Predavanje 5

Osnovni elementi ponude i

potražnje

Središnji problem ekonomske teorije istraživanja uravnoteženja dviju oprečnih skupina pobuda,
jedne koja se sastoji od želja za određenim izvorima zadovoljstva ili užitka i druge koja se
sastoji od nesklonosti određenim oblicima žrtve ili muke

“Ponuda i potražnja” Palgraveov Rječnik političke ekonomije (1899)

 T R Ž I Š T E

EKONOMSKI PROSTOR NA KOJEMU SE SUČELJAVA

PONUDA I POTRAŽNJA ROBE, USLUGA, VRIJEDNOSNICA I NOVCA,

ODREĐUJU NJIHOVE KOLIČINE KOJE SE PRODAJU,

ODNOSNO KUPUJU, KAO I CIJENE KOJE SE PRITOM POSTIŽU.

ili

Ustrojstvo kojim kupci i prodavači međusobno djeluju da bi odredili cijenu i

količinu dobara.
U tržišnom sustavu sve ima cijenu, koja je
vrijednost dobra izražena u novcu.
Cijene su uvjeti u skladu s kojima ljudi i
poduzeća dragovoljno razmjenjuju različite robe.
Cijene usklađuju odluku proizvođača i potrošača
na tržištu. Više cijene dovode do smanjenja
kupovine potrošača i ohrabruju proizvodnju.
Niže cijene ohrabruju potrošnju i obeshrabruju
proizvodnju. Cijene su kotač ravnoteže u
tržišnom ustrojstvu.
Prilagodbom prodavača i kupaca (ponude
i potražnje) na pojedinačnom tržištu,
tržišna ekonomija istodobno rješava tri
pitanja:
 Što (će se proizvoditi) ?
 Kako (će se proizvoditi) ?
 Za koga (će se proizvoditi) ?
 KRIVULJA POTRAŽNJE

JASNA VEZA IZMEĐU TRŽIŠNE CIJENE NEKOG DOBRA I

TRAŽENE KOLIČINE TOG DOBRA, KADA SE DRUGE STVARI

NE MJENJAJU, ZOVE SE:

RASPORED POTRAŽNJE ILI KRIVULJA POTRAŽNJE.

P
6
KRIVULJA POTRAŽNJE
5 A Cijena Tražena količina
(P) (Q)
4 B A 5 9

B 4 10
3
C
C 3 12
2
D
D 2 15
1
E E 1 20

0 Q
0 5 10 15 20 25

ZAKON OPADAJUĆE POTRAŽNJE:

1. Kad cijena robe raste (i kad se stvari ne mijenjaju) kupci kupuju
manje robe.
2. Kad se cijena smanjuje tražena količina se povećava.
 ZAKON OPADAJUĆE POTRAŽNJE

ZAŠTO TRAŽENA KOLIČINA OPADA KAD CIJENA RASTE?

1. UČINAK SUPSTITUCIJE

2. UČINAK DOHODKA

UČINAK SUPSTITUCIJE:
Kad cijena dobra raste, zamijenit ću ga drugim sličnim dobrima

UČINAK DOHOTKA:
Nakon povećanja cijene nešto sam siromašniji nego prije

TRŽIŠNA POTRAŽNJA = ZBROJU POTRAŽNJI SVIH POJEDINACA

Podliježe li krivulja tržišne potražnje zakonu opadajuće potražnje?

ŠTO ODREĐUJE KRIVULJU POTRAŽNJE:
1. prosječni dohodak: kad dohoci ljudi rastu, pojedinci kupuju
skoro svega više, čak ako se cijene ne mijenjaju
2. veličina tržišta: 20 mil. ljudi u New Yorku kupuje više jabuka i
bundi nego 250.000 ljudi u Rijeci
3. cijene i raspoloživost srodnih dobara: misli se na
zamjenjiva dobra, npr. pisaća pera i olovka, plin i struja i dr.
4. ukusi ili preferencije: prirodni - psihološke i fiziološke potrebe
za npr. tekućinama, ljubavlju, uzbuđenjem, Nutellom i sl.
neprirodne - žudnja za cigaretom, narkoticima, andrealinom isl.
tradicionalne – jedenje govedine u USA ili u Indiji
5. posebni utjecaji: npr. kiša pridonosi potražnju za kišobranima,
vrućine za sladoledom i tekućinama. Očekivanje glede budućih
ekonomskih uvjeta kao npr. krediti, inflacija isl.
 FAKTORI KOJI UTJEČU NA
PRIMJER ZA AUTOMOBILE
PROMJENU POTRAŽNJE

Prosječni dohodak

Stanovništvo

Cijene prevezenih dobara

Ukusi

Posebni utjecaji
 FAKTORI KOJI UTJEČU NA
PRIMJER ZA AUTOMOBILE
PROMJENU POTRAŽNJE

Prosječni dohodak Veći dohoci veća kupnja auta

Stanovništvo Veće stanovništvo, veća kupnja auta

Cijene prevezenih dobara Niže cijene benzina veća potražnja za

autima

Ukusi Novi auto postaje simbol statusa

Posebni utjecaji Raspoloživost željeznica, kvaliteta ceste i

želj. mreže i sl.
 KRIVULJA PONUDE

ILI RASPORED PONUDE NEKOG DOBARA POKAZUJE

VEZU IZMEĐU NJEGOVE TRŽIŠNE CIJENE

I KOLIČINE TOG DOBRA KOJU SU PROIZVOĐAČI VOLJNI

PROIZVESTI I PRODATI, KADA SE OSTALE

STVARI NE MIJENJAJU.
 KRIVULJA PONUDE

P
6
Cijena Tražena količina
5 A (P) (Q)
A 5 18
4
B
B 4 16
C
3 C 3 12
D D 2 7
2
E E 1 0
1

0
Q
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
ŠTO ODREĐUJE KRIVULJU PONUDE:
Troškovi proizvodnje: glavni su element na kojim se temelji krivulja
ponude.
Troškovi proizvodnje niski u odnosu na tržišnu cijenu
 proizvođačima je unosno nuditi vrlo mnogo.
Troškovi proizvodnje visoki, u odnosu na tržišnu cijenu
 proizvođači .............................................................. rade što ?
2. Cijena utrošaka i tehnološka unapređenja: prvenstveno određuju
troškove proizvodnje.
Cijene utrošaka kao što su rad, energija ili postrojenja imaju vrlo
važan utjecaj na troškove dane razine proizvodnje.
Tehnološka unapređenja koja se sastoje od promjena što smanjuju
količinu utrošaka neophodnih za proizvodnju iste količine
proizvodnje su veoma važna odrednica troškova proizvodnje
3. Cijene srodnih dobara: odnosi se na dobra koja se lako mogu
zamijeniti jedno za drugo kao proizvodi proizvodnog procesa.
4. Politika države: npr. razmišljanja o okolišu i zdravlju određuju
koje se tehnologije mogu upotrijebiti, dok zakoni o porezima i
minimalnim nadnicama mogu znatno povećati cijene utroška.
5. Posebni utjecaji: Vrijeme ima važan utjecaj na poljodjelstvo i
industriju skija. Računala ovise o inovacijama. Očekivanje
glede budućih cijena.
FAKTORI KOJI ODREĐUJU
PRIMJER ZA AUTOMOBILE
KRIVULJU PONUDE

TEHNOLOGIJA

CIJENE UTROŠKA

CIJENE SRODNIH DOBARA

POLITIKA DRŽAVE

POSEBNI UTJECAJI
FAKTORI KOJI ODREĐUJU
PRIMJER ZA AUTOMOBILE
KRIVULJU PONUDE

TEHNOLOGIJA
Kompjuterizirana proiz. Smanjuje troškove
proizvodnje i povećava ponudu.
CIJENE UTROŠKA
Smanjenje nadnica radnicima smanjuje
troškove proiz. I povećava ponudu

CIJENE SRODNIH DOBARA

Smanjenje nadnice smanjuje troškove proiz.
I povećava ponudu. Ako plaće u robi rastu,
ponuda automobila otpada.
POLITIKA DRŽAVE
Uklanjanje kvota i pristojbi na uvezene
automobile povećava ponudu automobila.

POSEBNI UTJECAJI
Ako država ublaži standarde opreme za
nadzor zagađenja, ponuda se automobila
mora povećati.
 Vježba 3.
RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE

I STRANA
POTROŠAČI TRAŽE RAZLIČITE
KOLIČINE PROIZVODA
(NPR. RAČUNALA) KAO
FUNKCIJU CIJENA TIH DOBARA
II STRANA
PROIZVOĐAČI DRAGOVOLJNO NUDE
RAZLIČITE KOLIČINE TIH I DRUGIH
DOBARA OVISNO O NJIHOVIM
CIJENAMA

KAKO IH SPOJITI ?

PONUDA I POTRAŽNJA MEĐUSOBNO DJELUJU DA BI DOVELE

DO RAVNOTEŽNE CIJENE I RAVNOTEŽNE KOLIČINE.
TRŽIŠNA RAVNOTEŽA SE OSTVARUJE PRI ONOJ CIJENI I KOLIČINI
PRI KOJIMA SU SNAGE PONUDE I POTRAŽNJE IZJEDNAČENE.
ZAKLJUČAK:
• PRI RAVNOTEŽNOJ CIJENI, KOLIČINA KOJU KUPCI ŽELE KUPITI
UPRAVO JE JEDNAKA KOLIČINI KOJU PRODAVAČI ŽELE PRODATI.

Tražena Ponuđena
Moguće količina količina Stanje tržišta Pritisak na cijenu
cijene
(milijun kutija) (milijun kutija)

A 5 9 18

B 4 10 16

C 3 12 12

D 2 15 7

E 1 20 0
ZAKLJUČAK:
• PRI RAVNOTEŽNOJ CIJENI, KOLIČINA KOJU KUPCI ŽELE KUPITI
UPRAVO JE JEDNAKA KOLIČINI KOJU PRODAVAČI ŽELE PRODATI.

Tražena Ponuđena
Moguće količina količina Stanje tržišta Pritisak na cijenu
cijene
(milijun kutija) (milijun kutija)

A 5 9 18 VIŠAK Prema dolje

B 4 10 16 VIŠAK Prema dolje

C 3 12 12 RAVNOTEŽA NEUTRALAN

D 2 15 7 MANJAK Prema gore

E 1 20 0 MANJAK Prema gore

6

D
5

3
KRIVULJA
2 POTRAŽNJE

0
0 5 10 15 20 25
¸¸
6

5
S

KRIVULJA PONUDE
3

0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
CIJENA

D S

5 VIŠAK

3 C TOČKA
RAVNOTEŽE
2

1 MANJAK

5 10 15 20 KOLIČINA
 RAVNOTEŽNA SE CIJENA I RAVNOTEŽNA KOLIČINA

OSTVARUJU NA ONOJ RAZINI NA KOJOJ JE DRAGOVOLJNO

PONUĐENA KOLIČINA JEDNAKA DRAGOVOLJNO TRAŽENOJ

KOLIČINI. NA KONKURENTNOM TRŽIŠTU TA RAVNOTEŽA

NALAZI SE U PRESJECIŠTU KRIVULJA PONUDE I POTRAŽNJE.

PRI RAVNOTEŽNOJ CIJENI NEMA MANJKOVA ILI VIŠKOVA.

 Pomaci ponude i potražnje mijenjaju
ravnotežnu cijenu i količinu
Slučaj Pomaci ponude i Pomaci Utjecaj na Utjecaj na
potražnje krivulja cijenu količinu
1 Upadljivo
povećanje
obiteljskog
dohotka
2 Cijena
pšeničnih
pahuljica pada

3 Unapređuje se
proizvodni
proces

4 Loše vrijeme
utječe na žetvu
kukuruza
 Slučaj Pomaci ponude i Pomaci Utjecaj na Utjecaj na
potražnje krivulja cijenu količinu

1 Upadljivo Potražnja raste Ide desno Raste Raste

povećanje
obiteljskog
dohotka
2 Cijena Potražnja opada Ide lijevo Pada Pada
pšeničnih
pahuljica pada

3 Unapređuje se Ponuda raste Ide desno Pada Raste

proizvodni
proces

4 Loše vrijeme Ponuda pada Ide lijevo Raste Pada

utječe na žetvu
kukuruza