1 NELINEARNE JEDNADBE S JEDNOM NEPOZNANICOM

1.1 Primjenom Newton-Raphsonove metode nai drugu, treu i etvrtu aproksimaciju korijena funkcije () =
ako je prva aproksimacija 1 = 0.25. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.2 Na primjeru funkcije () = 4 5 2 + 4 objasniti to se dogaa s kovergencijom metode sekante ako su
poetne aproksimacije 1 = 3 i 2 = 3.
1.3 Primjenom Newton-Raphsonove metode nai drugu, treu i etvrtu aproksimaciju korijena funkcije () =
2 ako je prva aproksimacija 1 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.4 Na primjeru funkcije () = 4 10 2 + 9 objasniti to se dogaa s konvergencijom metode sekante ako
su poetne aproksimacije 1 = 2 i 2 = 2.
1.5 Primjenom metode sekante nai treu, etvrtu i petu aproksimaciju korijena funkcije () = ako su
prva i druga aproksimacija 1 = 0 i 2 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.6 Na primjeru funkcije () = 4 10 2 + 9 objasniti to se dogaa s konvergencijom Newton-Raphsonove
metode ako je poetna aproksimacija 1 = 0.
1.7 Primjenom metode sekante nai treu, etvrtu i petu aproksimaciju korijena funkcije () = 2 ako
su prva i druga aproksimacija 1 = 0 i 2 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.8 Na primjeru funkcije () = 4 5 2 + 4 objasniti to se dogaa s konvergencijom Newton-Raphsonove
metode ako je poetna aproksimacija 1 = 0.
1.9 Primjenom Newton-Raphsonove metode nai drugu, treu i etvrtu aproksimaciju korijena funkcije () =
cos() 3 ako je prva aproksimacija 1 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.10 Primjenom Newton-Raphsonove metode nai drugu, treu i etvrtu aproksimaciju korijena funkcije () =
cos() 2 ako je prva aproksimacija 1 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko decimala
traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.11 Primjenom metode sekante nai treu, etvrtu i petu aproksimaciju korijena funkcije () = cos() 3
ako su prva i druga aproksimacija 1 = 0,5 i 2 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko
decimala traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.12 Primjenom metode sekante nai treu, etvrtu i petu aproksimaciju korijena funkcije () = cos() 2
ako su prva i druga aproksimacija 1 = 0,5 i 2 = 1. Usporedbom naenih aproksimacija zakljuiti koliko
decimala traenog korijena nam je poznato i kako glase.
1.13 Primjenom metode bisekcije nai priblino rjeenje jednadbe ex = 2 . Za prvu i drugu aproksimaciju
odabrati izmeu para = 1 i = 1 ili para = 1 i = 2. Koji je izbor ispravan i zato? Zatim napraviti
tri koraka aproksimacije.
1.14 Nai priblino rjeenje jednadbe cos() 3 = 0. Za prvu i drugu aproksimaciju uzeti 1 = 0 i 2 = 1,
koristiti metodu sekante i iteraciju napraviti do etvrte aproksimacije.

2 SUSTAVI LINEARNIH JENADBI

2.1 Napraviti LU-dekompoziciju matrice
1 2 3
a) = (3 0 1)
2 1 4
1
b) = (2
3

3
0
1

2
1)
4

1
c) = (3
1

2
0
3

1
1)
1

1
d) = (2
1

3
0
1

1
3)
1

(Uputa: jedinice na dijagonali staviti u donju trokutastu matricu).

2.2 Da li e Gauss-Seidlova metoda konvergirati ako je primijenimo na sustav:
101 + 2 + 3 + 4 = 1
1 + 102 + 3 + 4 = 2
} ? Obrazloiti!
1 + 2 + 103 + 4 = 3
1 + 82 + 3 + 104 = 4
2.3 Da li e Jacobijeva metoda konvergirati ako je primijenimo na sustav:
101 + 2 + 3 + 4 = 4
1 + 102 + 3 + 4 = 1
} ? Obrazloiti!
1 + 2 + 103 84 = 2
1 + 2 + 3 + 104 = 3
2.4 Da li e Gauss-Seidlova metoda konvergirati ako je primijenimo na sustav:
101 + 2 + 3 + 4 = 3
1 + 102 + 3 + 4 = 4
} ? Obrazloiti!
81 + 2 + 103 + 4 = 1
1 + 2 + 3 + 104 = 2
2.5 Da li e Jacobijeva metoda konvergirati ako je primijenimo na sustav:
101 + 2 + 3 + 4 = 4
1 + 102 + 83 + 4 = 1
} ? Obrazloiti!
1 + 2 + 103 + 4 = 2
1 + 2 + 3 + 104 = 3
2.6 Koji je tipian odabir poetne aproksimacije kod iteriativnih metoda za sustave linearnih jednadbi? Poevi
s tim odabirom primijeniti tri koraka Jacobijeve metode na sustav:
1001 + 2 + 3 + 4 = 1
1 + 2002 + 3 + 4 = 2
}
1 + 2 + 3003 + 4 = 3
1 + 2 + 3 + 4004 = 4

2.7 Primijeniti 3 koraka Gauss-Seidlove metode na sustav:

1001 + 2 + 3 + 4 = 1
1 + 1002 + 3 + 4 = 1
}
1 + 2 + 1003 + 4 = 3
1 + 2 + 3 + 1004 = 2
2.8 Napisati opu formulu za (k+1) korak Jacobijeve metode i zatim primijeniti do druge aproksimacije na
sustav:
51 + 2 + 3 = 1
1 + 62 + 3 = 2
}
1 + 2 + 73 = 3

3 REGRESIJE I INTERPOLACIJE
3.1 Odredite Lagrangeov interpolacijski polinom P(x) za toke T1(0,3), T2(1,2), T3(2,3) i T4(3,2). Skicirajte graf
polinoma L2(x).
3.2 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(1,2), T2(3,121)
i T3(5,6608).
3.3 Odredite Lagrangeov interpolacijski polinom P(x) za toke T1(-1,1), T2(0,2), T3(1,1) i T4(2,2). Skicirajte graf
polinoma L3(x).
3.4 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(1,14),
T2(3,270) i T3(5,5424).
3.5 Odredite Lagrangeov interpolacijski polinom P(x) za toke T1(0,3), T2(2,1), T3(4,3) i T4(6,1). Skicirajte graf
polinoma L2(x).
3.6 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(2,45),
T2(4,1024) i T3(6,6349).
3.7 Odredite Lagrangeov interpolacijski polinom P(x) za toke T1(-2,1), T2(0,4), T3(2,1) i T4(4,4). Skicirajte graf
polinoma L3(x).
3.8 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(2,14), T2(4,615)
i T3(6,5714).
3.9 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(2,6), T2(4,8) i
T3(6,9).
3.10 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(2,14), T2(4,20)
i T3(6,25).
3.11 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(1,7), T2(3,14)
i T3(5,26).
3.12 Metodom najmanjih kvadrata odredite funkciju oblika = koja aproksimira podatke T1(1,5), T2(3,13)
i T3(5,37).

3.13 Funkcija je zadana tablino:

()

0
5

1
2

2
5

3
2

Procijenite vrijednost u x=1.5 pomou:

a) linearne interpolacije
b) interpolacije kubnom parabolom.

3.14 Za prve 3 toke iz prethodnog zadatka napisati sve uvjete iz kojih se nalaze koeficijenti kubinog splajna u
sluaju tzv. prirodnog splajna.
3.15 Funkcija je zadana tablino:

()
Procijenite vrijednost u x=0.5 pomou:

-1
1

0
3

1
1

2
3

a) linearne interpolacije
b) interpolacije kubnom parabolom.
3.16 Za prve 3 toke iz prvog zadatka napisati sve uvjete iz kojih se nalaze koeficijenti kubinog splajna u sluaju
tzv. prirodnog splajna.
3.17 Funkcija je zadana tablino:
0

4
()
Procijenite vrijednost u x=3 pomou:
a) linearne interpolacije
b) interpolacije kubnom parabolom.

2
1

4
4

6
1

3.18 Za prve 3 toke iz prvog zadatka napisati sve uvjete iz kojih se nalaze koeficijenti kubinog splajna u sluaju
tzv. prirodnog splajna.
3.19 Funkcija je zadana tablino:
-2

1
()
Procijenite vrijednost u x=1 pomou:
a) linearne interpolacije
b) interpolacije kubnom parabolom.

0
3

2
1

4
3

3.20 Za prve 3 toke iz prvog zadatka napisati sve uvjete iz kojih se nalaze koeficijenti kubinog splajna u sluaju
tzv. prirodnog splajna.
3.21 Pronai regresijski pravac za podatke T1(1,5), T2(3,7) i T3(5,9).
3.22 Metodom najmanjih kvadrata odrediti funkciju koja aproksimira podatke T 1(1,5), T2(3,7) i T3(5,9) ako je
traena funkcija oblika = .
3.23 Za zadane podatke:
-2
-1

5
-2.5
()
napisati interpolacijski polinomom etvrtog stupnja.

0
0

1
-2.5

2
5

3.24 Metodom najmanjih kvadrata odrediti funkciju koja aproksimira podatke T1(2,6), T2(5,3) i T3(8,2) ako je
traena funkcija oblika = /( + ).

4 DIFERENCIRANJE I INTEGRIRANJE
4.1 Izraunajte priblino vrijednost integrala
1,6

1 + 2

=
1

primjenom 1/3 Simpsonove formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

4.2 Izraunajte priblino vrijednost integrala
0,6

= cos( 2 )
0

primjenom 1/3 Simpsonove formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

4.3 Izraunajte priblino vrijednost integrala
1,6

= ln(1 + )
1

primjenom trapezne formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

4.4 Izraunajte priblino vrijednost integrala
0,6
2

=
0

primjenom trapezne formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

4.5 Izraunajte priblino vrijednost integrala
1.6

=
1

1 + 0.5

primjenom 1/3 Simpsonove formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

Ocijenite greku ako znate da je max | (4) ()| = 1.5.
[1,1.6]

4.6 Izraunajte priblino vrijednost integrala

0.6

= cos(3)
0

primjenom 1/3 Simpsonove formule i koritenjem subdivizije od n=6 intervala.

Ocijenite greku ako znate da je max | (4) ()| = 81.
[0,0.6]

4.7 Izraunajte priblino vrijednost integrala

1,6

= ln(1 + )
1

primjenom trapezne formule i koritenjem subdivizije od n=6 podintervala.

Ocijenite greku ako znate da je max | (2) ()| = 0.25.
[1,1.6]

4.8 Izraunajte priblino vrijednost integrala

0.6

= 3
0

primjenom trapezne formule i koritenjem subdivizije od n=6 podintervala.

Ocijenite greku ako znate da je max | (2) ()| = 9.
[0,0.6]

4.9 Mjerenjem su naeni sljedei podaci:

0
0.1

0.1
0.5

0.2
-

0.3
0.3

0.4
0.0

0.5
0.1

0.6
0.3

0.7
0.7

0.8
0.9

0.9
0.9

1.0
0.5
1

Primjenom linearne interpolacije nadopuniti podatak koji nije izmjeren. Izraunati integral 0 () priblino,
primjenom Simposnove 1/3 formule.
4.10 Mjerenjem su naeni sljedei podaci:

0
0.1

0.1
0.5

0.2
-

0.3
0.3

0.4
0.0

0.5
0.1

0.6
0.3

0.7
0.7

0.8
0.9

0.9
0.9

1.0
0.5
1

Primjenom linearne interpolacije nadopuniti podatak koji nije izmjeren. Izraunati integral 0 () priblino,
primjenom Simposnove 1/3 formule.
4.11 Materijalna toka se giba dok na nju djeluje sila. Mjerenjem su naeni slijedei podaci o putu i sili:
()
()

0
1.1

0.1
1.5

0.2
1.4

0.3
1.3

0.4
1.0

0.5
0.8

0.6
0.6

0.7
0.9

0.8
1.2

0.9
1.0

Primjenom Simpsonove formule izraunati rad. (Uputa: obratiti panju na broj podintervala)
4.12 Materijalna toka poinje gibanje iz stanja mirovanja. Mjerenjem su naeni slijedei podaci o ubrzanju:
()
(/ 2 )

0
0.1

0.1
0.5

0.2
0.4

0.3
0.3

0.4
0.0

0.5
0.1

0.6
0.3

0.7
0.7

0.8
0.9

0.9
0.9

Primjenom Simpsonove formule izraunati brzinu u trenutku = 1.1.

1.0
0.5

1.1
0.5

1.2
0.1

1.3
0.0

1.4
0.1

1.5
0.0

5 OBINE DIFERENCIJALNE JEDNADBE

5.1 Odredite vrijednost (1.5) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = +sin 2 uz
poetni uvjet (1) = 2. Pri tom koristite Heunovu metodu i korak = 0.5.
5.2 Odredite vrijednost (2.5) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = +sin 2 uz
poetni uvjet (2) = 1. Pri tom koristite popravljenu poligonalnu metodu i korak = 0.5.
5.3 Odredite vrijednost (1.5) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = + cos 3 uz
poetni uvjet (1) = 1. Pri tom koristite Heunovu metodu i korak = 0.5.
5.4 Odredite vrijednost (2.5) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = + cos 3 uz
poetni uvjet (2) = 2. Pri tom koristite popravljenu poligonalnu metodu i korak = 0.5.
5.5 Odredite vrijednost (2) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = +sin uz
poetni uvjet () = 2. Pri tom koristite Heunovu metodu i korak = 0.5.
5.6 Odredite vrijednost (3) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = +sin uz
poetni uvjet (2) = . Pri tom koristite popravljenu poligonalnu metodu i korak = 0.5.
5.7 Odredite vrijednost (2) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = + cos uz
poetni uvjet () = 1. Pri tom koristite Heunovu metodu i korak = 0.5.
5.8 Odredite vrijednost (3) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = + cos uz
poetni uvjet (2) = . Pri tom koristite popravljenu poligonalnu metodu i korak = 0.5.
5.9 Odredite vrijednost (2) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = 3 uz poetni
uvjet (0) = 1. Pri tom koristiti Eulerovu metodu i korak = 1. Usporediti s tonim rjeenjem.
5.10 Odredite vrijednost (4) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = + cos(/3) uz
poetni uvjet (3) = 1. Pri tom koristiti Ralstonovu metodu i korak = 1.
5.11 Odredite vrijednost (0.2) ako je funkcija = () rjeenje diferencijalne jednadbe = uz poetni
uvjet (0) = 1. Pri tom koristiti Eulerovu metodu i korak = 0.1. Usporediti s tonim rjeenjem.