INTRAPSIHIKA DOMENA LINOSTI

Domene znanja o ljudskoj prirodi

Nude nam odgovore na neka pitanja:

1. Dispozicijska domena Po kojim karakteristinim obrascima ponaanja (tj.

psihikim osobinama) se ljudi razlikuju?

2. Bioloka domena Koja je bioloka osnova ljudskog ponaanja?

3. Intrapsihika domena Kako unutarnji motivi utjeu na nae ponaanje?

4. Kognitivno-iskustvena domena Kako stvaramo sliku o sebi i kako ona

utjee na nae ponaanje?

5. Socijalna i kulturalna domena Kako okolina utjee na nae ponaanje?

6. Domena prilagodbe Kako razliiti ivotni izazovi utjeu na nae

ponaanje?
Tri razine analize linosti
Svako ljudsko bie je u odreenim aspektima:

1. Jednako svima drugima razina ljudske prirode

2. Jednako nekima drugima razina individualnih razlika

3. Razliito od svih drugih razina individualne jedinstvenosti

Intrapsihika domena
Faktori unutar uma koji utjeu na ponaanje, misli i osjeaje

Odgovara na pitanje to nas pokree? Kako unutarnji motivi utjeu na nae

ponaanje?

Psihoanaliza (Freud)

Suvremene teme u psihoanalitikoj teoriji

Motivacijski aspekti linosti humanistiki pristup

PSIHOANALITIKI PRISTUP:
SIGMUND FREUD
Psihoanalitika teorija
Sigmund Freud razvio je ovu teoriju na prijelazu iz 19. u 20. st
Veliki utjecaj na irokom planu (psihijatrija, psihologija, slikarstvo,
film.)
Kljuni doprinosi:
Svjesni i nesvjesni dijelovi uma
Struktura osnovnih dijelova linosti
Ideja o slijedu razvoja linosti
Uloga obrambenih mehanizama
Terapija razgovorom
Osnovne pretpostavke
psihoanalitike teorije
Psihika energija motivira svu ljudsku djelatnost
Instinkti - snane uroene sile koje pruaju svu energiju u psihikom sustavu
Instinkti samoodranja + seksualni instinkti = instinkt ivota (libido)
Instinkt smrti (thanatos) instinkt za unitavanje, manifestira se u agresiji
(prema sebi i drugima)
Struktura linosti prema razini
svjesnosti
Svjesni um sadri sve misli, osjeaje i percepcije kojih smo trenutno svjesni

Predsvjesno velik broj sjeanja, snova i misli koje moemo dozvati u um kad to
poelimo

Nesvjesno najvei dio ljudskog uma neprihvatljive informacije, skrivene od

svjesnog pogleda tako dobro da se ne mogu smatrati ni podsvjesnim
Struktura linosti prema funkciji
Id rezervoar psihike energije
funkcionira prema principu uitka elja za trenutnim zadovoljenjem
potreba
primarni proces miljenja snovi i elje, omoguuje privremeno ispunjenje
elja kroz fantaziju

Ego izvritelj linosti

funkcionira prema principu realnosti, razumije posljedice svojih postupaka,
da direktan izraaj impulsa mora biti izbjegnut, preusmjeren ili odgoen
sekundarni proces miljenja strategije rjeavanja problema i ostvarivanja
zadovoljstva
Struktura linosti prema funkciji
Superego odravatelj drutvenih vrijednosti i ideala
dio uma koji internalizira vrijednosti, moral i ideale drutva
osjeaj krivnje, srama i neugode kad se napravi neto to nije u skladu s
usvojenim vrijednostima, a osjeaj ponosa kad se napravi neto dobro
razvija se u procesu socijalizacije pod utjecajem roditelja, kola, zajednice
osobito naglaena uloga roditelja u razvoju samokontrole i savjesti

Ego uravnoteuje sukobljene strane ida s jedne i

superega s druge strane (npr. uenje ili igra)

Ukoliko ego nije dovoljno snaan, javlja se

anksioznost
 Struktura linosti prema funkciji:
primjer
Id: Igrao bi se cijeli dan

Superego: Uio bi cijeli dan kako bi bio idealan

Ego: uravnoteuje sukobljene strane ida s jedne i

superega s druge strane (npr. Prvo u napisati zadau,
onda igra; svaki dan uim 10 stranica, a slobodan dan
neu dodatno uiti nego idem u kino)
Razvoj linosti: psihoseksualni stadiji
Sve osobe prolaze kroz odreeni slijed razvoja linosti
Svaki stadij ukljuuje konflikt i daljnji razvoj ovisi o razrjeenju tih konflikata
Ukoliko se konflikt ne razrijei uspjeno fiksacija
Konflikti se vrte oko naina postizanja seksualnog zadovoljstva teorija
psihoseksualnih stadija
Uspjean razvoj linosti definiran kroz sposobnost da se bude produktivan i
da se odravaju ljubavni odnosi

Snana kritika Freudove teorije razvoja kroz psihoseksualne stadije, ima

samo povijesnu vrijednost
Razvoj linosti: psihoseksualni stadiji
Izvori uitka: usta, Izvor uitka: analni Izvor uitka: otkrivanje
usnice i jezik sfinkter funkcije genitalija, buenje
Konflikti: Konflikti: djetetova seksualne elje
odvikavanje od sposobnost Konflikti: Edipov konflikt,
sisanja, grizenje samokontrole kastracijska
anksioznost/zavist na
Oralni stadij Analni stadij penisustadij
Falusni
(do 18 mj.) (18 mj. 3 god) (3 5 god.)

Dijete ide u kolu i ui Izvor uitka: genitalije

vjetine i sposobnosti
potrebne za preuzimanje
uloge odrasle osobe
Nema specifinih
seksualnih konflikata
Stadij latencije
(6 god - pubertet)
Nema konflikata, ljudi
dosiu ovaj stadij kad
razrijee prethodne
konflikt
Genitalni stadij
(od puberteta)
NEOANALITIKI PRISTUP: EGO PSIHOLOGIJA
Eriksonova teorija psihosocijalnog
razvoja
Erik Erikson (1902-1994)

Svi ljudi imaju iste osnovne potrebe

Osobni razvoj ovisi o odgovoru na te potrebe i zdrav razvoj ovisi

o kvaliteti podrke koju prua socijalna okolina

Razvoj se odvija kroz stadije od kojih svakog karakterizira kriza

psihosocijalni izazov koji predstavlja priliku za razvoj

Iako krize nikad nisu do kraja rijeene, pozitivno rjeenje jedne

krize poveava vjerojatnost uspjenog rjeavanja sljedee
 Eriksonovih osam stupnjeva
razvoja
Stadij Obiljeja
Povjerenje Povjerenje se razvija kad dojenad konzistentno i brino skrbi.
Nepovjerenje Nepovjerenje potjee od nepredvidivog i grubog odnosa.
(do 1. godine)
Autonomija Sram Autonomija se razvija kad djeca koriste svoje novosteene
(1-3 godine) mentalne i psihomotorne vjetine da bi istraili svijet.
Roditelji podravaju autonomiju ohrabrivanjem istraivanja i
prihvaanjem neizbjenih pogreaka
Inicijativa krivnja Inicijativa, osjeaj ambicije i odgovornosti, razvija se
(3-6 godina) ohrabrivanjem djece da istrauju i uputaju se u nove izazove.
Pretjerana kontrola ili kritika moe dovesti do osjeaja krivnje
Produktivnost Osjeaj kompetentnosti razvija se putem uspjeha u
Inferirornost zahtjevnim zadacima, kako u koli, tako i kod kue.
(6-12 godina) esti neuspjesi mogu dovesti do osjeaja inferiornosti.
 Eriksonovih osam stupnjeva razvoja
Stadij Obiljeja
Identitet Konfuzija Adolescenti eksperimentiraju s razliitim ulogama u
uloga slobodnom okruju s jasno postavljenim granicama. Konfuzija
(12-18 godina) se javlja ili kad kod kue nema dovoljno strukture ili kad je
prisutna pretjerana kontrola.
Intimnost Izolacija Intimnost se ostvaruje kad pojedinci ostvaruju bliske veze
(mlada odrasla dob) jedni s drugima. Emocionalna izolacija moe nastati kao
posljedica ranijih razoaranja ili kad nedovoljno razvijenog
identiteta
Plodnost Stagnacija Plodnost se ostvaruje kad odrasli doprinose novim
(odrasla dob) generacijama odgajanjem djece, produktivnim radom i
doprinosom drutvu i drugim ljudima. Apatija moe nastati iz
nesposobnosti da se razmilja ili doprinosi dobru drugih
Integritet Oaj Integritet se ostvaruje kad ljudi vjeruju da su ivjeli najbolje
(starija dob) to je bilo mogue i prihvaaju neizbjenost smrti. aljenje za
stvarima koje su poinjene ili nisu uinjene vodi do oaja.
HUMANISTIKI PRISTUP
Humanistike teorije potreba
Glavne postavke:

Svaka osoba je jedinstvena, neponovljiva

Ljudska priroda je u osnovi dobra

Vana uloga izbora u ivotu te odgovornosti za stvaranje smislenog i

zadovoljavajueg ivota

Ljudi su uvijek motivirani potrebom za rastom i razvojem

Pouavanjem treba poticati uroene potrebe rasta, razvoja i stjecanja

novih iskustava
Glavni predstavnici
Abraham Maslow

Carl Rogers
 Humanistike teorije
Maslowljeva hijerarhija motiva

Samoaktualizacija

Postignue

Pripadanje,
ljubav

Sigurnost

Fizioloke potrebe
 Karakteristike samoaktualiziranih
osoba iz Maslowljevih istraivanja
Efikasna percepcija realnosti
Prihvaanje sebe, drugih i prirode ili
sudbine
Spontanost
Usmjerenost na problem
Afinitet za samou
Neovisnost o kulturi i okolini
Nalaze divljenje u svakodnevnom
Iskustva oaranosti (flow)
Istinska elja za pomaganjem ljudskoj
vrsti
Duboke veze s relativno malim brojem
ljudi
Demokratske vrijednosti
Sposobnost razlikovanja ciljeva i
sredstava
Filozofski smisao za humor
Kreativnost
Otpornost na kulturu
Primjena Maslowljeve teorije u
razredu
kole su, naravno, orijentirane prema postignuu uenika, ali potrebno je i:

Voditi rauna o zadovoljenju niih potreba (odmor, ugodna temperatura,

sitost...)

Voditi rauna o pokazivanju potovanja i prihvaanja

Uzeti u obzir i odnos potreba uskraenosti i potreba rasta: od uenika koji su

doivjeli neuspjeh ili se ne osjeaju sigurno, ne treba odmah oekivati
samostalnost i odgovornost. Prvo se trebaju osjeati sigurno u
svakodnevnom ivotu i savladati temeljno gradivo (nie rangirane potrebe)

Pruiti priliku i za samoostvarenje

Suvremena perspektiva -
Teorija samodeterminacije
Deci i Ryan (1985)

Naglaava vanost razvoja unutarnjih resursa u razvoju linosti i

samoregulaciji ponaanja

Integracija dvaju vienja motivacije:

ljudi su motivirani da zadre optimalnu razinu stimulacije

ljudi imaju bazine potrebe za povezanou, kompetentnou i

samodeterminacijom (autonomijom)
 Pitanje: Kako motivirati druge?

zamjenjuje se pitanjem

Kako ostvariti uvjete u kojima e ljudi

motivirati sami sebe?
Pristup Carla Rogersa
Usmjeren na naine poticanja i postizanja samoostvarenja
Razvio psihoterapiju usmjerenu na klijenta
Pojam potpuno funkcionirajua osoba
na putu prema samoaktualizaciji
ne mora biti potpuno samoostvarena, ali nije blokirana ili skrenula s
puta ka tome

Najbolji put do samoostvarenja je pozitivno prihvaanje samoga sebe

temelji se na bezuvjetnom prihvaanju djeteta od strane roditelja i
drugih djetetu znaajnih osoba (voljeti dijete takvo kakvo jest)
Pristup Carla Rogersa
Uvjeti za vrednovanje zahtjevi koje postavljaju roditelji i znaajni drugi
za zaraivanje njihovog pozitivnog prihvaanja

Uvjetovano pozitivno prihvaanje dovodi do uvjetovnog

samopotovanja sebe cijenimo i potujemo samo ako zadovoljavamo
standarde okoline

Razlikovanje izmeu STVARNOG JA I IDEALNOG JA

Za zdrav razvoj potrebno je da raskorak izmeu stvarnog i idealnog ja ne

bude prevelik, idealno ja ne bi smjelo biti neostvarivo!

to je vea diskrepanca to je vei rizik za tekoe u razvoju linosti

Doprinos Maslowa i Rogersa:
humanistiki pristup obrazovanju
Bitna naela humanistikog pristupa obrazovanju:

Uenici najbolje ue kad imaju elju i potrebu za znanjem

Uenici su motivirani uiti ako ih neki sadraj zanima ili im on treba

Uenicima bi trebalo omoguiti da sami biraju to e uiti

Uenike treba podravati u tome da prepoznaju to im je zaista vano i

da prema tome usmjeravaju svoje ponaanje
Humanistiki pristup obrazovanju
Naglaava uenje kako uiti kao temeljnu kompetencije koju obrazovanje treba
razvijati

Naglaava vanost samovrednovanja u provjeri znanja

Humanistiki pristup je protiv testova znanja jer potie natjecanje i uenje za

ocjenu, a ne iz zadovoljstva

Cilj obrazovanja je i odgoj uenika povezati znanje s osjeajima, osobnim

razvojem

Okolina za uenje treba biti neugroavajua i poticajna

Uloga uitelja je da potie i pomae, a odgovornost i kontrola procesa uenja je na

ueniku (samoregulirano uenje)
Carl Rogers i humanistiko
obrazovanje
Kako nastavnik moe unaprijediti uenje?

Koristiti stvarne interese i probleme uenika sadraj postaje osobno vaan

za uenika

Osigurati razliite materijale za uenje uenici sami odabiru

Ugovor s uenicima uenici sami preuzimaju odgovornost

Raznolike metode uenja (male grupe, projekti, prezentacije, igranje uloga,

suradniko uenje, istraivaki rad; uenici imaju slobodu izbora metode)
Carl Rogers i humanistiko
obrazovanje
Istraivanja efikasnosti Rogersovih postavki u kolama pokazuju da uenici u
takvim kolama:

Imaju manje izostanaka

Imaju pozitivniju sliku o sebi

Postiu bolji kolski uspjeh

Manje ometaju nastavu, imaju manje disciplinskih problema

Postaju kreativniji

Spremniji su rjeavati probleme, zapoinjati raspravu, postavljati pitanja

Kritike humanistikog
obrazovanja
Mali broj istraivanja

Rezultati znanja ne idu toliko u prilog humanistikom obrazovanju

Uspjeh uenika obino nije bolji nego u tradicionalnim kolama, ali stavovi
prema koli jesu

Kritika preputanja odgovornosti za uenje uenicima (skloni birati im lake

zadatke i izbjegavati teke)

Oteano vrednovanje ishoda (ako nema testova znanja)

Preveliki naglasak na osjeajima uenika (nekima to moe biti neugodno)

potrebno je paljivo isplanirati primjenu naela humanistikog obrazovanja

kako bi se izbjegli navedeni nedostaci (npr. razvoj samostalnosti uz postupno
preputanje odgovornosti za uenje uenicima)