Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 1

to je logika?

Nauk o valjanu zakljuivanju, bavi se oblicima misli njihovim meusobnim odnosima

tj. idealnim oblicima misli, neovisno o kontekstu.

Koje su dvije razine opisa logikoga jezika?

Sintaksa opis na razini izraza, semantika opis na razini znaenja.

Razlika predmetnoga jezika i metajezika?

Predmetni jezik jest jezik kojim se bavimo, dok je metajezik jezik kojim govorimo o
tome jeziku.

Razlika uporabe i spominjanja?

Uporaba jest uporabljivanje rijei, dok je spominjanje govorenje o samoj toj rijei,
npr. rije ima pet slova.1

Kako se moe podijeliti elementarna logika?

Na propozicijsku (iskaznu), koja govori o iskazima i predmetima, i na predikatnu

(prironu, logiku prvoga reda), koja govori o svojstvima i relacijama meu
predmetima.

Povijest logike?

Prvu sustavnu logiku teoriju izgradio je Aristotel (4. st. p. n. e.), logiki spisi Organon.
To ire njegovi uenici i megarsko-stoika kola, a nastavlja se u tradicionalnu logiku,
koja nastaje u kasnome starome vijeku, oko 5. i 6. stoljea pa traje sve do ranoga
novoga vijeka.

Moderna logika nastaje sredinom 19. stoljea (s Gottfriedom Leibnizom2 kao

preteom): George Boole,3 Augustus de Morgan,4 Gottlob Frege5 te Bertrand
Russell6.

1
Obino se u lingvistici oznaava jednostrukim ili dvostrukim navodnicima, italic je rezerviran za strane izraze.
2
Leibniz uvodi algebarski pristup u filozofiju te paralelno s Newtonom otkriva diferencijalni raun. Naravno,
Newtonu se nije svidjelo to se netko na kraju svijeta bavi istom stvari, stoga se kao velecijenjeni sir alio
kraljici, koja je rekla da napravi odbor koji e odluiti je li Leibnizovo djelo bilo plagijat. Naravno, Newton je bio
predsjednik toga odbora. I jedini lan. :) Meutim, danas se ipak koristimo Leibnizovom notacijom, npr.

izdueno S ( ) od summa kao znak za integral (povrina ispod grafa neke jednadbe, zato gledamo
zbroj dijelova).
3
Poznat po Booleovoj algebri, varijable imaju dvije istinitosne vrijednosti I ili N (obino kao 1 i 0) a ne
barata zbrajanjem, oduzimanjem i sl. nego disjunkcijom, konjunkcijom i negacijom.
4
Poznat po de Morganovim zakonima, a takoer prvi uvodi pojam matematike indukcije. Njome se trae
tvrdnje koje vrijede za sve lanove nekoga skupa, obino za prirodne brojeve. Pritom je prvi korak takav da
pokaemo da je prvi lan u nizu istinit (npr. za broj 1), potom za neki lan n (induktivni korak) te za sljedeu
vrijednost n + 1. Kad to pokaemo, onda tvrdnja vrijedi za sve lanove toga skupa.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 2

Moderna se logika u matematikome kontekstu naziva matematikom logikom, a

zbog posebnoga simbolinoga jezika svojih simbola naziva se gdjegdje i simbolinom
logikom.

Od ega se sastoji jezik iskazne logike?

Rjenik osnovni simboli toga jezika.

Gramatika tvorbena pravila pomou kojih simbole postavljamo u dobro sloene

formule.

Koji su osnovni simboli jezika iskazne logike?

Opisni simboli: iskazna slova npr. P, Q, R, P1...

Logiki simboli: poveznici negacija ili nijek , konjunkcija , disjunkcija , pogodba

,7 dvopogodba8 . Pritom je negacija jednomjestan poveznik, a ostali su
dvomjesni poveznici, odnosno veu dva iskaza.

Pomoni simboli: interpunkcija zagrade.

5
Frege je objavio Begriffsschrift (Pojmovno pismo), gdje je logike zakonitosti izraavao grafiki, npr. negaciju

izrazi crticom na granu i slino: .

Time se u nas ponajvie bavio Goran vob (v. Fregeovo pojmovno pismo).
6
Russell i Whitehead piu kapitalno djelo Principia mathematica u tri sveska. Russell se dopisivao s Fregeom,
koji je pisao svoje Temelje aritmetike (2. svezak u to vrijeme) te mu zadao velik problem. Naime, jedan od
Cantorovih (George Cantor kao osniva teorije skupova) aksioma bio je tzv princip komprehenzije, naime za
unapred dano svojstvo (x) postoji skup i su elementi ba oni predmeti koji imaju to svojstvo, tj. {x : (x)}
jest skup (npr. za svojstvo __ je crven imat emo skup koji sadrava objekte koji su crveni).
Meutim, Russell je postavio sljedei paradoks: R = {x : x je skup i x x} ne skup. Dakle, skup koji sadrava sve
elemente koji nisu svoj lan jest skup. Naime, skup moe biti sam svoj lan, tj. govori se onda o podskupu (tj. A
A), ali ne o pravome podskupu (npr. A = {1,4} {1, 2, 3, 4}). Gdje je gornji paradoks? Ako taj skup jest svoj
lan, onda zadovoljava definiciju i nije svoj lan. Ako taj skup nije svoj lan, onda ba pripada tome skupu koji
sadrava elemente koji nisu svoj lan. Skraeno ako jest svoj lan, nije svoj lan i ako nije svoj lan, jest svoj
lan. To je postavilo velik problem za svoenje matematike i logike na teoriju skupova.
7
Znana i kao implikacija ili kondicional (engl. conditional). U Hrvatskoj se studiji filozofije prvenstveno razlikuju
prema tome kako nazivaju ovaj poveznik. :D FFZG ima implikaciju, HS imaju pogodbu, a FF u Rijeci i Splitu imaju
kondicionale. Eto.
8
Znana i kao ekvivalencija ili bikondicional (engl. biconditional).

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 3

to je iskaz, a to je izraz u iskaznoj logici?

Izraz je konaan niz osnovnih simbola iskazne logike, npr. ((RQ( i pritom to nee biti
npr. P!,R jer ! i , nisu dio simbola iskazne logike, tj. nisu dio njezina rjenika. Svaki
simbol moe imati vie pojavaka, npr. gore se lijeva zagrada javlja triput.

Iskaz u iskaznoj logici jest dobro sloena formula prema sljedeim pravilima, odnosno
najmanji skup iskaza izgraen prema sljedeemu:

Svako je iskazno slovo iskaz.

Ako je p iskaz, p je iskaz.

Ako su p i q9 iskazi, onda (p q), (p q), (p q) i (p q) jesu iskazi.

Iskazi tvoreni prema prvim dvama pravilima ine jednostavne ili atomarne iskaze,
dok iskazi tvoreni prema treemu pravilu ine sastavljene, sloene ili molekularne
iskaze. Neformalno moemo izbacivati zagrade kad iskaz stoji sam za sebe, rabiti
uglate zagrade te izbaciti zagrade pri disjunkciji i konjunkciji.

to je podiskaz, a to je doseg pojavka u iskaznoj logici?

Podiskaz je dio iskaza koji je takoer iskaz. Jednostavni iskaz p ima svoj podiskaz, a to
je on sam.

Doseg pojavka poveznika jest najkrai podiskaz koji sadrava taj pojavak tako
traimo glavni poveznik u iskazu. Glavni pojavak poveznika u podiskazu p jest
pojavak poveznika takav da je p doseg toga pojavka.

to je tumaenje ili interpretacija u iskaznoj logici?

Tumaenje je neka funkcija T kojoj su formule (iskazi) argumenti, a funkcijska joj je

vrijednost istinitosna vrijednost. Tumaenjem ili interpretacijom formulama
pridruujemo znaenje ili vrijednost. Sve su formule u iskaznoj logici iskazi te imaju
istinitosnu vrijednost i ili n, to su metajezine skraenice za istinito i neistinito.10

T(p) = i znai da je tumaenje nekoga iskaza p istinito, dok T(p) = n znai da je

neistinito.

9
Ovdje su p i q metavarijable u sva tri pravila, odnosno stoje za bilo koji iskaz, ne samo za neki P i Q.
10
U engl. literaturi obino T i F, katkad i 1 i 0 prema Booleovoj algebri, posebice u raunalnim djelima. Nailazi se
katkad i na opreku i .

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 4

Osnovno tumaenje u iskaznoj logici jest pridruivanje istinitosne vrijednosti

svakomu jednostavnomu iskazu jezika iskazne logike. Dakle, to je neka funkcija T koja
skup svih iskaznih slova preslikava u skup {i, n}. Veliina tablice za neki iskaz ovisi o
iskaznim slovima, tj. broj vrednovanja za n jednostavnih iskaza iznosi 2n.11

Pravila vrednovanja sastavljenih iskaza?

negacija/nijek konjunkcija disjunkcija12 pogodba13 dvopogodba

to je istina u iskaznoj logici?

Definicija istine sadrava sljedea pravila vrednovanja:

to je istinitosno stablo?

Istinitosno stablo jest semantika metoda kojom prikazujemo uvjete pod kojima je
neki iskaz istinit, tako da kreemo od pretpostavki te postupno po pravilima
potpisujemo ili granamo ispod uvjete pod kojima su istiniti ti iskazi i sastavnice.

Put je zatvoren ako naiemo na protuslovlje ili kontradikciju, tj. na jednostavan iskaz
i njegovu negaciju (p i p), a otvoren je ako raanimo sve iskaze do jednostavnih
iskaza i ne naiemo na protuslovlje.

11 1 2
Npr. za p imamo samo i i n, 2 = 2, dok za p i q ve imamo 2 = 4 (i n, i i, n i , n n).
12
Rije je o ukljunoj disjunkciji. Iskljuna disjunkcija funkcionira na principu ili ... ili, u raunalnoj literaturi
obino kao XOR (exclusive OR), gdje disjunkcija nije istinita ako su oba lana istinita, nego samo ako je jedan od
njih istinit.
13
Rije je o materijalnoj ili Filonovoj pogodbi. Problem su esto prazne istinitosti kad je prednji lan
(antecedent, antecedens, prednjak) neistinit, pri emu je cijela pogodba istinita bio drugi lan (konsekvent,
konsekvens, posljedak) istinit ili ne.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 5

to je disjunktivni normalni oblik?

Disjunktivni normalni oblik izraava uvjete istinitosti iz stabla, npr. u sljedeemu

stablu:

...gledamo nezatvorene puteve gdje nema kontradikcija (protuslovlja) i iz toga

izvuemo jednostavne iskaze da bismo dobili kad je poetni iskaz ili skup iskaza istinit.
Prva otvorena grana ima Q, P, a R-a nema stoga on moe biti ili istinit ili neistinit.
Druga otvorena grana sadrava Q i R, a P-a nema, stoga on moe biti ili istinit ili
neistinit. Disjunktivni je normalni oblik onda za prvu granu P Q, a za drugu Q
R.

Potpun disjunktivni normalni oblik sadrava za svako iskazno slovo ili njega ili nijek
toga iskaza, stoga gore moramo ukljuiti i R i P. Dakle, za prvu granu imamo P Q
R te P Q R, a za drugu Q R P te Q R P, odnosno abecedno P Q
R te P Q R. Kad bismo htjeli dati PDNO za sve grane, spojili bismo
navedene disjunkcijom.

Zadovoljivost?

Skup iskaza zadovoljiv je ako i samo ako ima barem jedno tumaenje za koje je
svaki lan istinit. Skup je iskaza nezadovoljiv je ako i samo ako nije zadovoljiv, tj.
ako i samo ako ni za jedno tumaenje nisu svi lanovi skupa istiniti.

Semantika posljedica i valjanost?

Iskaz p jest posljedica skupa iskaza ako i samo ako je p istinit za svako tumaenje za
koje je svaki lan skupa istinitim, tj.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 6

14

Zakljuak je semantiki valjan ako i samo ako je njegova konkluzija (zaglavak)

posljedica skupa iskaza to ga ine premise toga zakljuka. Zakljuak je semantiki
valjan ako i samo ako je njegov zaglavak istinit za svako tumaenje za koje su sve
premise istinite. Protuprimjer valjanu zakljuku jest tumaenje za koje su sve
premise istinite, a konkluzija neistinita.

Iskaz je semantiki valjan ako i samo ako je istinit za svako tumaenje. Valjan iskaz
posljedica je bilo kojega skupa iskaza, odnosno slijedi iz bilo kojih premisa,15 stoga je
posljedica i praznoga skupa iskaza. Naziva se i tautologijom ili logikom istinom.

Zadovoljivost i valjanost u stablu?

Traimo li zadovoljivost, popiemo iskaze, ralanimo ih do jednostavnih iskaza i ako

nam ostane barem jedna otvorena grana, iskaz ili skup iskaza zadovoljiv je. Trai li se
valjanost, negiramo konkluziju (ili ako je samo jedan iskaz, negiramo njega) te ako su
svi putevi zatvoreni (nali smo protuslovlja za negiranje te konkluzije), onda je
zakljuak valjan, odnosno neki je iskaz kao konkluzija semantika posljedica nekoga
danoga iskaza.

Skup iskaza nezadovoljiv je ako i samo ako ima istinitosno stablo za neki konaan
podskup skupa u kojem su svi putovi zatvoreni. Zadovoljiv skup definiramo kao
skup koji nije nezadovoljiv, tj. kao skup koji u stablu za svaki svoj podskup ima barem
jedan potpun otvoreni put.

Semantika istovrijednost?

Iskazi p i q jesu semantiki istovrijedni (p q) ako i samo ako za svako tumaenje

imaju istu istinitosnu vrijednost, odnosno ekvivalentni su (T(p) = T(q)). Neistovrijedni
su ako za barem jedno tumaenje imaju razliitu istinitosnu vrijednost. Semantiku
istovrijednost dvaju iskaza moemo shvatiti kao semantiku valjanost njihove
dvopogodbe. Primjerice, p q p q, odnosno p q p q.

Najpoznatije istovrijednosti jesu de Morganovi zakoni, pri emu je negacija

disjunkcije jednaka konjunkciji negacija, a negacija konjunkcije jednaka je disjunkciji
negacija:

14
Obino se unija premisa s negiranom konkluzijom naziva nekonzistentnom trijadom (dvije premise i negirana
konkluzija) jer ako je zakljuak valjan, onda je ovo nekonzistentan skup. Skup je nekonzistentan ako sadrava
protuslovlje ili kontradikciju.
15
Logika istina slijedi iz bilo ega, a iz protuslovlja ili kontradikcije slijedi bilo to.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 7

to je prirodna dedukcija?

Prirodna ili naravna dedukcija jest sintaktika metoda dokazivanja u logici bliska
razgovornomu jeziku i svakodnevnomu zakljuivanju. Iskaze s logikim poveznicima
moemo sastavljati i rastavljati pomou pravila uvoenja i iskljuenja konjunkcije,
disjunkcije, pogodbe i dvopogodbe.

to je dokaz, to je sintaktika posljedica?

Dokaz je konaan niz iskaza koji su pretpostavake ili su izvedeni prema pravilima.
Iskaz je p dokaljiv iz skupa iskaza (krae p) ako i samo ako ima dokaz iskaza p iz
konanoga podskupa skupa . Odnosno, p je sintaktika posljedica skupa .

Sintaktika valjanost?

Zakljuak je sintaktiki valjan ako i samo ako je njegov zaglavak (konkluzija) dokaljiv
iz skupa premisa toga zakljuka, podskupa skupa .

Nekonzistentan skup?

Skup je iskaza nesuvisao ili nekonzistentan ako i samo ako je iz njega dokaljivo p i
p, odnosno dobivamo protuslovlje ili kontradikciju (). Ako skup nesuvisao, iz je
dokaljiv bilo koji iskaz p.16

Sintaktika istovrijednost?

Iskazi p i q sintaktiki su istovrijedni (p q) ako i samo ako je q dokaljivo iz p, a p

17
dokaljivo iz q iliti

Kanonski dokaz?

Kanonski dokaz gradi se tako da svi iskazi budu u potpunome disjunktivnome

normalnome obliku, to dobivamo sreivanjem pomou sintaktikih istovrijednosti.
Potom uzimamo negaciju konkluzije. Kanonski je dokaz zapravo dokaz nesuvislosti
zadanoga skupa pretpostavki. Polazimo od disjunkcije i traimo protuslovlje, a ako ga
naemo, tako moemo dokazati preko nekonzistentnosti disjunkcije i
nekonzistentnost cijeloga skupa. Kao pokratu uvodimo pravila ukljuenja i iskljuenja
protuslovlja:

16
Tzv. eksplozivnost posljedica.
17
Npr. de Morganovi zakoni i slino.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 8

to je pouak ili teorem?

Iskaz je pouak ili teorem ako je dokaljiv iz praznoga skupa iskaza, odnosno ako i
samo ako p.

ime proirujemo jezik logike prvoga reda?

Opisni simboli:

Predmetne (individualne) konstante: c, d, e, e1...

Predikati ili priroci: P1, Q1, R2, R3... Mogu biti jednomjesni, npr. C1: __ je crven;
dvomjesni, npr. V2 __ voli ___; tromjesni, npr. I3 = __ je izmeu __ i __

Logiki simboli:

Predmetne (individualne) varijable: x, y, z, x1...

Kvantifikatori ili koliitelji: , - univerzalni (opi) kvantifikator (koliitelj) i

egzistencijalni (opstojni) kvantifikator (koliitelj), svaki i neki.

Poveznici (kao u iskaznoj logici). Poveznici i kvantifikatori zajedno se nazivaju

operatorima ili djelateljima.

Pomoni simboli: zagrade (kao u iskaznoj logici)

to je formula u predikatnoj logici, a to podformula?

Skup formula jest najmanji skup iskaza izgraen prema sljedeim pravilima:

Podformula je dio formule koji je takoer formula. Analogno iskaznoj logici, doseg
pojavka djelatelja jest najkraa podformula koja sadrava taj pojavak. Neposredna
podformula definira se:

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 9

to su vezane, a to slobodne varijable?

Pojavak varijable x u formuli p jest vezan ako i samo ako je taj pojavak u dosegu
koliitelja za x. Takva je formula zatvorena formula. Pojavak varijable x u formuli p
jest slobodan ako i samo ako taj pojavak nije vezan. Takva je formula otvorena
formula.

to je iskaz u predikatnoj logici?

Formula p jest iskaz ako i samo ako u p nema nijednoga slobodnoga pojavka
varijabla.

to je supstitucijski primjer?

Supstitucijska instancija jest kad ispustimo kvantifikator i zamijenimo svaki slobodni

pojavak varijable x u p predmetnom konstantom c, tzv. oprimjerujuom konstantom.
Npr. yRyc ima kao supstitucijske primjere Rdc, Rd1c, Rd2c itd.

to je model u predikatnoj logici?

Model ine domena i tumaenje prvoga reda, tj. ureeni par .

Domena je predmetno podruje o kojemu je rije (npr. svi ljudi na fakultetu ili opa
domena koja ukljuuje sve), ona je neprazan skup i mora ukljuivati barem jedan
element.

Tumaenje prvoga reda jest funkcija kojom se odreuje znaenje opisnih simbola
(predmetnih konstanti i predikata). Predmetne konstante znae odreeni predmet iz
domene, a predikati njihovo svojstvo ili odnos meu njima.

Tumaenje prvoga reda n-mjesnomu predikatu pridruuje n-lanu relaciju.

Tumaenje prvoga reda pridruuje svakoj predmetnoj konstanti jezika

predikatne logike neki lan predmetnoga podruja, tj.

Primjerice T(c) = Ana, T(d) = Iva tumaenja pridruuju konstantama c i d

predmete Ana i Iva iz domene ljudi. Predmetna konstanta oznauje ili
designira ili imenuje neki predmet.

Za viemjesne predikate, govorimo o relacijama, a ne svojstvima. Openito,

dvolana relacija jest skup uredenih parova, trolana relacija jest skup

ureenih trojaka, .. n-lana relacija je skup ureenih n-toraka: .

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 10

Jednostavan iskaz logike prvoga reda istinit u nekome modelu ako i

samo ako ureen skup predmeta oznaenih konstantama iza priroka
jest u relaciji oznaenoj tim prirokom.

Iskaz xp jest u modelu M istinit ako i samo ako svaki lan

predmetnoga podruja D zadovoljava formulu p u tumaenju T.

Iskaz xp jest u modelu M istinit ako i samo ako barem jedan lan
predmetnoga podruja D zadovoljava formulu p u tumaenju T.

Stablo u predikatnoj logici?

Pravila iz iskazne logike proirena su dodatnim pravilima. U stablu, dakle, negacija

univerzalnoga i egzistencijalni trae uvoenje nove nespomenute konstante, stoga
njima dajemo prednost pri rjeavanju. Ako naemo protuslovlje, zatvaramo granu.
Meutim, stablo moemo oznaiti otvorenim, tj. jednu njegovu granu, samo ako smo
univerzalni iskaz i negirani egzistencijalni iskaz ralanili za svaku konstantu koju smo
rabili.

Logiki kvadrat?

Ne vrijede sve relacije u predikatnoj logici.

Reenice a-tipa i e-tipa prevodimo kao svi X jesu Y i nijedan X nije Y, dok reenice
i-tipa i o-tipa prevodimo kao neki X je Y i neki X nije Y.

Pritom vrijede de Morganovi zakoni za kvantifikatore, odnosno sljedei su iskazi

istovrijedni:

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 11

to su magaree reenice?

Magaree reenice sadravaju neku zamjenicu koja je semantiki vezana, ali nije
sintaktiki, npr. Svaki farmer koji posjeduje magarca hrani ga. Prvo prevodimo kao:

x[ ( Fx y(My P(x, y)) ) H(x, y) ]. Pritom je y u H(x,y) slobodna varijabla.

Stoga egzistencijalni kvantifikator stavljamo izvan zagrada:

xy [ ( Fx My P(x, y) ) H(x, y) ]. Ovdje je problem prazna istinitost, a

reenica se odnosi na svakog farmera i svakog njegova magarca, stoga je toan
prijevod:

xy [ ( Fx My P(x, y) ) H(x, y) ].

Preneksna forma?

To je oblik u kojemu su kvantifikatori stavljeni ispred cijele formule.

to je vrednovanje varijabli?

Vrednovanje varijabla jest pridruivanje lana predmetnoga podruja svakoj

predmetnoj varijabli, pri emu Razliitim varijablama moe se pridruiti

isti lan, a i ne mora se svaki lan pridruiti istoj varijabli.

Inaica vrednovanja varijabla v[d/x] jest vrednovanje varijabla koje se od

vrednovanja varijabla v razlikuje najvie po tome to varijabli x pridruuje lan d
predmetnoga. Npr: x: Zagreb, y: Rijeka, z: Split. Inaica v[Osijek/y] tada pridruuje x:
Zagreb, y: Osijek, z: Split.

znai da u modelu M vrednovanje varijabla v zadovoljava formulu p.

Zadovoljenost formule?

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 12

1. Zadovoljenost jednostavne formule: ako je t predmetna konstanta, [[t]]Mv jest

vrijednost koju tumaenje T pridruuje konstanti u modelu M. Ako je t predmetna
varijabla, to je vrijednost koju vrednovanje varijable v pridruuje varijabli:

2. 6. vrijedi analogno kao u iskaznoj logici.

7. Za svaki lan predmetnoga podruja postaje vrijednost varijable x, dok za 8. barem

jedan lan predmetnoga podruja postaje vrijednost varijable x.

Istina u predikatnoj logici?

Istiniti su iskazi u modelu oni koji su zadovoljeni svakim vrednovanjem varijabla u

nekome modelu. Neistiniti su iskazi u modelu oni koji nisu zadovoljeni nijednim
vrednovanjem varijabla u nekome modelu iliti:

Zadovoljivost, posljedica, semantika valjanost, istovrijednost u predikatnoj logici?

Skup je iskaza zadovoljiv ako i samo ako ima barem jedan model u kojem je svaki
lan istinit.

Iskaz p jest posljedica skupa iskaza ako i samo ako je p istinit u svakome modelu za
koji je svaki lan skupa istinit.

Zakljuak je semantiki valjan ako i samo ako je njegov zaglavak istinit u svakome
modelu u kojemu su sve premise istinite.

Iskaz je semantiki valjan ako i samo ako je istinit u svakome modelu.

Iskazi p i q jesu semantiki istovrijedni (p q) ako i samo ako p i q u svakome

modelu imaju istu istinitosnu vrijednost.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 13

Dedukcija u predikatnoj logici?

Dodajemo iskaznim pravilima nova pravila. Univerzalni kvantifikator moemo

instancirati na bilo koju konstantu, a na bilo koji iskaz moemo dodati egzistencijalni
kvantifikator.

Egzistencijalni kvantifikator iskljuujemo tako da pretpostavimo neku instanciju i

potom moemo iskljuiti neki iskaz q na kraju, pri emu instancija koju smo
pretpostavili ne smije sadravati konstantu iz vrijedeih pretpostavki, a iskaz koji
iskljuujemo ne smije je sadravati te je takoer ne smijemo nai u konanome
egzistencijalnome iskazu.

Univerzalni kvantifikator ukljuujemo pod uvjetom da se konstanta koju smo izabrali

oprimjeriti ne nalazi u vrijedeim pretpostavkama niti u konanome iskazu, to
osigurava arbitrarnost konstante.

to je istovjetnost?

To je dvomjesni predikat =2, pri emu =2: __ je istovjetno s __, to neformalno piemo
kao a = b, a ako a nije istovjetno sa b, piemo a = b. To se odnosi na isti predmet koji
je oznaen na razliit nain, npr. neku zgradu nazivamo ljekarna ili apoteka. Formalnu
semantiku predikatne logike dopunjujemo istovjetnou:

Stablo u predikatnoj logici s istovjetnou?

Uvodimo novo pravilo, pri emu iz retka s identitetom tipa a = b i nekoga retka s
odreenim predikatom koji sadrava jednu od te dvije konstante, npr. Fa, moemo
pozivanjem na ta dva retka izvesti Fb.

Dedukcija u predikatnoj logici s istovjetnou?

Uvodimo uz iskazna i predikatna pravila sljedea nova pravila. Identitet moemo

uvesti bilo gdje ak i bez pozivanja na redak (pozovemo se na taj redak), tj. aksiom je da je a
= a. Identitet analogno stablu moemo iskljuiti pozivanjem na redak s identitetom i redak s
predikatom koji ukljuuje jednu od konstante koja je u relaciji identiteta.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 14

Odreeni opisi?

Bertrand Russell daje primjer reenice poput Sadanji kralj Francuske je elav. Pritom
je problem to ne postoji trenutani kralj Francuske i reenica ne referira ni na to.
Problem je da ili je u klasinoj logici iskaz istinit ili je njegova negacija istinita.
Meutim, ako ne postoji sadanji kralj Francuske, nije istinit naoko ni iskaz niti
njegova negacija. Odnosno, ako ova reenica nije istinita, onda kralj Francuske nije
elav. A opet je to neistinito!

Russell uvodi odreene opise, npr. autor Hamleta referira na Shakespearea i samo na
njega, dok najbolji kolegij u svemiru referira na logiku. :)

Russell to rastavlja ovako:18

postoji neki x takav da je x sadanji kralj Francuske
o xKx
postoji najvie jedna stvar koja je sadanji kralj Francuske
o xy( (Kx Ky) x=y )
za svaki x koji je sadanji kralj Francuske, taj x je elav:
o x(Kx Cx)

Odnosno, sastavljeno: x( Kx & y (Ky y=x) Cx )

Taj je iskaz neistinit jer ne postoji neki x takav da je on sadanji kralj Francuske (pada
na prvome uvjetu). Negacija toga iskaza x... vieznana je, moe znaiti da ne
postoji netko tko je sadanji kralj Francuske i elav je, pri emu je taj iskaz istinit. No,
moemo se fokusirati i na to da ne postoji netko tko je sadanji kralj Francuske, a da
je elav, pri emu je to neistinito jer ne postoji sadanji kralj Francuske.

Opstojnost?

Willard Van Orman Quine19 bavi se predmetima tipa Pegaz to je ime koje oznaava
neki predmet, no taj predmet stvarno ne postoji u domeni. Stoga to zamjenjujemo
predikatom pegazirati i sluimo se odreenim opisima da kaemo opstoji Pegaz:
x(Px y(Py y=x)), tj. postoji netko takav da pegazira i svatko drugi tko pegazira,
taj je predmet. Tek sad moemo rei da je takav iskaz neistinit.

18
lanak On Denoting.
19
lanak On what there is.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 15

to je istinitosna funkcija?

Istinitosna funkcija s n argumenata jest preslikavanje sa skupa ureenih n-toraka

istinitosnih vrijednosti u skup istinitosnih vrijednosti.

Potpun konjunktivni normalni oblik?

Taj oblik dobivamo kad istinitosnu tablicu opisujemo nijeui svako

tumaenje kad je funkcijska vrijednost neistina. Npr. za:
Trebaju nam prvi i trei redak, stoga uzimamo negirane vrijednosti
P i Q u prvome su retku istiniti, stoga ih negiramo, a u treemu retku
uzimamo P, ali negiramo Q da dobijemo suprotne istinitosne
vrijednosti te dobivamo KNO:

Izraajno potpuni skupovi poveznika?

Meusobno moemo izraavati poveznike, npr. pogodbu izrazimo kao disjunkciju

negiranoga prvoga lana i drugoga lana. Izraajno su potpuni skupovi: {, , }, zatim
{, , , , }, te {, } i {, } i naposljetku {, }. Primjeujemo da nam u
svakome izraajno potpunome skupu treba negacija! Meutim, ona sama nije
izraajno potpuna.

Poveznici se mogu svesti i samo na jedan! Prvi je disjunktivni nijek, ne p ili ne q, tzv.
Sheffer stroke20 |, u raunarstvu obino znan kao NAND (negirana konjunkcija).

Drugi je dvonijek ili binegacija, tzv. Peirce's arrow21 , katkad i kao Quine's dagger
(njegov je simbol bio ). U raunarstvu obino znano kao NOR (negirana disjunkcija).

Ovdje su im tablice i glavna svoenja drugih poveznika:

20
Prema Henryju Mauriceu Shefferu, introvertiranome matematiaru koji bi tjerao nepoznate ljude iz uionice,
makar bi bili gostujui profesori koji posjeuju Harvard. Poznata mu je izreka: stari profesori nikad ne umru,
samo postanu emeriti. ivot je skonao u hotelskim sobama punim papira i logikih knjiga.
21
Prema filozofu, logiaru i pragmatiaru Charlesu Sandersu Peirceu, koji se posebice bavio i semiologijom kao
naukom o znakovima.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.

 Logika 1, temeljni teoretski pojmovi 16

to je dvojina ili dual?

Ako je p iskaz u kojem su svi poveznici , ili , njegova je dvojina (dual) iskaz p', koji
dobivamo tako da se u p medusobno zamijene i .

Primjerice, iskaz: p q
Dvojina: p q
Nijena dvojina (pred svaki iskaz dodamo nijek): p q
Nijek dvojine: (p q) = (de Morgan) p q = p q

U iskaznoj logici dvojina p semantiki je istovrijedna s p(P1/P1,...,Pn/Pn), gdje su

P1,...,Pn sva iskazna slova koja se javljaju u p. Ako su iskazi p i q u kojima su svi
poveznici , i , semantiki istovrijedni, semantiki su istovrijedne i njihove dvojine
p' i q'.

U logici prvoga reda za svaku formulu p u kojoj su svi poveznici , ili , vrijedi da je
p semantiki istovrijedno s nijenom dvojinom p*.

Dvojina p' semantiki je istovrijedna s p(P1/P1,...,Pn/Pn), gdje su P1,...,Pn sva

predikatna slova u p. Ako su formule p i q u kojima su svi poveznici , i ,
semantike istovrijedne, semantiki su istovrijedne i njihove dvojine p' i q'.

to je to pouzdanost?

Ako je iskaz dokaljiv iz nekoga skupa, onda mu je on i semantika posljedica: 22

to je to konzistentnost?

Sustav je logike prvoga reda s istovjetnou konzistentan ako u njemu nisu istodobno
pouci p i p.

to je to potpunost?

Ako je iskaz semantika posljedica nekoga skupa, onda je on dokaljiv iz njega.23

22
Engl. soundness.
23
Engl. completeness.

Kristina ekrst, ak. god. 2013./2014.