Posljednjih godina sve vie ljudi iz raznih krajeva svijeta

(poglavito SAD-a) hrle u Finsku, samozatajnu dravicu

na skandinavskom poluotoku, stisnutu tamo negdje
izmeu vedske i Rusije. Spomenuti valovi ljudstva ne
dolaze zbog Djeda Mraza ili Nokije (priznajte, to je jedino
to vam pada na pamet kad se spomene Finska) ve
kako bi prouavali finski obrazovni sustav. Finski aci,
naime, ve godinama postiu zavidne rezultate u gotovo
svim predmetima, a u matematici, sposobnosti itanja i
prirodnim znanostima nalaze se bok uz bok s azijskim
intelektualnim velesilama. Takav e pristup, smatraju
Finci, potaknuti niz irih drutvenih promjena te u
konanici pridonijeti iskorjenjivanju drutvenih nepravda i
nejednakosti

Br.
stanovnika
Povrina

Gustoa naseljenosti:

5 200 000

4 440 000

338 000
km
15 st./km2

83 st./km2

PISA: Finska
mlade na elu

Rang Finske na
listi
itanje
Zemlje OECD-a
Svi sudionici
Matematika
pismenost

2009

2006

2
3

Zemlje OECD-a
Svi sudionici
Znanstvena pismenost
Zemlje OECD-a
Svi sudionici
Rjeavanje problema
Zemlje OECD-a
Svi sudionici

2003

2
2

2000

1
1

1
1

2
6

1
2

1
2

4
4

1
2

1
1

1
1

3
3

2
2

Rezultati
2006.:

Mala razlika meu kolama u Finskoj

Nastavni predmeti po satima u kolskoj godini:

Predmet/razred

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Materinji jezik i
knjievnost

266

266

177

177

177

133

133

133

133

Strani jezik A

76

76

76

76

101

101

101

Strani jezik B

228

114

114

152

152

152

133

133

133

133

Biologija i
geografija

85

85

85

85

57

57

88

88

88

Fizika i kemija

85

85

85

85

38

38

88

88

88

Zdravlje

85

85

85

85

38

38

38

38

38

57

57

88

88

88

45

45

45

45

45

47

47

47

47

Matematika

Povijest i
drutveno
podruje
Vjeronauk ili etika
Glazbena k.
Likovna k.

247 (=61)

Tehnika k.

228 (=57)

Tjel.-zdr. k.
Domainstvo

38

38

38

Obrazovno i
strukovno voenje

25

25

25

38

38

38

38

38

38

38

38

38

57

57

57

57

76

76

76

Fakultativni
predmeti
Strani jezik A
(fakultativno)

,,-'': predmet se ne predaje osim ako kolskim kurikulom nije drugaije odreeno

initelji uspjeha:
obvezno i unificirano 9-godinje kolovanje

besplatno kolovanje

kolovanje se cijeni

autonomija kola i uitelja

kolovanost uitelja

knjinice

inovacije (praene sa sveuilita)

obrazovanje usmjereno na posao

tehnika opremljenost kola

utjecajni sindikati uitelja

zajednitvo politiara, kola i stanovnitva

Uitelji provode samo 4 sata dnevno u razredu, a 2 sata

tjedno potroe na profesionalno usavravanje

Finska ima isti broj uitelja kao i New York City, ali daleko
manje uenika (600,000 uenika u usporedbi s 1.1 milion u
NYC-u).
Uitelji imaju isti status u drutvu kao doktori i odvjetnici.

Kako Finci tumae svoj uspjeh u PISI?

1.princip jednakih
mogunosti bez
obzira
na mjesto
stanovanja ,
2. spol,
3. ekonomski
poloaj
4. materinski jezik;

5. regionalna
dostupnost
obrazovanju;
6. spolna jednakost;
7. potpuno
besplatno
obrazovanje;
8. ope, a ne
selektivno,
osnovno
obrazovanje;

 fleksibilna podrka
administracije centralno
upravljanje
cjelinom lokalna
primjena
interaktivni i
suradniki nain
rada na svim
razinama- ideja
partnerstva

individualna podrka
ueniku u uenju i
skrbi razvojni pristup u
vrednovanju uenika nema testiranja- nema
rang lista
visoko kvalificirani
nastavnici sa punom
autonomijom
koncept uenja se
zasniva na
konstruktivizmu .

Ministarstvo obrazovanja
RF nadzire:

Sve javne ustanove na dravnom proraunu, od

osnovne kole, ope srednje kole, strukovnog
obrazovanja do politehnikih veleuilita, sveuilita i
odraslih.
obrazovanja
Osnovno obvezno
obrazovanje u Finskoj je u

cijelosti besplatno za uenika ( po svim

stavkama, od prijevoza, ruka do udbenika i
savjetovanja)
Srednje strukovno obrazovanje- takoer ( osim
udbenika)
Sveuilino obrazovanje je besplatno
Obrazovanje odraslih je uglavnom besplatno

Tko organizira nastavu?

kole
autonomija i sloboda:
- slobodan izbor nastavnog materijala i
nastavnih metoda
- nema inspekcije
- kolski kurikulum zasnovan na
nacionalnom ( desetak stranica )
- nastava: 8:00 15:00
- odmori: 5-20 minuta
- nastavna godina traje 190 nastavnih
dana

Predkolsko obrazovanje nije obavezno, no za njega se odluuje ak

99.4% roditelja (podatci iz 2009. godine). A kako i ne bi: besplatni
cjelodnevni boravak ukljuuje i besplatne obroke, zdravstvenu skrb,
radne materijale, ak i prijevoz (za one koji ive na pet ili vie kilometara
udaljenosti od vrtia/centra). Osnovna kola obavezna je za sve i traje
devet godina. Prvih est godina razrede vodi uitelj/ica razredne
nastave, a tek se posljednje tri godine ukljuuju i predmetni nastavnici. I
opet je sve besplatno: udbenici i radni materijali, obroci i zdravstvena
skrb, prijevoz, a u posebnim sluajevima ak i smjetaj (ukoliko
putovanje do kole traje vie od tri sata, djetetu se osigurava besplatan
smjetaj u uenikom domu u blizini njegove/njezine kole)
U finskim se kolama djeca ne moraju bojati kompetitivnosti ili
neuspjeha, koje u mnogim zemljama potiu standardizirani testovi.
Svaka kola u Finskoj ima tzv. tim za dobit uenika (eng. Pupil Welfare
Team) koji prati i bavi se pitanjima vezanima uz ponaanje, zdravlje i
napredak djece. Tim se sastoji od ravnatelja/ravnateljice kole,
defektologa, kolske medicinske sestre ili lijenika, psihologa i
socijalnog radnika. Glavni cilj tima jest sprijeili probleme koji bi mogli
ugroziti dobrobit uenika. Osnovnokolski nastavnici stavljaju dobrobit i
sreu svojih uenika prije kolskog postignua.

kole po udaljenim finskim selima i slabo naseljenim dijelovima

zemlje imaju jednaku tehnoloku opremljenost i uvjete rada kao i
kole u Helsinkiju
Uenici imaju pravo na posebnu pomo im se pokae potreba za
nju. Najei oblici podrke ukljuuju dopunsku nastavu u malim
grupama, osobno savjetovanje i poduavanje uenika u skladu sa
njihovim osobnim potrebama, ak i kada pohaaju nastavu s
drugim uenicima. Veina kola ima i posebne uitelje, a gotovo
sve kole imaju povremene uitelje pomonike koji dolaze u kole
kako bi pomogli uenicima s tekoama. Ako se pokae da
uenik pati od ozbiljnih i trajnih tekoa s uenjem stvara se
poseban plan uenja za takvog uenika. Uenici s blagim i
srednje ozbiljnim tekoama pohaaju nastavu kao i ostali uenici,
meutim u tim sluajevima kola dobiva dodatne resurse kako bi
osigurala kvalitetno obrazovanje za njih.

Finski kolski model izbjegava vriti pritisak na djecu i frustrirati ih

estim provjerama znanja, rangiranjem i ocjenjivanjem. Konano,
finska djeca puno itaju i kultura itanja je jo jedan od finskih
rekorda naime i u tome ona vodi, po broju proitanih knjiga po
stanovniku.
Ako ste pomislili da se ti isti aci do iznemoglosti nadvijaju nad
udbenicima i danima ne naputaju svoje knjigama i biljenicama
natrpane kolske klupe, varate se. Uenici u Finskoj provode
mnogo manje sati tjedno u uionicama i dobivaju manje domae
zadae od svojih kolega u drugim europskim zemljama. Pa u
emu je onda caka? Ako je vjerovati samim Fincima, tajna se krije
u jednoj jedinoj rijei, a to je - jednakost. Misao vodilja itavog
obrazovnog sustava jest osigurati svim graanima (bez obzira na
porijeklo, materijalni satus i sl.) slobodan pristup informacijama i
jedake prilike za stjecanje obrazovanja.

Finska polae veliku pozornost na prve godine kolovanja kada se

praktiki ui uiti. Nastavnici u prvim razredima osnovnih kola
moraju imati magisterij i njihov profesionalni status u drutvu je
vrlo visok. Na studij kolske nastave na jedno studentsko mjesto
javlja se i po dvadeset kandidata, a za mjesto nastavnika u nekoj
osnovnoj koli javlja se njih i po nekoliko stotina.
Studij za nastavno osoblje stavlja veliki naglasak na poznavanje
metoda istraivanja, poznavanje pedagokog rada s djecom i
prepoznavanje moguih potekoa u uenju. Uz provedbu
nastavnih aktivnosti oni se sustavno struno usavravaju kroz
brojne seminare i teajeve. Nastavnici u konanici imaju vrlo
visoki stupanj samostalnosti u formuliranju sadraja i metoda
rada. No jednako tako, imaju i visoku odgovornost za provedbu
nastave.

Osnovna skala za ocjenjivanje tijekom obveznog

kolovanja ima sedam stupnjeva (ocjene od 4 do 10).
Ocjenjivanje je u pravilu opisno za uenike od prvog do
etvrtog razreda, a numeriko za ostale razrede.
Osnovna ocjena prema kojoj se odreuju nacionalni
okvirni kriteriji i standardi je 8. Ocjene 9 i 10 koriste se
za isticanje nekih obiljeja uenika te uenika koji se
bitno razlikuju u zalaganju, nainu rada i rezultatima u
odnosu na ostale uenike. Ocjena 10 se rijetko
dodjeljuje, obino je dobivaju jedan do dva uenika u
odjeljenju. Ocjene 6 i 7 se dodjeljuju za podsjeanje na
to da bi uenik trebao uiniti dodatne napore kako bi
dostigao potreban standard, a ocjena 5 oznaava
krajnje upozorenje ueniku i roditeljima da treba neto
promijeniti u pristupu uenju. Ocjena 4 oznaava
nezadovoljavajue rezultate.

Informacije o evaluiranim aktivnostima i rezultatima uenicima i

roditeljima priopuju se svakodnevno. Osim toga, obveza je kole
uenicima i roditeljima uruiti godinji i polugodinji pisani
izvjetaj, zatim zavrnu svjedodbu na kraju obveznog
devetogodinjeg kolovanja. Svi uitelji koji poduavaju uenika
ocjenjuju njegovo ponaanje. Evo nekih od osnovnih pravila kojih
se uenici trebaju pridravati da bi zasluili zadovoljavajuu
ocjenu (npr. 8 ili viu): Pazi na druge (prihvaaj ih)! Pazi na okoli!
Pridravaj se kolskih i razrednih pravila! Budi kritian i
samokritian! Poeljan je pozitivan stav prema uenju! Rad na
nastavnom satu, savjesnost, stav prema nastavniku i nastavnom
predmetu, kao i rezultati, zajedniki utjeu na konanu ocjenu.
Ponaanje se ocjenjuje posebno. U petom i estom razredu
ocjene iz vladanja upisuju se numeriki u obrazac svjedodbe.

Odluku o ponavljanju razreda donosi direktor na sjednici

nastavnikog vijea.

Biti uitelj u Finskoj je izuzetno prestino zanimanje i za svako

novo radno mjesto javlja se nekoliko stotina kandidata. Otprilike
desetak posto najboljih studenata uspijeva postati uiteljima.
Uitelj je bio npr. i bivi finski predsjednik i nobelovac Martti
Ahtisaari.
Respekt u drutvu i visoka autonomija u poslu koji rade temelj je
zadovoljstva poslom. Brojne studije pokazuju koliko je to vanije
od npr. visine plae. U Finskoj i ostalim nordijskim zemljama plae
uitelja nisu osobito visoke, a kroz cijeli profesionalni vijek u
prosjeku mogu porasti tek za oko 30 posto. No, o obrazovnom
procesu u Finskoj prije svega odluuju uitelji i to jaa njihov
profesionalni ugled, ali i motivaciju i inovativnost. Od sredine
1980-ih godina novi set inicijativa ojaao je autonomiju kola do te
mjere da je nadzor nad radom svake kole povjeren primarno
lokalnom gradskom vijeu, nacionalni kurikulum je sveden na set
prijedloga i vodilja, a njegov format smanjen je s nekoliko stotina
na tek desetak stranica.

. Konano, od poetka 1990-ih godina, nadleno

Ministarstvo obrazovanja ukida i slubu inspekcije i
njihovu ulogu u potpunosti preuzimaju kole, uitelji i
ravnatelji.
No, na kraju srednjokolskog obrazovanja sva finska
djeca polau ispit dravne mature. On je, naravno,
standardiziran na nacionalnoj razini i preduvjet je za upis
na fakultet.No, sustav obrazovanja integriran je i u
projekciju gospodarskih prioriteta i potreba nacionalne
ekonomije. Nacionalni plan zapoljavanja prati procjenu
dinamike razvoja pojedinih industrijskih sektora
europska dimenzija kolovanja usmjerena na uenikov
razvoj, njegovo samopotovanje i njegovu pripremu za ivot
u multikulturalnom drutvu uz potovanje vrijednosti kao to
su: tolerancija, mir, vjerske, rasne, spolne i sve druge razlike.

Svi uitelji imaju visoku strunu spremu, a primanja (od oko 3000
neto) malo su ispod prosjeka u toj zemlji. Uitelji imaju deset tjedana
godinjega odmora njihovi ,,praznici poklapaju se s uenikima: radi
se jo jedan dan nakon nastave i dolazi se jedan dan prije poetka
nastave, na kraju odmora. Svaki uitelj dobije 135 godinje za svoje
struno usavravanje. Ako se uenika uhvati u oteenju imovine,
njegovi roditelji plaaju tetu. Ravnatelj i suradnici doli su na ideju
neprimjereno ponaanje uenika kazniti tako da uenik treba nazvati
roditelje iz kole, i u prisustvu uitelja, izvijestiti ih to je uinio. Najgori
sluajevi neprimjerenog ponaanja rezultiraju udaljavanjem uenika iz
kole na odreeni broj dana, a najvie tri mjeseca. U to vrijeme kola
mu je duna organizirati nastavu odlaskom uitelja ueniku kui ili
dolaskom uenika poslije nastave u kolu (nastava se odvija samo prije
podne). Kazne za varanje vrlo su stroge (nedovoljna ocjena na testu). U
Finskoj nema papirnatih imenika radi se s elektronskima. Uenik
dobiva ,,elektronsku ocjenu upisivanjem u raunalo i roditelj, koji
lozinkom ima pristup ocjenama svojeg djeteta, putem Interneta moe
iste minute vidjeti kako mu je dijete ocijenjeno. Fascinantna je bila
kontrola domae zadae: nastavnik ,,klikanjem biljei tko ju je napisao,
a tko nije i to odmah ide na Internet!

Korupcija?

Rangiranje Nordijskih zemalja prema suzbijenosti korupcije u svijetu 200

Finska godinje za obrazovanje izdvaja oko 13 posto

dravnog prorauna, odnosno 6,6 milijardi eura. Uz to
treba pridodati i financiranje razliitih obrazovnih
programa i treninga od strane lokalne uprave te ostalih
vanjskih izvora. Iako je logino pretpostaviti da s
porastom izdvajanja za obrazovanje, sustav postaje
efikasniji, finski primjer i u tome je drugaiji. Finska,
naime, u odnosu na brojne druge lanice OECD-a ulae
manje u obrazovni sustav, iako postie nabolje rezultate
na PISA testovima. No, financiranje cjelokupnog
obrazovnog sustava iz dravnog, odnosno javnog
prorauna zahtijeva, naravno, sustavno zdravo i
kompetitivno gospodarstvo. To takoer pokazuje koliko
je obrazovni sustav neke zemlje povezan s cjelokupnim
ekonomskim stanjem u zemlji.

Finska je premala zemlja da sebi dopusti luksuz izgubiti znaajan

dio talentiranih pametnih mladih ljudi koji ne bi bili u stanju
studirati zbog nedostatka financijske podrke.
nema kola elitnijih od drugih
Finska je, naime, zemlja relativno malih socijalnih razlika. I upravo
na to je ponosno finsko drutvo i to predstavlja temelj zadovoljstva
i povjerenja finskih graana u dravne i javne institucije.
Usporedimo li indeks raspodjele nacionalnog bogatstva, odnosno
omjer 10 posto najbogatijih i 10 posto najsiromanijih u zemlji,
Finska je zajedno s ostalim nordijskim zemljama u vrhu ljestvice
socijalne jednakosti s omjerom od oko 1:3. to se vie sputamo
od sjevera prema jugu Europe, taj je omjer sve nepovoljniji i
pokazuje sve vee socijalne razlike u drutvu, tako da je u
dravama srednje Europe oko 1:5, da bi u zemljama europskog
dijela Mediterana omjer dostigao i preao 1:10. Razlike u
socijalnoj jednakosti reflektiraju se, naravno, i na obrazovni
sustav, koji promie bogatiji dio stanovnitva i vodi k obrazovnom
elitizmu

. Mi bi radije da se Finska vidi kao zemlja u kojoj etiri od

pet poreznih obveznika vjeruje naem javnom kolskom
sustavu, i gdje tri od ukupno etiri graana misle da je
na javno financirani obrazovni sustav najznaajniji
finski uspjeh od osamostaljenja 1917. godine. Mi
slavimo navedene uspjehe vie nego visok rang u
tablicama globalnog obrazovanja.
Drugo, jasno kaem kako se finski kolski sustav ne
moe preslikati nigdje drugdje u svijetu. Mnogi uspjeni
aspekti finskog obrazovnog sustava duboko su
ukorijenjeni u nau kulturu i vrijednosti, koje se razlikuju
od onih u SAD-u. Primjerice, visoka razina povjerenja u
ljude i institucije, tenja jednakosti i pravednosti u
drutvu i ivotu, te spremnost plaanja poreza za ope
dobro su samo neki od finskih okolnosti koji ne postoje
svugdje

Finska je zemlja vrlo izraene socijalne kohezije s visokom razinom

povjerenja u dravne i javne institucije, to naravno znatno olakava
provedbu svih nacionalnih strategija i planiranih reformi. Finska je kroz
povijesni i drutveni razvoj te iskustva sa svojim susjedima nauila to
znai snaga nacionalnog zajednitva. Vjetina i lakoa postizanja
snanog nacionalnog konsenzusa je duboko ukorijenjena vrijednost u
finskom drutvu. Kvalitetno obrazovanje dostupno svima najboji je nain
jaanja nacionalnih potencijala zemlje. To je ujedno i izvjesna
kompenzacija za sve one pogodnosti koje Finska nema, a brojne druge
zemlje imaju.
Ono to je kljuno primjetiti jest da Finska postie vrlo prestine
rezultate i u brojnim drugim pokazateljima drutvenog i ekonomskog
razvoja. Tako je ona redovito u svjetskom vrhu po ulaganju u istraivanje
i razvoj te poticanju inovativnosti, po kvaliteti poslovnog miljea, po
transparentnosti poslovanja i izostanku korupcije. Sve to ukazuje kako
se procjena jednog parametra nuno treba promatrati u kontekstu svih
drugih relevantnih pokazatelja koji ine kulturu jedne zemlje. Zato nije
niti mogue jednostavno prenijeti neki dio finskog iskustva i integrirati ga
u vlastiti nacionalni sustav te oekivati jednaku izvrsnost.

Svi koji pokuavaju prenijeti dio korisnog finskog iskustva u

definiranju nacionalnog obrazovnog modela esto ne vode
rauna upravo o znaaju sustava vrijednosti na kojem poiva
finsko drutvo, jer upravo taj sustav omoguuje i provedbu
kvalitetnog obrazovnog procesa. Kvaliteta nekog obrazovnog
procesa se ne moe svesti na statistiku broja sati ili
administriranje nepouzdanih modela ocjenjivanja. Sustav
drutvenih vrijednosti jedne zemlje nije, naravno, mogue
prekopirati u drugi nacionalni milje, ali svakako moe sluiti kao
dobra inspiracija u procjeni vlastitog sustava vrijednosti. Jer
kvalitetno obrazovanje dostupno svima jest temelj na kojem
poiva finsko drutvo. Obrazovanje je visoko pozicionirano u
sustavu drutvenih vrijednosti, a uitelji u osnovnoj koli su meu
najprestinijim profesijama. Svaka zemlja koja u svojem sustavu
vrijednosti zanemaruje znaaj obrazovanja teko e razviti
vlastite ljudske potencijale, a samim time nee ostvariti niti eljeni
gospodarski prosperitet.

No, finski model nas ui vie o sustavu drutvenih vrijednosti

nego o konkretnom obrazovnom modelu. U drutvima u kojima je
elitizam bazina platforma razvoja, finski model malo e
koristiti. U onim zemljama u kojima drutvo poiva na to veoj
razini jednakosti i prava svih na obrazovanje i smanjivanje razlika
meu pojedinim kolama, pounost finskog modela upuuje na
specifinost finskog industrijskog razvoja, odnosno visokih
tehnologija i inovacija kao temeljnih pokretaa drutvenog
razvoja i konkretnog znaaja obrazovanja.
Prisjetimo li se da je u jednom trenutku Nokia pokrivala preko 40
posto svjetskog trita mobitela, to najbolje ilustrira kakve je
kadrove trebala finska high-tech industrija. Paralelno s Nokiom,
finska privreda rapidno je razvijala nano i biotehnologiju,
povezujui znanstvena istraivanja s proizvodnjom. Za razliku od
velikog broja drugih zemalja gdje doktori znanosti uglavnom rade
po akademskim institucijama, u Finskoj ih ak polovina radi u
industriji

Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 milijuna godinje. Finska
posjeduje industriju tekih strojeva, metala, brodova, tiskarskog materijala, elektro
industriju, industriju hrane i pia, tekstilnu industriju, industriju odjee, kemikalija,
keramike i stakla.

PISA REZULTATI 2012.

KINA

Najbolji obrazovni sustav u svijetu ima angaj, zatim Hong

Kong i Singapur, pokazuju rezultati najnovijih meunarodnih
testova PISA. Nedavno istraivanje je pokazalo da uitelji
imaju vii status u Kini nego bilo gdje drugdje u svijetu.
Konkurencije ima i meu angajskim uiteljima, koji imaju
etiri stupnja profesionalnog statusa, i koji se smatraju
"generalima" koji mogu da donose samostalne odluke,
navodi OECD. Jo jedan faktor koji utjee na superiorne
rezultate testiranja u angaju jeste oekivanje i uvjerenje
uenika da e uspjeti - kae lajher, dodavi da u
angajskom obrazovnom sustavu vlada izuzetno jak
natjecateljski duh, to znai i da 80 posto uenika ima
privatnu nastavu. Meu najbolje plasiranim zemljama u svim
oblastima na ovogodinjoj PISA rang listi su Singapur,
Tajvan, Juna Koreja i Japan, a i Vijetnam je, sa svojim
izuzetnim napretkom, pretekao Sjedinjene Amerike Drave i
Veliku Britaniju.

Za primjer, samo u 2006. godini sa znanstvenih i

inenjerskih fakulteta u Kini s diplomom je izalo vie 1,5
milijun studenata.
Za obrazovanje izdvajaju milijarde dolara
Kina trenutano u obrazovanje ulae oko 100 milijardi
dolara na godinu
Nakon objave rezultata posljednjeg PISA testiranja neke
su zemlje osjetile paniku zbog fantastinih rezultata
kineskih uenika. Britanska ministrica obrazovanja
Elizabeth Truss je nakon objave rezultata sazvala
sastanak na kojem su se pokuavali nai 'recepti'
kineskog uspjeha koje bi primijenili na britanski
obrazovni sustav. Britanski uenici su na testovima
zavrili na 26. mjestu. Vlasti su bile razoarane.
takozvani 'goakao' ispit, neka vrsta prijemnog ispita za
fakultet, rjeava se nevjerojatnih devet sati.

Istiu kako obrazovni sustav u Kini uenike navikava na uenje

napamet, to je odlino za rjeavanje PISA testova i naglasak na
'trebanju' doveo je do tako dobrih rezultata.
-Rezultati su vrhunski, ali ovakav sustav u obzir ne uzima
sposobnosti rjeavanja problema ili socijalne vjetine.
Bezobzirnost i bezdunog kineskog obrazovnog sustava nekoliko
je puta zavrila i tragedijama.
2012. svijet su obile slike kineskih uenika koji u uionicama za
prijamne ispite ue zakaeni na doze aminokiselina. U svibnju
2013. godine dvojica tinejdera su poinila samoubojstvo jer nisu
stigla napisati domau zadau. Jednom su ueniku 2012, dozvolili
da ode s ispita kako bi mu priopili da mu je umrla majka. Iako je
preminula 12 dana ranije, kola i roaci nisu mu htjeli priopiti
tunu vijest kako ga ne bi dekoncentrirala na ispitima.
Vlasti tvrde kako su svjesne ovih ozbiljnih problema pa su u lipnju
2013. kolama poslali smjernice kako uenike usmjeriti prema
razvoju osobnog morala, graanstva i osobnih ambicija vie nego
prema rezultatima testova

kineski sistem rada, koji odlikuje sistematinost, organizacija i upornost.

Cai Meier je pripadnica druge generacije kineskih doseljenika u SAD.
Panju amerike, a potom i svetske javnosti privukla je iznosei tezu da
e u ivotu uspeti samo deca iji roditelji primenjuju kineske metode
vaspitavanja. Cai Meier zastupa gledite da ne treba tolerisati deje
ispade, nego da im treba pokazati ko koga treba da slua. Ovakav stav
izazvao je estoke rasprave u zapadnim zemljama, to nije pokolebalo
ovu strogu i uspenu majku. Ona u svojoj knjizi navodi primere iz
vaspitavanja svoje dve erke, kojima je zabranjeno igranje igrica na
kompjuteru ili spavanje kod drugara. Ucene i zastraivanja takoe nisu
strane ovoj majci-tigrici, ali u njenom sluaju ovakav pristup daje
rezultate. Uostalom, budimo poteni: ko od nas nije makar jednom
detetu zapretio batinama ili oduzimanjem igrake ukoliko ne bude
posluno?!

Ljetni odmor u Kini poinje od 12. ili 13. srpnja i traje do 31.
kolovoza, ali i na odmoru nema potpune slobode. Svaki uenik
ima obavezu da zavri gomilu domaih zadataka, a u pojedinim
kolama uenici starijih razreda su u obavezi da odrade i jednu
drutveno korisnu aktivnost. kole takoer organiziraju i
razne vrste kampova u trajanju po pet dana, kada se djeca ue
istrajnosti, disciplini i jaanju samokontrole. Tokom cijelog ljeta
djeca imaju tek nekoliko dana za stvarno oputanje. Zbog toga
nije mali broj roditelja koji su boleivi prema svojoj djeci i ne ele
da ih optereuju vie nego to moraju, pa su djeca iz Kine esto
nesamostalna i teko donose odluke. Kineski nain odgoja je u
pogledu odvajanja od roditelja mnogo sliniji naemu: djeca ostaju
sa roditeljima sve dok to ele, a najsretnijom se smatra obitelj u
kojoj etiri generacije ive pod jednim krovom.

Tradicionalni sustav odgoja u Kini bazira se na uenju

Konfuija, koji je smatrao da sve meuljudske odnose
moemo svesti na pet glavnih drutvenih odnosa:
vladar-podanik, otac-sin, stariji brat-mlai brat, muena i prijatelj-prijatelj.
U tim odnosima samo su prijatelji ravnopravni, a u prva
etiri odnosa uvijek je prvi onaj iju rije treba sluati.
Pravednost i dobronamjernost u upravljanju, iskrenost i
ispravnost u ponaanju i ravnopravan odnos meu
prijateljima je osnova za postojanje zdravog drutva u
kojem e svaki pojedinac biti zadovoljan, smatrao je
Veliki uitelj.

JUNA KOREJA

Juna Koreja ima jedan od najuspjenijih obrazovnih sustava na

svijetu, ali i najvie depresivnih aka. Strogo stratificirano drutvo
ne priznaje samouke Kerume i Rajie, u drutvenu i gospodarsku
elitu mogu ui samo oni s diplomama najprestinijih sveuilita,
dok se djevojka ne udaje za momka nieg obrazovanja od svog.
'Loe sam napisao test i znam da sam iznevjerio roditelje',
napisao je ovoga lipnja u oprotajnoj poruci jedan 16-godinji
uenik iz junokorejskog grada Mokpoa, polio se benzinom i
zapalio, rijeivi se zauvijek uenikih muka.
Nedavno je jedno istraivanje pokazalo da ak 20 posto uenika
srednjih kola i fakulteta u Junoj Koreji razmilja o tome da
samoubojstvom izbjegne 'ispitni pakao', tri posto vie od starije
populacije, a ova zemlja broji najvie depresivnih uenika.

eli li se doista upisati na neki od najprestinijih fakulteta, radni dan

ambicioznog junokorejskog maturanta izgleda ovako: redovna
kolska nastava od 7 do 16, nakon toga utvrivanje gradiva do 22
sata u privatnoj ustanovi zvanoj hagwon, koju roditelji plaaju 1400
dolara mjeseno, potom uenje u biblioteci do jedan poslije ponoi.
Vladini podaci pokazuju da prosjean srednjokolac, koji nije pred
maturom, u Junoj Koreji spava pet sati i ui barem 11 sati dnevno.
Za veinu njih kola nikada ne zavrava, jer su i vikendi i praznici
ispunjeni 'bubanjem' ili virtualnim instrukcijama, kako bi drali glavu
iznad vode u hiperkompetitivnom obrazovnom sustavu i
nesmiljenom tritu rada. Obrazovanje, i to dobro visoko
obrazovanje, nacionalna je opsesija, nona mora roditelja koji svojoj
djeci ve u doba vrtia plaaju privatne lekcije iz matematike,
engleskog i drugih buduih predmeta, kako bi stekli prednost pred
svojim vrnjacima. Ono to bismo mi nazvali trebanjem, upijanje
goleme koliine informacija u kratkom vremenu, u Aziji je duga
tradicija, a visoke su ocjene nerijetko jedina pretpostavka za
profesionalni uspjeh. Ali za razliku od Kineza ili Japanaca,
Junokoreanci su, ini se, zaglibili u ekstreme.

Najambiciozniji roditelji spremni su zbog obrazovnog prestia

rtvovati obiteljski ivot: majka se s djecom seli na koji mjesec ili
godinu u inozemstvo da naue dobro jezik, pa se s ocem,
popularno zvanim 'tata gusak' (gireogi appa) viaju samo prilikom
njegovih rijetkih posjeta. Prijemni ispiti ne znae samo uzbunu u
obitelji, nego i u cijelom drutvu - mnoge firme poinju raditi u
deset sati, da izau ususret roditeljima koji s djecom ue do jutra,
dok se kojekakva mjesta poput teniskih klubova zatvaraju ranije,
jer su naprosto prazna...
Obrazovanje ima kljunu ulogu u dobivanju dobrog posla, ali i
odabiru branog partnera, kao i poloaju u drutvu, pa 'odabir
fakulteta odreuje cijeli ivot', kae Lee Beom, iz Gradskog ureda
za obrazovanje u Seoulu, dok Kim Kyong-Dong s Korejskog
instituta za razvoj kae da je to 'jedini kanal za socijalnu
mobilnost'.

Strogo stratificirano drutvo ne priznaje samouke

Kerume i Rajie, u drutvenu i gospodarsku elitu
mogu ui samo oni s diplomama najprestinijih
sveuilita, dok se djevojka ne udaje za momka
nieg obrazovanja od nje. Otuda tolika pomama za
sveuilinim diplomama i doktoratima po svaku cijenu,
pa danas na svakih 500 stanovnika u Junoj Koreji
dolazi jedan doktor znanosti, dok ih je jo 1966. bilo
samo 35 na milijun stanovnika. Osim toga, rije je i o
azijatskoj tradiciji i Konfuijevu uenju o snanoj
povezanosti roditelja i djece i ulaganju golemih napora
da njihovo dijete otie korak dalje od prethodne
generacije.

Koreja

Hyundai, Daewoo, Samsung i LG

SINGAPUR

Singapurski roditelji moraju uzimati instrukcije kako bi shvatili to

im djeca iz matematike rade u osnovnoj koli, objavili su tamonji
mediji. Odrasli se prijavljuju na poduku da bi pomagali djeci,
objavio je list My Paper na svojoj internetskoj stranici. Roditelji u
radionici koju vodi jedan nastavni centar plaaju po sedamsto
dolara i osam sati ue rjeavati matematike zadatke. U
Singapuru su instrukcije postale unosan posao.Na povrini
veliine dva otoka Krka, grad i otona drava u kojoj ivi
stanovnika koliko i u cijeloj Hrvatskoj jedna je od najbogatijih na
svijetu. Bogatstvo Singapura ne proizlazi iz prirodnih resursa
(nedostaje im ak i pitke vode) ili povijesne steevine, ve
iskljuivo iz - pameti stanovnika. I s takvim znanjem je Singapur
osmislio i izgradio najbolje rafinerije, pogone za desalinizaciju
morske vode, transportni sustav, trgovaku infrastrukturu,
informatike i telekomunikacijske inovacije, i popeo se na sam vrh
ljestvice uspjenih zemalja.

Bez kvalitetne znanosti, koja ne poznaje granice, nije

mogue obrazovati nove generacije strunjaka, doktora i
inenjera, koji e pokrenuti privredu i svojim znanjem i
inovacijama uiniti neku dravu konkurentnom.Privreda
se zasniva od izvoza preraenih uvoznih proizvoda.
Proizvodnja je inila 26 posto Singapurskog BDP 2005.
godine.[17] Proizvodnja je prilino raznolika i ine je
elektronska industrija, prerada nafte, kemijska industrija,
strojarska industrija i biokemijska proizvodnja. 2006.
godine Singapur je proizvodio oko 10 posto svjetske
proizvodnjne elektronskih podloaka za elektronska
kola.[18] Singapur je i najprometnija luka na svetu po
pitanju utovarene tonae[19], i etvrta je najvea devizna
burza na svetu poslije Londona, Njujorka i Tokija.[20]

Pogledajte na youtube predavanje dr Ranka Rajevia o NTC sistemu uenja i PISA

testovima, sve je objanjeno. angaj i uopte azijati imaju od uvoenja pisa testiranja
2003. godine najbolje rezultate jer imaju potpuno drugaiji razvoj mozga i funkcionalnog
sticanja znanja. To nije zasluga obrazovnog sistema, nego slikovnog pisma koje ue
pre nego to krenu u kolu. 85% kapaciteta deijeg mozga se razvije do polaska u
kolu. Evropska deca praktino nemaju ansu da razviju kapacitete do maksimuma jer
nemamo slikovno pismo koje podstie asocijativno razmiljanje. Ali, dr Rajovi je
osmislio alternativu i njegov ntc sistem primenjuje ve 15 zemalja sveta, osim Srbije,
naravno.
Druga teza mog prijatelja iz USA je da je zbog tog pada nivoa kolstva Amerika
svesno otvorila vrata za visokokvalifikovane strunjeka iz sveta, svoje nije
imala a druge je dobijala besplatno. Nije ulagala u njihovo kolovanja a oni
su kao gotovi strunjaci punili amerike firme, labaratorije i univerzitete.
Tako su utedeli za sebe i otetili sve one zemlje u razvoju kojima je kadar
otiao u Ameriku. Na primer, procena je da kolovanje i obuka jednog lekara
specijaliste kota oko pola miliona eura.
Plemstvo, intelektualna i finansijska elita razvijenih zemalja svoju decu
alju u elitne kolede i liceje u Engleskoj, vajcarskoj i Francuskoj.
Oni dugo vremena ve znaju da je disciplina i pritisak na djake koristan i
dobar metod vaspitavanja njihove dece, pa ne preputaju sluaju da im deca idu
u liberalne kole