Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet u Sarajevu

Odsjek za automatiku i elektroniku

Zadaća №2

Diskretna matematika

Ime i prezime: Adnan Mahinić

Broj indexa: 18055
Grupa: AiE-2
Datum: 1.12.2019
Zadatak №1 [0.2 poena]
Nakon što su završene prijave semestra, 24 studenata se dolazi naknadno
prijaviti. S obzirom da je broj studenata na izbornim predmetima ograničen,
ispostavilo se da samo tri izborna predmeta imaju slobodna mjesta. Prvi ima
8, drugi 8 i posljednji 8 slobodnih mjesta. Na koliko različitih načina se ovi
studenti mogu rasporediti na predmete?
Rješenje:
U prvoj grupi može biti bilo koji od n1 = 24 studenta, od kojih biramo 8:

n 24 24!
! !
C kn1 = 1 = = = 735471
k 8 16! · 8!

Pošto smo već izabrali 8 studenata, za sljedeću grupu preostaje n2 = n1 – k =

24 – 8 = 16 studenata koje biramo:

n 16 16!
! !
C kn2 = 2 = = = 12870
k 8 8! · 8!

Analogno za treću grupu n3 = n2 – k = 16 – 8 = 8, pa imamo:

n 8 8!
! !
C kn3 = 3 = = =1
k 8 0! · 8!

Multiplikativnim principom dobijamo ukupan broj kombinacija:

C kn1 · C kn2 · C kn3 = 735471 · 12870 · 1 = 9465511770

Tri grupe možemo premutirati na k! načina, pa ukupan broj kombinacija

podijeljen sa brojem premutacija grupa daje nam sve moguće rasporede:

C kn1 · C kn2 · C kn3 9465511770

= = 1577585295
k! 3!

Zadatak №2 [0.25 poena]

Potrebno je formirati šestočlanu ekipu za medunarodno softversko-hardversko
takmičenje. Uvjeti su da ekipa mora imati barem tri studenta sa smjera RI,
dok su studenti drugih smjerova poželjni (zbog većeg hardverskog znanja) ali
ne i obavezni. Za takmičenje se prijavilo 6 studenata smjera RI i 7 studenata
smjera AiE (dok studenti drugih smjerova nisu bili zainteresirani). Odredite
na koliko načina je moguće odabrati traženu ekipu. Koliko će iznositi broj
mogućih ekipa ukoliko se postavi dodatno ograničenje da ekipa mora imati i
barem jednog studenta smjera AiE?
Rješenje:

1
Da bi formirali ekipu, potrebno je izabrati k studenata sa smjera RI i 6-k
studenata sa smjera AiE, pri čemu je k ≥ 3. Kako vrijedi da je k ≥ 3 i
6 – k ≥ 0, onda k može biti samo k ∈ {3, 4, 5, 6}. Studenti se razlikuju, pa za
odredeno k studente sa RI smjera biramo na C k6 načina, dok 6-k studenata
sa smjera AIE biramo na C 67 –k . Pošto su izbori neovisni jedan od drugog,
koristimo multiplikativni princip za broj načina izbora ekipe:
6
C k6 · C 67 –k
X

k=3
odnosno:
4
C 36 · C 37 + C 6 · C 27 + C 56 · C 17 + C 66 · C 07 =
= 20 · 35 + 15 · 21 + 6 · 7 + 1 · 1 = 1058
Dakle, traženu ekipu možemo formirati na 1058 načina.
Ukoliko se postavi ograničenje da moramo imati barem jednog studenta za
smjera AiE, iz sume izbacujemo član C 66 · C 07 , pa imamo:
6
C k6 · C 67 –k – C 66 · C 07 = 1057
X

k=3
Dakle, ekipu sa barem jednim članom AiE smjera formiramo na 1057 načina.

Zadatak №3 [0.25 poena]

Ploča veličine 11 x 11 je podijeljena na jednake kvadrate. Dva kvadrata su
obojena žutom bojom, a ostali su obojeni zelenom bojom. Dvije kolor šeme
ploče su ekvivalentne ako rotiranjem jedne možemo dobiti drugu. Koliko
različitih kolor šema ploče se može napraviti?
Rješenje:
Broj načina na koji možemo izabrati dva žuta polja na ploči je:
121 121!
!
C 2121 = = = 7260
2 119!2!
Broj polja na ploči koja su simetrična(isključujući centar) na ploči su:
121 – 1
= 60
2
Ne uzimajući u obzir rotaciju imamo:
7260 – 60 = 7200
različitih koloršema. Ukoliko uzmemo u obzir rotaciju imamo 4 moguće rota-
cije, a za 4 rotacije imamo 2 ista para simetričnih tačaka. Slijedi da je:
7200 60
nsema = + = 1830
4 2
što predstavlja broj različitih kolor šema uzimajući u obzir rotaciju.

2
Zadatak №4 [0.25 poena]
Na stolu se nalazi odredena količina papirića, pri čemu se na svakom od pa-
pirića nalazi po jedno slovo. Na 5 papirića se nalazi slovo K, na 2 papirića se
nalazi slovo B, na 4 papirića slovo A i na 2 papirića slovo S. Odredite koliko
se različitih petoslovnih riječi može napisati slažući uzete papiriće jedan do
drugog (nebitno je imaju li te riječi smisla ili ne).
Rješenje:
Potrebno je formirati sve petoslovne riječi koristeći 5 slova K, 2 slova B, 4
slova A i 2 slova S. Riječ je o permutacijama sa ponavljanjem klase 5, jer nam
je poredak bitan. Za račun koristimo funkciju izvodnicu:
mi j
n X t
Ψn;m1 ,m2 ,m3 ,m4 (t) =
Y

i=1 j=0 j!

Imamo da je n = 4, m1 = 5, m2 = 2, m3 = 4, m4 = 2, pa funkcija izvodnica

glasi:

t2 t3 t4 t5 t2 t2 t3 t4
Ψ4;5,2,4,2 (t) = (1 + t + + + + )(1 + t + )2 (1 + t + + + )
2! 3! 4! 5! 2! 2! 3! 4!
Potreban nam je koeficijent uz t5 , pa izostavljamo sve stepene veće od 5.
Nakon kvadriranja drugog polinoma i množenja sa drugim imamo:

1 1 5 7 t2 t3 t4
Ψ4;5,2,4,2 (t) = (1+3t+(4+ )t2 +(4+ )t3 +(2+ )t4 +(1+ )t5 +...)(1+t+ + + )
2 6 8 40 2! 3! 4!
Posljednje moženje polinoma nije potrebno izvršiti samo računamo koeficijent
uz t5 , koji ćemo označiti sa λ5 :
3 + 16 + 2 + 48 + 2 + 48 + 15 + 24 + 4.2 162.2
λ5 = =
4! 4!
Konačno rješenje ovog zadataka je:

k 5 162.2
Pn;m1 ,m2 ,m3 ,m4 = P4;5,2,4,2 = k! · λk = 5! · λ5 = 5! · = 811
4!
Dakle, sa pomenutim slovima možemo formirati 811 različitih petoslovnih
riječi.

3
Zadatak №5 [0.25 poena]
Odredite koliko se različitih paketa koji sadrže 8 voćki može napraviti ukoliko
nam je raspolaganju 6 krušaka, 4 banane, 3 kajsije, 3 naranče i 1 smokva (pri
čemu se pretpostavlja da ne pravimo razliku izmedu primjeraka iste voćke).
Rješenje:
Kao rješenje zadatka se nameće kombinacija sa ponavljanjem klase 8, jer za
razliku od prethodnog zadatka, poredak nam nije bitan jer ne razlikujemo
primjerke iste voćke. Kao u prethodnom zadatku, za račun koristimo funkciju
izvodnicu:
mi
n X
ϕn;m1 ,m2 ,m3 ,m4 ,m5 (t) = tj
Y

i=1 j=0
Imamo da je n = 5, m1 = 6, m2 = 4, m3 = 3, m4 = 3 i m5 = 1, pa funkcija
izvodnica glasi:

ϕ5;6,4,3,3,1 (t) = (1+t+t2 +t3 +t4 +t5 +t6 )(1+t+t2 +t3 +t4 )(1+t+t2 +t3 )2 (1+t)

Množenjem prvog i posljednjeg polinoma imamo:

ϕ5;6,4,3,3,1 (t) = (1+2t+2t2 +2t3 +2t4 +2t5 +2t6 +t7 )(1+t+t2 +t3 +t4 )(1+t+t2 +t3 )2

Množenjem prvog i drugog polinoma, te kvardiranjem trećeg uz izostavljanje

potencija većih od 8 imamo:

ϕ5;6,4,3,3,1 (t) = (1+3t+5t2 +7t3 +9t4 +10t5 +10t6 +9t7 +7t8 +...)(1+2t+3t2 +4t3 +3t4 +2t5 +t6 )

Kao i u prethodnom zadatku, posljednje množenje nije potrebno izvršiti, nego

samo pronalazimo koeficijent uz t8 i označavamo ga sa λ8 :

λ8 = 5 + 14 + 27 + 40 + 30 + 18 + 7 = 141

Imamo da je konačno rješenje:

k 8
Cn;m1 ,m2 ,m3 ,m4 ,m5 = C5;6,4,3,3,1 = λ8 = 141

Dakle, sa pomenutim brojem voćki možemo napraviti 141 različitih paketa.

Zadatak №6 [0.25 poena]

Odredite na koliko načina se može rasporediti 8 identičnih kuglica u 4 različitih
kutija, ali tako da u svakoj kutiji bude najviše 4 kuglica.
Rješenje:
Biramo 8 puta jednu od 4 različite kutije, pri čemu istu kutiju možemo izabrati

4
najviše 4 puta. Rješenje problema se svodi na kombinacije sa ponavljanjem
klase 8 skupa od 4 elementa. Ponovo za račun koristimo funkciju izvodnicu:
mi
n X
ϕn;m1 ,m2 ,m3 ,m4 (t) = tj
Y

i=1 j=0

Odnosno:
ϕ4;n1 ,n2 ,n3 ,n4 (t) = (1 + t + t2 + t3 + t4 )4
Napišimo funkciju izvodnicu u obliku sume geometrijskog reda:
!4
1 – t5
ϕ4;n1 ,n2 ,n3 ,n4 (t) = = (1 – t5 )4 (1 – t)–4
1–t

Koeficijent uz t8 je:

4 –4 4 –4
! ! ! !
λ8 = · – ·
0 8 1 3

Uvažavajući da je –n n+k–1
   
k = k imamo:

4 11 4 6
! ! ! !
λ8 = · – · = 1 · 165 – 4 · 20 = 85
0 8 1 3

Dakle, 8 identičnih kuglica možemo rasporediti na 85 načina u 4 različite

kutije, pri ograničenju od najviše 4 kuglice po kutiji.

Zadatak №7 [0.25 poena]

Odredite na koliko načina se 12 različitih predmeta upakovati u 6 identičnih
vreća (koje nemaju nikakav identitet po kojem bi se mogle razlikovati), pri
čemu se dopušta i da neke od vreća ostanu prazne.
Rješenje:
Pošto trebamo 12 različitih predmeta svrstati u 6 identičnih vreća bez ograničenja
na broj predmeta unutar pojedinačnih vreća, rješenje zadatka je suma Stir-
lignovih brojeva druge vrste S k12 , pri čemu je 0 ≤ k ≤ 6. Strilingove brojeve
druge vrste računamo po formuli:

S kn = S k–1 k
n–1 + k · S n–1

Pri početnim vrijednostima:

S kn = 0 ∀n<k

S 0n = 0 ∀n>0

5
 S 00 = 1
Formirajmo tabelu Strilingovih brojeva druge vrste za 0 ≤ n ≤ 12 ∧ 0 ≤ k ≤
6:

n\k 0 1 2 3 4 5 6
0 1 0 0 0 0 0 0
1 0 1 0 0 0 0 0
2 0 1 1 0 0 0 0
3 0 1 3 1 0 0 0
4 0 1 7 6 1 0 0
5 0 1 15 25 10 1 0
6 0 1 31 90 65 15 1
7 0 1 63 301 350 140 21
8 0 1 127 966 1701 1050 266
9 0 1 255 3025 7770 6951 2646
10 0 1 511 9330 34105 42525 22827
11 0 1 1023 28501 145750 246730 179487
12 0 1 2047 86526 611501 1379400 1323652

Kao što smo rekli na početku, rješenje zadataka je suma Stirlingovih brojeva
druge vrste S k12 . Uvažavajući da je 0 ≤ k ≤ 6, imamo:
6
S k12 = 0 + 1 + 2047 + 86526 + 611501 + 1379400 + 1323652 = 3403127
X

i=0

Zadatak №8 [0.25 poena]

Odredite na koliko se načina može 14 kamenčića razvrstati u 4 gomilica. Pri
tome se i kamenčići i gomilice smatraju identičnim (odnosno ni kamenčići ni
gomilice nemaju nikakav identitet po kojem bi se mogli razlikovati).
Rješenje:
Uzimajuću u obzir da ne možemo razlikovati kamenčiće i gomilice pri ograničenju
da su gomilice neprazni skupovi, rješenje zadatka je broj particija broja 14 sa
tačno 4 sabirka, odnosno p414 . Za računanje broja pkn koristimo formulu R.
Honsberger i B. Schwennicke za k=4:

2n2 + 4n – 13 (–1)n 1
$ ! %
p4n = (n + 1) + +
288 32 2

odnosno:
2 · 142 + 4 · 14 – 13 (–1)14 1
$ ! %
p414 = (14 + 1) + + =
288 32 2

6
 435 1 1
$ ! %
= 15 · + + = b23.625c = 23
288 32 2
što ujedno i predstavlja rješenje našeg zadatka.

Zadatak №9 [0.25 poena]

Odredite na koliko načina se broj 13 može rastaviti na sabirke koji su prirodni
brojevi, pri čemu njihov poredak nije bitan, ali pod dodatnim uvjetom da se
sabirak 1 smije pojaviti najviše 2 puta, dok se sabirak 2 smije pojaviti samo
paran broj puta.
Rješenje:
Rješenje problema predstavlja broj particija broja 13 sa ograničenjem na broj
ponavljanja sabiraka 1 i 2, pa nam je pogodno koristiti funkciju izvodnicu:

ϕS;S1 ,S2 ,...,Sn (t) = ti·j

Y X

i∈S j∈Si

Razvijmo polinom za naš slučaj:

ϕ(t) = (1 + t + t2 )(1 + t4 + t8 + t12 )(1 + t3 + t6 + t9 + t12 )(1 + t4 + t8 + t12 )

(1+t5 +t10 )(1+t6 +t12 )(1+t7 )(1+t8 )(1+t9 )(1+t10 )(1+t11 )(1+t12 )(1+t13 )
Množenjem prva tri polinoma i množenjem preostalih polinoma imamo:

(1 + t + t2 + t3 + 3t4 + 3t5 + 3t6 + 3t7 + 6t8 + 6t9 + 6t10 + 6t11 + 10t12 + 10t13 )

(1 + t5 + t6 + t7 + t8 + t9 + 2t10 + 2t11 + 3t12 + 3t13 )

Pri posljednjem množenju dovoljno je da nademo koeficijent uz t13 . Označimo
ga sa λ13

λ13 = 3 + 3 + 2 + 2 + 3 + 3 + 3 + 3 + 6 + 10 = 38

Broj λ13 = 38 predstavljam ukupan broj načina na koji možemo rastaviti broj
13 na prirodne sabirke, gdje se sabirak 1 ponavlja najviše 2 puta, a sabirak 2
samo paran broj puta.

7
Zadatak №10 [0.2 poena]
Ana i Boris parkiraju auta na praznom parkiralištu koje se sastoji od 23 mjesta
u jednom redu. Vjerovatnoća parkiranja na mjesta je jednaka. Koja je vje-
rovatnoća da su parkirali auta tako da se izmedu auta nalazi najviše jedno
prazno mjesto za parkiranje?
Rješenje:
Pretpostavimo da se prvo parkira jedna osoba (svejedno bila to Ana ili Boris).
Prva osoba ima n mjesta za parkiranje. Sljedeća osoba ima n-1 mjesta za par-
kiranje, pa prema multiplikativnom principu, ukupan broj mogućih dogadaja
je:
n · (n – 1) = 23 · (23 – 1) = 23 · 22 = 506
Uzimajući u obzir poziciju gdje se prva osoba parkirala imamo 4 slobodna
mjesta pored, odnosno 2 slobodna ukoliko se prva osoba parkira na kraje-
vima, te 3 mjesta ukoliko se osoba parkira na drugo i predzadnje mjesto.
Vjerovatnoću računamo kao:

(n – 4) · 4 + 2 · 2 + 2 · 3 19 · 4 + 4 + 6
= = 0.16996 ≈ 16.996%
n · (n – 1) 506

Zadatak №11 [0.25 poena]

U nekoj kutiji nalazi se 155 kuglica, od kojih je 16 kuglica crne boje, dok su
ostale kuglice bijele. Ukoliko nasumice izaberemo 8 kuglica iz kutije, nadite
vjerovatnoću da će:

a. sve izabrane kuglice biti bijele;

b. tačno jedna izabrana kuglica biti crna;

c. barem jedna izabrana kuglica biti crna;

d. tačno dvije izabrane kuglice biti crne;

e. barem dvije izabrane kuglice biti crne;

f. najviše dvije izabrane kuglice biti crne;

g. najviše dvije izabrane kuglice biti bijele;

h. sve izabrane kuglice biti crne.

Rješenje:
Broj mogućih dogadaja za sve slučajeve je jednak broju načina da iz skupine

8
od 155 kuglica izaberemo 8. Pošto redoslijed izvlačenja nije bitan i sve kuglice
imaju jednaku vjerovatnoću, riječ je o klasičnim kombinacijama:
155 155!
!
C 8155 = =
8 147! · 8!
a. Broj povoljnih dogadaja za prvi slučaj je jednak broju načina na koji
možemo izabrati 8 bijelih kuglica kojih je nbijele = n – ncrne = 155 – 16 = 139.
Slijedi da je vjerovatnoća jednaka količniku povoljnih i mogućih dogadaja:
139!
C 8139
p1 = 8 = 131! · 8! = 0.409367983 ≈ 40.936%
C 155 155!
147! · 8!
b. Broj povoljnih dogadaja u ovom slučaju je broj načina na koji možemo
izabrati 8 kuglica gdje je tačno jedna crna. To izvodimo tako što iz skupine
crnih kuglica izaberemo jednu, pa preostalih 7 izaberemo iz skupine bijelih
kuglica. Vjerovatnoća se računa na isti način kao i prethodnom slučaju, pa
imamo:
139!
C 116 · C 7139
p2 = = 16 · 132! · 7! = 0.3969628 ≈ 39.69%
8
C 155 155!
147! · 8!
c. U ovom slučaju posmatramo suprotan dogadaj, odnosno na koliko načina
možemo izabrati 8 bijelih kuglica, što predstavlja vjerovatnoću izračunatu u
slučaju a. Imamo da je:
p3 = 1 – p1 = 1 – 0.409367983 = 0.590632017 ≈ 59.06%
d. Rješenje problema je analogno rješenju pod b., s tim da sada biramo dvije
crne kuglice i 6 bijelih. Slijedi:
139!
C 216 · C 6139
p4 = = 120 · 133! · 6! = 0.156695878 ≈ 15.669%
C 8155 155!
147! · 8!
e. Pošto imamo više slučajeva kada se izvlači crna kuglica, do rješenja
ćemo doći tako što ćemo posmatrati preostale slučajeve, odnosno kada su
sve izvučene kuglice bijele boje i kada je izvučena jedna crna kuglica. Vjero-
vatnoće ovih dogadaja smo izračunali pod a. i b., pa slijedi da je:
p5 = 1 – p1 – p2 = 1 – 0.409367983 – 0.3969628 = 0.193669217 ≈ 19.366%
f. Rješenje ovog problema predstavlja suma vjerovatnoća gdje je broj izvučenih
crnih kuglica kcrnih ∈ {0, 1, 2} odnosno to su vjerovatnoće izračunate pod a.,
b. i d. pa imamo:
p6 = p1 +p2 +p4 = 0.409367983+0.3969628+0.156695878 = 0.963026661 ≈ 96.302%

9
g. Analgno rješenju pod f., tražimo sumu vjerovatnoća gdje je broj izvučenih
bijelih kuglica kbijelih ∈ {0, 1, 2}:

C 816 + C 716 · C 1139 + C 616 · C 2139

p7 = 8 = 1.140186 · 10–5 ≈ 0.001140186%
C 155

h. Povoljan dogadaj je broj načina na koji iz skupa od 16 crnih kuglica

možemo izabrati 8 kuglica. Slijedi:
16!
C 816
= 8! · 8! = 1.871524179 · 10–9 ≈ 1.871524179 · 10–7 %
C 8155 155!
147! · 8!

Zadatak №12 [0.25 poena]

Neka je dat pravičan novčić, tj. novčić kod kojeg je jednaka vjerovatnoća
pojave glave ili pisma prilikom bacanja. Ako bacimo takav novčić 32 puta,
očekujemo da će otprilike 16 puta pasti glava i isto toliko puta pismo. Medutim,
to naravno ne znači da će sigurno biti tačno 16 pojava glave ili pisma (štaviše,
vjerovatnoća da se tačno to desi je prilično mala). Odredite:

a. Vjerovatnoću da će se zaista pojaviti 16 puta glava i 16 puta pismo;

b. Vjerovatnoću da će se glava pojaviti više od 12 a manje od 20 puta;

c. Vjerovatnoću da će se glava pojaviti više od 8 a manje od 24 puta.

d. Vjerovatnoću da se glava neće pojaviti dva puta zaredom.

Rješenje:
Uzimajući u obzir da je novčić pravičan, znamo da je vjerovatnoća pojave
glave, odnosno pisma p(A) = p(B) = 21 .
a. Poredak nije bitan u ovom slučaju, bitno nam je samo da u 32 bacanja se
pojavi 16 puta glava i 16 puta pismo. Vjerovatnoća se računa kao:
!16 !16
1 1
p1 = C 16
32 · · = 0.139949934 ≈ 13.994%
2 2

b. U ovom slučaju razmatramo pojavljivanje glave 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19
puta. Vjerovatnoća će biti jednaka sumi pojedinačnih slučajeva. Uzimajući u
obzir da vrijedi C kn = C nn–k , odavde je vjerovatnoća jednaka:
!32 15 !k !32–k
1 1 1
p2 = C 16 +2· C k32
X
32 · · ·
2 k=13
2 2

10
Odnosno:
!32 " 15
1
#
p2 = C 16 +2· C k32 = 0.78467285 ≈ 78.46%
X
32
2 k=13

c. Analogno prethodnom primjeru tražimo sumu vjerovatnoća kada se glava

pojavi 9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22 i 23 puta. Pri računu možemo
iskoristiti vrijednosti izračunate za prethodni primjer, pa imamo:
!32 12
1
p3 = p2 +2· C k32 = 0.78467285+0.208326783 = 0.99299633 ≈ 99.299%
X
·
2 k=9

d. Primjetimo da u n bacanja nočića postoji 2n mogućih sekvenci glava/pi-

smo. Označimo sa N(n) broj sekvenci koje u sebi ne sadrže dva uzastopna
ponavljanja glave. Označimo sa G pojavu glave, a sa P pojavu pisma.

Pri jednom bacanju novčića imamo dvije moguće sekvence G ili P koje ne
sadrže dva uzastopna G. Slijedi da je:

N(1) = 2

Za dva bacanja novčića sekvence koje nam odgovaraju su: GP, PP, PG, pa
slijedi da je:
N(2) = 3
Za n > 2 možemo sigurno izostaviti sekvence koje počinju sa GG. Slijedi da
preostale sekvence moraju početi ili sa GP ili sa P.
Za sekvence koje počinju sa P postoji N(n-1) sekvecni koje ne sadrže GG,
dok za sekvence koje počinju sa GP postoji N(n-2) sekvenci koje nemaju GG
sekvencu u sebi. Slijedi da je:

N(n) = N(n – 1) + N(n – 2)

što predstavlja rekurzivnu formulu za Fibbonacci-jeve brojeve, gdje je prvi

član 2, drugi 3.

11
 Iskoristimo sljedeći Python kod za računanje modificiranog Fibbonacijevog
niza:
1 prvi = 2
2 drugi = 3
3 n = input ( ’ Unesite vrijednost za n >2: ’)
4 print ( ’ Modificirani Fibonnacccijev niz za n = ’
5 ,n , ’ glasi : \ n ’ , prvi , drugi , end = ’ ’)
6

7 i = 3
8 while i <= int ( n ) :
9 fib = prvi + drugi
10 print ( fib , end = ’ ’)
11 ( prvi , drugi ) =( drugi , fib )
12 i +=1
13
14 IZLAZ : Modificirani Fibonnacccijev niz za n =32 glasi :
15 2 3 5 8 13 21 34 55 89 144 233 377 610 987 1597 2584
16 4181 6765 10946 17711 28657 46368 75025 121393 196418
17 317811 514229 832040 1346269 2178309 3524578 5702887
18

Za n=32, broj mogućih sekvenci je 232 = 4294967269, dok je N(32) = 5702887,

pa vjerovatnoća da se glava neće pojaviti dva puta zaredom u 32 bacanja je:

N(32) 5702887
p4 = = = 1.32 · 10–3 ≈ 0.13278%
232 4294967269

Zadatak №13 [0.25 poena]

Odredite vjerovatnoću da će u skupini od 12 nasumično izvučenih karata iz
dobro izmješanog špila od 52 karte četiri karte biti sa slikom i pet karata
crvene boje (herc ili karo).
Rješenje:
Broj mogućih dogadaja je broj načina na koji iz špila od 52 karte možemo
izvući 12 karata. Odnosno:
52 52!
!
C 12
52 = =
12 40! · 12!

Za povoljne dogadaje moramo napraviti disjunktne klase. Imamo:

1) A1 karte sa slikom crvene boje, n1 = 6

2) A2 karte sa slikom koje nisu crvene, n2 = 6

3) A3 karte crvene boje koje nisu slike, n3 = 20

12
 4) A4 ostale karte, n4 = 20

i n = 52.
Iz uslova zadatka moramo imati da je:

m1 + m2 + m3 + m4 = 12 (1)

m1 + m2 = 4 (2)
m1 + m3 = 5 (3)
i m = 12
Formirajmo tabelu vrijednosti za mi , i ∈ {1, 2, 3, 4}:

m1 m2 m3 m4
0 4 5 3
1 3 4 4
2 2 3 5
3 1 2 6
4 0 1 7

Pošto imamo dijsunktne klase vjerovatnoću računamo kao:

C 06 ·C 46 ·C 520 ·C 320 +C 16 ·C 36 ·C 420 ·C 420 +C 26 ·C 26 ·C 320 ·C 520 +C 36 ·C 16 ·C 220 ·C 620 +C 46 ·C 06 ·C 120 ·C 720
C 12
52
odnosno:
4 –k
k · C 6 · C 520–k · C 320+k
P4
p= k=0 C 6 = 0.03859765623 ≈ 3.859%
C 12
52

Zadatak №14 [0.25 poena]

Profesor Greškić često griješi u naučnim činjenicama i na pitanja studenata
odgovara netačno s vjerovatnoćom 0.18, neovisno od pitanja. Na svakom pre-
davanju profesora Greškića pitaju ili 1 ili 2 pitanja, pri čemu imamo jednaku
vjerovatnoću pojave 1 ili 2 pitanja.

a. Koja je vjerovatnoća da će profesor Greškić odgovoriti netačno na sva

pitanja?

b. Koja je vjerovatnoća da su postavljena dva pitanja, ako je profesor

Greškić odgovorio na sva pitanja netačno?

13
Rješenje:
a. Neka A odgovara dogadaju koji označava da su netačno odgovorena sva
pitanja. Označimo sa B1 i B2 pojavu jednog, odnosno dva pitanja. Vjero-
vatnoća pojave pitanja je jednaka pa imamo:

p(B1 ) = p(B2 ) = 0.5

Pozivajući se na teoremu o totalnoj vjerovatnoći vrijedi:

p(A) = p(A|B1 ) · p(B1 ) + p(A|B2 ) · p(B2 )

gdje je p(A|B1 ) = 0.18, a p(A|B2 ) = (0.18)2 .

Odnosno:

p(A) = 0.18 · 0.5 + (0.18)2 · 0.5 = 0.1062 ≈ 10.62%

b. Ukoliko su postavljena dva pitanja potrebno je izračunati:

p(A|B2 ) · p(B2 )
p(B2 |A) = = 0.1525423 ≈ 15.254%
p(A)

Zadatak №15 [0.3 poena]

Muzičari Aria i Bolero su jedine osobe koje su se prijavile na takmičenje za
novi jingle. Svaki takmičar može priložiti samo jedan jingle. Sudac Libretto
proglašava pobjednika čim dobije dovoljno besmislen jingle, što se uopšte ne
mora desiti. Aria piše besmislene jingle-ove brzo, ali loše. Vjerovatnoća da će
prva predati je 0.73. Ako Bolero nije već pobijedio, Aria će biti proglašena
pobjednikom sa vjerovatnoćom 0.38. Bolero sporo piše, ali je talentovan za
ovo. Ako Aria nije pobijedila do vremena Bolerovog slanja jingla, Bolero će
pobijediti s vjerovatnoćom 0.5.

1. Kolika je vjerovatnoća da niko neće pobijediti?

2. Kolika je vjerovatnoća da će Aria pobijediti?

3. Ako je Aria pobijedila, koja je vjerovatnoća da je Bolero prvi poslao

jingle?

4. Koja je vjerovatnoća da će prvi poslani jingle biti pobjednički?

Rješenje:
a. Uvedimo sljedeće oznake za dogadaje:

• A - Aria predala prva

• A Bolero predao prvi

14
 • P - Aria pobijedila

• R - Bolero pobijedio

Tražimo vjerovatnoću:

p(A ∩ P ∩ R) ∪ p(A ∩ P ∩ R) =

= p(A) · p(P|A) · p(R|A ∩ P) + p(A) · p(R|A) · p(P|A ∩ R) =

= 0.73 · 0.62 · 0.5 + 0.27 · 0.5 · 0.62 = 0.31
b. Potrebno je izračunati vjerovatnoću za slučajeve kad Aria preda prva i
pobijedi, odnosno kad ne preda prva i pobijedi. Imamo:

p(A ∩ P) ∪ (A ∩ PR) = p(A) · p(P|A) + p(A) · p(R|A) · p(P|A ∩ R) =

= 0.73 · 0.38 + 0.27 · 0.5 · 0.38 = 0.3287

c. Za ovaj slučaj, računamo:

p(A ∩ P ∩ R)
p(A|K) =
p(K)

gdje je p(K) vjerovatnoća da je Aria pobijedila, izračunata u prethodnom

slučaju.
d. Potrebno je izračunati vjerovatnoću da je Aria prva poslala jingle i pobije-
dila, i u drugom slučaju da je Bolero prvi predao i pobijedio, što su medusobno
isključivi dogadaji:

p(A∩P)∪p(A∩R) = p(A)·p(P|A)+p(A)·p(R|A) = 0.73·0.38+0.27·0.5 = 0.4142

Zadatak №16 [0.3 poena]

Prije nego ode na posao, Viktor provjeri vremensku prognozu, kako bi odlučio
da li da nosi kišobran ili ne. Ako prognoza kaže da će padati kiša, vjerovatnoća
da će ona zaista padati iznosi 76%. Ako prognoza kaže da kiše neće biti,
vjerovatnoća da će ona ipak padati iznosi 13%. Za vrijeme jeseni i zime,
vjerovatnoća pojave prognoze kiše iznosi 78%, a za vrijeme ljeta i proljeća
pojava prognoze kiše iznosi 23%.

a. Jedan dan Viktor nije pogledao vremensku prognozu i kiša je padala.

Koja je vjerovatnoća da je prognozirana kiša ako se ovo desilo za vrijeme
zime? Koja je vjerovatnoća da je prognozirana kiša ako se ovo desilo za
vrijeme ljeta?

15
 b. Vjerovatnoća da će Viktor propustiti prognozu iznosi 0.28 bilo koji dan
u godini. U slučaju da propusti prognozu on baca pravedni novčić da
odluči hoće li nositi kišobran ili ne. Ako prognoza kaže da će padati
kiša, on će sigurno ponijeti kišobran, a ako prognoza kaže da neće biti
kiše, on neće ponijeti kišobran. Primijećen je Viktor kako nosi kišobran,
ali kiša ne pada. Koja je vjerovatnoća da je vidio vremensku prognozu?

Rješenje:
a. Označimo dogadaje na sljedeći način:

• K - prognozirana kiša

• N - prognoza kaže da neće padati kiša

• JZ/K - prognoza za jesen/zimu

• PL/K - prognoza za proljeće/ljeto

Tražene vjerovatnoće računamo putem Bayesove teoreme:

p(JZ|K) · p(K)
p(K|JZ) = = 0.953974 ≈ 95.397%
p(JZ|K) · p(K) + p(N) · (1 – p(JZ|K))
za vrijeme jeseni i zime.

p(PL|K) · p(K)
p(K|PL) = = 0.635867 ≈ 63.586%
p(PL|K) · p(K) + p(N) · (1 – p(PL|K))

b. Nadimo vjerovatnoću da će padati kiša, a da je Viktor propustio prognozu:

0.76 · p + 0.13(1 – p)) = 0.13 + 0.63p

gdje je p vrijednost koja ovisi o godisnjem dobu.

Koristeći ovu vrijednost i suprotan dogadaj, traženu vjerovatnoću računamo
kao:
0.72 · p · 0.24
pb =
0.72 · p · 0.24 + 0.28 · 0.5 · (1 – (0.13 + 0.63p))
Za proljeće/ljeto pb = 0.28135 ≈ 28.135%, dok za jesen/zima pb = 0.71774 ≈ 71.774%

16