PONAŠANJE = OSOBA + SITUACIJA

Socijalna spoznaja
Domena C: Ja i drugi
 Socijalna percepcija – kako doživljavamo druge ljude?
• NEVERBALNA KOMUNIKACIJA = jako utječe na dojam koji stječemo o ljudima
• POGREŠKA PRVOG DOJMA = sklonost da prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma koji smo
stvorili kad smo ih prvi put vidjeli
• Odnosi se na jednu osobinu
• Kad je jednom stvoren, teško ga se mijenja
• IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI = na temelju jedne opažene osobine ličnosti zaključujemo i o
drugim osobinama te osobe
• HALO-EFEKT = općeniti pozitivan ili negativan dojam o pojedincu utječe na sve druge prosudbe o
njemu
• Odnosi se na naše cjelokupno mišljenje o toj osobi
• OSOBNA JEDNADŽBA = svaka osoba ima jedinstveni način doživljavanja drugih ljudi
• SAMOISPUNJAVAJUĆE PROROČANSTVO = ponašamo se prema drugima u skladu s našim prvim
dojmom i očekivanjima, zbog čega se oni ponašaju na način da potvrđuju naša očekivanja i dojam
• Trenutno raspoloženje, emocije, situacija, prethodne procjene…
Naša socijalna percepcija često nije točna zbog selektivnosti percepcije i pamćenja!
Zaključivanje o uzrocima ponašanja
• Ako možemo odrediti uzroke ponašanja ljudi oko nas, možemo ga predvidjeti i
eventualno utjecati na njega
• ATRIBUCIJE = objašnjenja nečijeg (i našeg!) ponašanja pripisivanjem tog
ponašanja određenom uzroku
• Subjektivne i podložne raznim pogreškama i pristranostima
• Unutarnji uzroci – osobine ličnosti ili druge karakteristike osobe (npr. motivacija, namjere…)
čije ponašanje pokušavamo objasniti
• Vanjski uzroci – značajke situacije u kojoj se našla osoba čije ponašanje pokušavamo objasniti
• OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREŠKA = precjenjivanje unutarnjih, a
podcjenjivanje vanjskih uzroka ponašanja drugih ljudi
• ATRIBUCIJSKI STILOVI = uobičajen način kojim različitim uzrocima pripisujemo
vlastite postupke, uspjehe i neuspjehe
• POZITIVNI ATRIBUCIJSKI STIL – osoba pripisuje loše događaje vanjskim, privremenim i
specifičnim uzrocima (a dobre događaje obrnuto)
• NEGATIVNI ATRIBUCIJSKI STIL – osoba pripisuje loše događaje unutarnjim, trajnim i
sveobuhvatnim uzrocima (a dobre događaje obrnuto)
Atribuiranje loših (negativnih) događaja:
POZITIVNI ATRIBUCIJSKI STIL NEGATIVNI ATRIBUCIJSKI STIL
VANJSKI UZROK („Dobio sam 1 jer UNUTARNJI UZROK („Nisam
mi profesor nije dobro objasnio i dovoljno učio i zato sam dobio 1.”,
nisam imao sreće s pitanjima.”) Situacija: negativna ocjena iz testa „Dobio sam 1 jer sam glup.”)
PRIVREMENI UZROK („Ovog puta iz matematike TRAJNI UZROK („Ovaj predmet mi
sam dobio 1, ali idući put neću.”) nikad ne ide i zato sam dobio 1.”)
SPECIFIČNI UZROK („Ovo gradivo je SVEOBUHVATNI UZROK („Škola nije
bilo teško pa sam zato dobio 1.”) za mene.”, „Glup sam.”)

Atribuiranje dobrih (pozitivnih) događaja:

POZITIVNI ATRIBUCIJSKI STIL
UNUTARNJI UZROK („Puno sam
učio i zato sam zasluženo dobio 5.”)
TRAJNI UZROK („Matematika mi
oduvijek dobro ide, zato sam dobio
5.”)
SVEOBUHVATNI UZROK („Pametan
sam, zato sam dobio 5.”)
Situacija: odlična ocjena iz testa iz
matematike
NEGATIVNI ATRIBUCIJSKI STIL
VANJSKI UZROK („Dobio sam 5 jer
su mi se potrefila lagana pitanja.”)
PRIVREMENI UZROK („Ovog puta
sam uspio naučiti i dobiti 5, ali idući
put neću.”)
SPECIFIČNI UZROK („Ovo gradivo je
bilo lagano pa sam zato dobio 5.”)
Stavovi
= relativno trajno pozitivno ili negativno
vrednovanje ljudi, stvari, događaja, pojava ili
apstraktnih ideja
• 3 sastavnice:
1. EMOCIONALNA – emocije koje u nama izaziva
objekt stava
2. SPOZNAJNA – mišljenja o karakteristikama objekta
stava
3. PONAŠAJNA – sklonost povoljnom ili nepovoljnom
ponašanju prema objektu stava

• Naučeni (stečeni kroz život) na temelju:

• Okoline u kojoj živimo (obitelj, prijatelji, mediji…)
• Izravnog iskustva s objektom stava (klasično ili operantno uvjetovanje)
• Socijalnim učenjem
• Imaju značajan utjecaj na našu socijalnu percepciju, pamćenje i učenje
Utjecaj stavova na ponašanje
• U mnogim se slučajevima ljudi ne ponašaju u skladu
sa svojim stavovima
• KOGNITIVNA DISONANCA = spoznaja o
neusklađenosti između vlastitih stavova i ponašanja
koja izaziva osjećaj nelagode ili anksioznosti
(„mislimo jedno, a radimo drugo”)
• Kako ne može promijeniti ponašanje koje se već dogodilo,
osoba tjeskobu izazvanu kognitivnom disonancom
smanjuje opravdavanjem svog ponašanja samoj sebi,
odnosno promjenom svog stava
Stereotipi
= uvjerenja o zajedničkim osobinama i ponašanju svih pripadnika neke grupe kojima se
istovjetna obilježja pripisuju svim članovima grupe, neovisno o stvarnim razlikama među
članovima
• Često negativni, ali mogu biti i pozitivni
• Mogu olakšati prilagodbu, ali mogu biti i netočni i nepravedni (zanemaruju individualne
razlike) – nisu poželjna osnova za zaključivanje o drugim ljudima
• Najčešće nenamjerni i automatski, te odražavaju društvena vjerovanja
• Utječu na selektivnu percepciju i tako postaju otporni na promjene
• PRISTRANOST POTVRĐIVANJA = uočavamo informacije koje potvrđuju naše stereotipe i ignoriramo informacije
koje ih pobijaju
• Ne uključuju emocionalnu komponentu
Predrasude
= izrazito emocionalno obojeni neprijateljski ili negativni stavovi prema grupi
ljudi, koji se zasnivaju isključivo na njihovoj pripadnosti toj grupi
• Stječu se na isti način kao i ostali stavovi
• Temelje se na neznanju (nepoznavanju osobe ili grupe koja je drukčija od
nas ili grupa kojima pripadamo)
• Nisu utemeljene na dokazima
• Često vode ka DISKRIMINACIJI
Diskriminacija
= negativno i neprijateljsko ponašanje prema pojedincu zbog njegovog pripadanja grupi, na
temelju predrasuda prema toj grupi
• Nejednako tretiranje ili stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj samo na temelju
neke njene karakteristike (npr. boje kože, etničke pripadnosti, spola, vjere, seksualne
orijentacije, socijalnog statusa…)
• Ugrožavanje prava i sloboda tih osoba!
• Velik problem – prikrivena diskriminacija
• Kontakt s pripadnicima grupe prema kojoj imamo predrasude – najučinkovitije sredstvo
borbe protiv diskriminacije
Povezanost stereotipa, predrasuda i diskriminacije
STEREOTIPI
(pretjerano
generalizirano uvjerenje
o karakteristikama grupe
ljudi)

DISKRIMINACIJA
(negativno ponašanje
PREDRASUDE
prema nekoj skupini ljudi (negativni emocionalno
– agresija, isključivanje ili obojeni stavovi prema
stavljanje u nepovoljniji nekoj grupi ljudi)
položaj)

Bez obzira na međusobne razlike, svaka osoba je jednako vrijedna i treba

poštivati njeno dostojanstvo i pravo na različitost!
DZ
• Odaberi jedan primjer diskriminacije za koji znaš. Istraži na internetu i
objasni kako se sve ta diskriminacija očituje u svakodnevnom životu,
te predloži rješenja kako bi se ta diskriminacija mogla smanjiti.
• Rok: 5 dana
• Detaljnije upute i predaja DZ (u PDF formatu) na Loomenu
Vježba: To vaccinate or not to vaccinate?
• Aktualna tema: cijepljenje protiv korone
• Kako razmišljaju pobornici cijepljenja, a kako protivnici cijepljenja?
• Objasniti na tom primjeru sve sastavnice stava, stereotipe,
predrasude i diskriminaciju za obje skupine
• Objasniti na primjeru samoispunjavajuće proročanstvo i kognitivnu
disonancu