od djece koja su sputana ograničenim kodovima
ILLICH: SKRIVENI NASTAVNI PROGRAM, DOLJE ŠKOLE

- kritike modernog ekonomskog razvoja:

o proces kojim neovisne ljude lišavamo njihovih tradicionalnih vještina
 prisiljavamo ih da se oslanjaju na liječnike za svoje zdravlje, na učitelje
za poduku, poslodavce za preživljavanje...
o tvrdi da se treba preispitati sama ideja obaveznog školovanja koja je
prihvaćena u cijelom svijetu

- smatra da bi obrazovanje trebalo biti oslobađajući doživljaj

o pojedinac istražuje, kreira, služi se inicijativom i rasuđivanjem, te bi trebao u
potpunosti razviti svoje sposobnosti i talente

- škole su represivne institucije koje indoktriniraju učenike, guše kreativnost i maštu,

nameću konformizam i zaglupljuju ih tako da na kraju prihvaćaju interese moćnih

- škole imaju sklonost da usađuju ono što se zove pasivna potrošnja

o nekritičko prihvaćanje postojećeg društvenog poretka

- skriveni nastavni program

o djeca se poučavaju da je njihova uloga u životu «da znaju koje je njihovo
mjesto i da na njemu mirno sjede»
o učenik nema nikakvu kontrolu nad onim što uči
o njega poučava jedan autoritarni nastavni režim
 da bi bio uspješan, on se mora pokoravati njegovim pravilima

- obrazovni sistem je srž problema modernog industrijskog društva

6
 - škole su prva i bitna faza u stvaranju konformističnog i lako manipuliranog građanina

- pojedinac se uči podilaziti vlasti i zaboravljati kako misliti svojom glavom

o uče ga da obrazovanje shvaća kao vrijednu robu, koju valja konzumirati u sve
većim količinama
o takve lekcije pripremaju ga za ulogu maloumnog potrošača
 pasivno konzumiranje robe cilj je samo po sebi

- jednostavno, ali radikalno rješenje:

o ukidanje sadašnjeg sistema obrazovanja
o umjesto škola, predlaže dvije alternative:
 «razmjena vještina»
 instruktori poučavaju vještine kojima se sami svakodnevno
služe
 «mreže učenja»
 pojedinci sličnih interesa koji se «okupljaju oko nekog
problema koji su odabrali vlastitom inicijativom»

BOURDIEU: OBRAZOVANJE I KULTURNA REPRODUKCIJA (KULTURNA I

DRUŠTVENA REPRODUKCIJA)

- bitna uloga školskog sistema je «kulturna reprodukcija»:

o reprodukcija kulture «vladajućih klasa» – tzv. «kulturni kapital»
 putem školskog sistema, ona se može prevesti u bogatstvo i moć
 kulturni kapital nije ravnomjerno raspoređen po klasnoj strukturi
 to je razlog klasnim razlikama u uspjehu u školovanju
 npr. učenici iz srednje klase imaju višu stopu uspjeha nego
učenici iz radničke klase

- glavna uloga obrazovnog sistema je «društvena funkcija eliminacije»

o eliminacija pripadnika radničke klase iz viših razina obrazovanja
 neuspjeh na ispitima
 samoeliminacija

- glavna uloga školovanja u društvu

7
 o doprinos društvenoj reprodukciji, tj. reprodukciji odnosa moći i povlastica
među društvenim klasama

WILLIS: ANALIZA KULTURNE REPRODUKCIJE

- Willis je pokušao dobiti odgovor na pitanje kako djeluje kulturna reprodukcija (kako
to «da djeca iz radničkih obitelji dobivaju radnička mjesta»

- tijekom školovanja djeca iz nižih slojeva dolaze u školu da vide «da nisu dovoljno
bistra» da u budućnosti steknu viši radni položaj
o naučeni su da spoznaju svoja intelektualna ograničena i svoju inferiornost
o prihvaćaju poslove s ograničenim mogućnostima napredovanja u karijeri
o takvi momci imaju vrlo oštroumno shvaćanje školskog sustava autoriteta
 bore se protiv njega, ne konformiraju se
o iznimno su uživali sukobljavati se s nastavnicima i izigravati njihov autoritet
o za razliku od škole, poslu su se veselili, pogotovo zbog plaće
 prema poslu su imali odnos superiornosti
 uživali su u statusu odraslih (ide uz posao), ali nije ih zanimala karijera

INTELIGENCIJA I OBRAZOVNI USPJEH

- izmjerena inteligencija tijesno je povezana s obrazovnim uspjehom

o sama činjenica da je natprosječna inteligencija povezana s visokim stupnjem
naobrazbe ne mora nužno značiti da jedno uzrokuje drugo

- Arthur Jensen
o inteligencija je «sposobnost apstraktnog razmišljanja»
o to je sposobnost da se otkriju zakonitosti, sheme i logički principi u pozadini
predmeta i događaja, te da se otkriveno primijeni na rješavanje problema

8
 o mjeri se testovima inteligencije kojima dobivamo kvocijent inteligencije
ispitane osobe, tzv. IQ

- smatra se da testovi inteligencije nisu valjana mjera inteligencije:

o npr. kad se rabe za usporedbu inteligencije različitih društvenih skupina
o mnogi istraživači tvrde da su testovi inteligencije pristrani u korist bijelog
srednjeg sloja, jer ih uglavnom i sastavljaju pripadnici tog sloja
o društvene klase i etničke skupine – pripadnici različitih subkultura
 to utječe na njihovo rješavanje testova inteligencije
 npr. testiranje nezapadnjačke populacije zapadnjačkim testovima
o smatra se da je nemoguće izraditi «kulturno nepristrane testove»
o smatra se da je inteligencija rezultat genetskih faktora (geni naslijeđeni od
roditelja) i faktora okoline (od prehrane do društvene klase...)

- Arthur Jensen i Hans Eysenck

o 80% inteligencije proizlazi iz genetskih činitelja
o razlika IQ-a između bijelaca i crnaca
 manja razlika između njihovih IQ-a postoji i kada su obje skupine u
istoj okolini
 kritika: više od 200 godine diskriminacije crnaca u SAD-u
onemogućava izjednačavanje njihove okoline s okolinom bijelaca
o kvocijent inteligencije nije stalan niti konačan, već je nešto što se može razviti
i naučiti poput bilo koje druge vještine

- na rezultat testa inteligencije utječe širok spektar faktora okoline (Otto Klineberg):
o prijašnje iskustvo i naobrazba
o motivacija ili želja da se postigne dobar rezultat
o emocionalno stanje
o poznavanje jezika na kojem se vrši testiranje
o tjelesno zdravlje

EMOCIONALNA I INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA

- emocionalna inteligencija
o odnosi se na to kako se ljudi koriste svojim osjećajima (samokontrola,
motivacija, entuzijazam...)

- interpersonalna inteligencija
o sposobnost da razumijemo druge ljude, npr. da razumijemo što ih motivira,
kako rade, kako da surađujemo s njima...

9
 MICHAEL HARALAMBOS: «OBRAZOVANJE»

OBRAZOVANJE – FUNKCIONALISTIČKO GLEDIŠTE (DURKHEIM, PARSONS,

DAVIS, MOORE)

- možemo postaviti dva pitanja:

o «Kakve su funkcije obrazovanja za društvo kao cjelinu?»
o «Kakvi su funkcionalni odnosi između obrazovanja i ostalih dijelova
društvenog sistema?»

- ovakvo gledanje uglavnom se usredotočuje na pozitivan doprinos obrazovanja

održavanju društvenog sistema

EMILE DURKHEIM

- glavna funkcija obrazovanja: prenošenje normi i vrijednosti društva

- društvo može preživjeti smo ako među njegovim pripadnicima postoji dovoljan stupanj
homogenosti:
o obrazovanje jača tu homogenost
o u djetetu učvršćuje «bitne sličnosti» koje zahtjeva kolektivni život
 bez tih bitnih sličnost suradnja, društvena solidarnost i društveni život
ne bi bili mogući

- u industrijskim društvima škola služi funkciji koju ne mogu osigurati ni obitelj ni

vršnjaci
o pripadnost društvu ne temelji se niti na rodbinskim odnosima, niti na osobnom
izboru
o škola je društvo u minijaturi, model društvenog sustava

- obrazovanje uči pojedinca specifičnim vještinama potrebnim za njegovo buduće

zanimanje
o posebna važnost ovoga u industrijskim društvima
 sve složenija i specijaliziranija podjela rada
o društvena solidarnost temelji se na međuzavisnosti specijaliziranih vještina

TALCOTT PARSONS

- škola je most između obitelji i društva kao cjeline – priprema dijete za ulogu odraslog

10
 - unutar obitelji, o djetetu se sudi i tretira ga se na temelju «partikularističkih normi»
o status djeteta je pripisan, određen rođenjem

- u širem društvu, s pojedincem se postupa i u njemu se sudi na temelju

«univerzalističkih normi»
o status pojedinca je postignut, npr. po zanimanju

- škole funkcioniraju na meritokratskom načelu – status se postiže na temelju zasluga

- vrijednosni konsenzus bitan je da bi društvo djelotvorno funkcioniralo

- obrazovni sistem je važan mehanizam kojim se odabiru pojedinci za njihovu buduću

ulogu u društvu
o škola je glavni mehanizam podjele uloga

KINGSLEY DAVIS I WILBERT E. MOORE

- shvaćaju obrazovanje kao sredstvo raspodjele uloga, ali izravnije povezuju školski
sistem sa društvenom stratifikacijom
o društvena stratifikacija
 mehanizam koji osigurava da se najdarovitiji i najsposobniji pripadnici
društva postave na položaje koji su funkcionalno najvažniji za društvo
 visoke nagrade djeluju kao poticaj i vezane su uz te položaje
 školski sistem razvrstava i ocjenjuje pojedince na temelju njihovog
talenta i sposobnosti

OBRAZOVANJE I PRIVREDA

- Halsey i Floud
o školski sistem sve se više prilagođava ulozi servisa za radnu snagu, te djeluje
kao golemi aparat za regrutaciju i obuku za razna zanimanja
o privrede naprednih industrijskih društava ovisne su o:
 rezultatima znanstvenog istraživanja
 ponudi stručne i odgovorne radne snage
 djelotvornosti obrazovnog sistema

- Randall Collins
o samo se mali dio ekspanzije obrazovanja u industrijskim društvima može
shvatiti kao zadovoljavanje potreba industrije za kvalifikacijama i obukom

11
 o budući da je postignuta masovna pismenost, školovanje ne utječe bitno na
ekonomski razvoj
o većina vještina vezanih za zanimanje uči se na poslu
 tamo gdje je potrebna specifična obuka, poduzeća osiguravaju vlastite
programe za obuku
o obrazovanje pomaže da se podigne status nekog zanimanja, a ne da se prenose
znanje i vještine potrebne za njegovo obavljanje

OBRAZOVANJE – LIBERALNO GLEDIŠTE

- obrazovanje potiče osobni razvoj i samoispunjenje

o ono stimulira pojedinca da u potpunosti razvije svoje misaone, fizičke,
emocionalne i duhovne talente
o besplatnim školovanjem pruža se svakome jednaka mogućnost da te
sposobnosti i talente razvije

OBRAZOVANJE – MARKISTIČKO GLEDIŠTE

- možemo postaviti pitanje:

o «Na koji način obrazovni sistem proizvodi onu vrstu radne snage koju
kapitalisti zahtijevaju?»
o ispitivanje veza između moći, ideologije, obrazovanja i proizvodnih odnosa u
kapitalizmu

LOUIS ALTHUSSER – REPRODUKCIJA RADNE SNAGE

- obrazovni sistem održava proizvodne odnose i služi interesima kapitalističke vladajuće

klase
o uloga obrazovanja u kapitalizmu jest reprodukcija ideologije vladajuće klase

- reprodukcija radne snage uključuje dva procesa:

o 1) reprodukcija vještina potrebnih za uspješnu radnu snagu
o 2) reprodukcija ideologije vladajuće klase

12
 - nijedna klasa ne može dulje zadržavati vlast isključivo upotrebom sile
o ideološka kontrola puno je djelotvornije sredstvo za očuvanje vlasti

- «ideološki državni aparati»

o masovni mediji, zakonodavstvo, vjera, školstvo
o stvaraju lažnu klasnu svijet koja održava klasu u podređenom položaju

SAMUEL BOWLES I HERBERT GINTIS – ŠKOLOVANJE U KAPITALISTIČKOJ AMERICI

- uloga obrazovanja u kapitalizmu je reprodukcija radne snage

- kapitalizam se temelji na privatnom vlasništvu proizvodnih snaga i maksimalizaciji

profita
o višak vrijednosti prisvajaju kapitalisti (vlasnici proizvodnih snaga)
o zahtjeva radnu snagu motiviranu nagradama koje su izvan rada (plaća, status)
o uspjeh kapitalizma ovisi o kontroli odozgo
 to uključuje uvjet da radna snaga prihvati hijerarhijski sistem moći i
kontrole i «minimalan udio radnika u donošenju odluka»

- najvažnija uloga obrazovnog sistema je da osigura «stavove i ponašanje sukladne

zahtjevima participacije u radnoj snazi»

- odbacivanje liberalnog mišljenja – «škole iskrivljuju osobni razvoj»

o škole su organizirane na hijerarhijskom načelu autoriteta i kontrole
o učenici nemaju nikakve kontrole nad programom i planom nastave
o ne nalaze u svom radu nikakvo unutarnje zadovoljstvo, nema samoispunjenja
o nagrade se nalaze izvan samog rada (ocjene na ispitima)
o znanje je rascjepkano i podijeljeno bez ikakve veze među raznim predmetima

- društveni odnosi u školama su «replika hijerarhijske podjele rada na radnom mjestu»

- «obrazovanje reproducira nejednakost, opravdava povlastice i pripisuje siromaštvo

osobnom neuspjehu i nesposobnosti»

KULTURALNA DEPRIVIRANOST I KOMPENZACIJSKO OBRAZOVANJE

- teorija o kulturnoj depriviranosti

13
 o subkulturna skupina sa niskim primanjima deprivirana je u nekim važnim
točkama
 time se objašnjava nisko obrazovno postignuće pripadnika tih skupina
o svaljuje krivnju na neuspjeh u obrazovanju na dijete, obitelj, neposrednu
okolinu i subkulturu njegove društvene skupine
o «kulturno deprivirano dijete»
 nedostaju mu bitne vještine, stajališta i vrijednosti koji su nužni za
visoko postignuće u obrazovanju
 jezična deprivacija
 iskustveni i spoznajni nedostaci
 nedostaci u ličnosti

- kompenzacijsko obrazovanje
o uvedeno u Britaniji krajem 1960.-ih u siromašnim radničkim četvrtim (neki
kvartovi u Liverpoolu i Birminghamu)
o takvi programi temeljili su se na predškolskom odgoju i dodatnim mjerama za
podizanje standarda pismenosti u osnovnim školama
o nije uspjelo
 previše se usredotočilo na dijete u obrazovnoj instituciji
 bez obzira koliko činiš unutar škole, ne možeš postići praktički nikakav
učinak bez upućenosti i podrške doma

KLASNI POLOŽAJ I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE

- Raymond Boudon
o nejednakost u mogućnostima obrazovanja nastaje na temelju
«dvokomponentnog procesa»:
 primarni učinak stratifikacije
 potkulturalne razlike između društvenih klasa koje proizvodi
stratifikacijski sistem
 sekundarni učinak stratifikacije
 izniče iz stvarnog položaja neke osobe u klasnom ustrojstvu
 tu se spominje «pozicijska teorija»
o dokazuje kako se ljudi ponašaju racionalno
o procjenjuju štetnost i korisnost
o odlučuju koliko dugo će ostati u obrazovnom sistemu i
za koju vrstu škola će se opredijeliti

o izbora smjera obrazovanja ima koristi, ali i štete, u odnosu na solidarnost

prema obitelji i skupini vršnjaka
 ako dječak iz radničke klase odluči postati odvjetnik i završi školu za
to, njegova vezanost za obitelj i vršnjake bit će slabija

14
OBRAZOVANJE – KONFLIKTNO GLEDIŠTE

- utemeljitelj: Karl Marx

- naglasak je na ideji društvenog razvoja i promjena kroz sukobe

- moderna konfliktna teorija nije nužno marksistička

o marksizam
 glavni problem je sukob među klasama
o konfliktno gledište
 sukobi se nalaze između u drugim područjima života (npr. sukob
između različitih rasnih, vjerskih ili etničkih skupina)

- škola je najvažniji ideološki aparat države

o u školi se učenici pripremaju da budu poslušni kako ne bi ugrozili postojeće
društvo u cjelini

- kredencijalizam
o zahtjev da je za određeni posao potrebna diploma
o smatra se da diploma služi više kao mjerilo statusa u društvu, nego što jamči
neka posebna znanja

OBRAZOVANJE – INTERAKCIONISTIČKO GLEDIŠTE

- čovjek je autor vlastitog djelovanja, umjesto da pasivno reagira na vanjsku prisilu

- u interakciji s drugima, on interpretira i definira situacije, te tako izgrađuje vlastiti

društveni svijet

- interakcionistički pristup dodaje novu perspektivu sociologiji odgoja:

o dovodi u pitanje temeljne koncepcije kao što su sposobnost i vladanje
o dokazuje kako su «bistri» i «tupi» učenici proizvod značenja i definicija koje se
stvaraju u interakcijskim situacijama
 takva značenja i definicije nisu nepromjenjivi
o veća jednakost bi postojala u obrazovanju kada nastavnici ne bi povezivali
karakteristike društvene klase sa sposobnošću
 npr. kad bi američki nastavnici prihvatili crnački govor kao
ekvivalentan standardnom engleskom

15
  tada crnačko dijete ne bi samo sebe okarakteriziralo kao nelogično i
nesposobno za apstraktno razmišljanje

ZNANJE, MOĆ I OBRAZOVANJE

MICHAEL F. D. YOUNG – ZNANJE I MOĆ

- oni koji su na poziciji potrudit će se definirati što se može shvatiti kao znanje
o nastoje definirati vlastito znanje kao kvalitetnije, institucionalizirati ga u
obrazovnim institucijama te tako mjeriti uspjeh u obrazovanju
o cilj je održanje postojećeg poretka i da moć i povlastice ostanu unutar istih
društvenih skupina

DENNIS LAWTON – KULTURALNO ZAJEDNIČKI PROGRAM

JANE TORREY – KULTURALNO DIFERENCIRANI PROGRAM

- Dennis Lawton
o «kulturalno zajednički program»
o postoje bitne subkulturalne razlike između klasa, ali postoji dovoljno sličnosti
da se sastavi program temeljen na zajedničkoj kulturi
o ovaj program morao bi birati aspekte znanja i elementa stila koji su zajednički
svim društvenim klasama

- Jane Torrey
o alternativa kulturno zajedničkom programu
o niz programa temeljen na subkulturama društvenih klasa
o predavanja bi se mogla održati na obrascima crnačkog govora, a standardni
engleski poučavati «kao strani jezik»

16
17