ftije

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

DERIVACIJE

Seminarski rad iz kolegija Vrednovanje u matematičkom obrazovanju

MONIKA MIŠOLIĆ,
Diplomski sveučilišni studij
Matematika; smjer nastavnički

prof. dr. sc. ALEKSANDRA ČIŽMEŠIJA

Zagreb, veljača 2017.

 Sadržaj
1. ISHODI UČENJA...............................................................................................................3

2. IZVEDBENI PLAN............................................................................................................5

3. PRIMJERI FORMATIVNOG VREDNOVANJA..............................................................6

4. PRIMJERI PISANIH PROVJERA...................................................................................30

LITERATURA.........................................................................................................................37

2
 1. ISHODI UČENJA

MATEMATIČKI PROCESI
Učenik/ca:
- organizirano prikazuje matematičke ideje, postupke i rješenja riječima, slikama, crtežima,
grafovima i misaono
- odabire i primjenjuje prikladan prikaz funkcije u skladu sa situacijom i namjerom, povezuje
različite prikaze te prelazi s jednih na druge
- izražava ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i sažetim govornim i matematičkim
jezikom na različite načine
- radi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova
- povezuje derivacije s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici te na
radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima
- uspoređuje, grupira i klasificira funkcije prema zadanom ili izabranom kriteriju
- postavlja matematici svojstvena pitanja (Postoji li derivacija te funkcije? Kako ćemo ih
pronaći? Zbog čega? i slična) te stvara i istražuje na njima zasnovane matematičke
pretpostavke
- obrazlaže odabir matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost dobivenoga rezultata
- prati, stvara i vrednuje lance matematičkih argumenata različitih vrsta te primjenjuje
analogiju, generalizaciju i specijalizaciju
- prepoznaje logičko zaključivanje i matematički dokaz kao ključne vidove matematike
- kreativno, kritički i fleksibilno misli
- postavlja i analizira problem, planira njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih
matematičkih pojmova i postupaka, rješava ga, tumači ga i vrednuje rješenje i postupak
- modelira situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih područja te svakodnevnoga
osobnoga, profesionalnoga i društvenoga života
- izgrađuje znanje o derivacijama rješavanjem problema i modeliranjem situacija
- istražuje i analizira matematičke ideje, eksperimentira s njima te provjerava pretpostavke
pomoću džepnih računala i raznovrsnih računalnih programa, naročito programa dinamične
geometrije

3
MATEMATIČKI KONCEPTI
Učenik/ca:
- uvrštava konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom), izračunava
vrijednost preostale veličine te u formuli izražava jednu veličinu pomoću ostalih
- računa s potencijama i jednostavnim algebarskim izrazima
- opisuje i izvodi jednostavne ovisnosti (veze) dviju veličina formulama
- prepoznaje, određuje i tumači karakteristične elemente i svojstva jednostavnih funkcija,
analizira linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije te
rabiti njihova svojstva
- primjenjuje funkcije i njihove grafove te jednadžbe i nejednadžbe u rješavanju matematičkih
problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim područjima i svakodnevnomu životu
- izračunava prirast i prosječni prirast tablično zadanih funkcija te jednostavnih formulom
zadanih funkcija
- tumači derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijent smjera
tangente u točki) te derivira polinome
- pomoću derivacije ispituje tok i crta graf polinoma, ponajprije kvadratnoga i kubnoga

4
 2. IZVEDBENI PLAN

Nastavna tema - Derivacije

Nastavna jedinica Sati obrade Sati vježbe
Pojam derivacije 1
Derivacija potencije 1
Pravila deriviranja za zbroj, razliku, umnožak i količnik 1
1
Derivacija trigonometrijskih funkcija, logaritamske i
1
eksponencijalne funkcije
Derivacija složene funkcije 1
Derivacije višeg reda 1
Vježba za pismenu provjeru znanja 2
Pismena provjera znanja
Analiza pismene provjere 1
Tangenta i normala krivulje 1
Primjene derivacije 2 1
Tijek funkcije i crtanje grafa funkcije 2 1
Vježba za pismenu provjeru znanja 2
Pismena provjera znanja
Analiza pismene provjere 1

3. PRIMJERI FORMATIVNOG VREDNOVANJA

AKTIVNOST OBRADE 1: Što je derivacija?

Cilj: Učenici će otkriti definiciju derivacije preko koeficijenta smjera tangente.
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku individualnog rada, diferencirana nastava u
obliku suradničkog rada u paru.

5
Nastavna metoda: heuristička metoda, metoda rada na zadatku
Potrebni materijal: nastavni listić za svakog učenika, kreda, ploča

Nastavni listić:
Što je derivacija?
f

Δx

x0

Zadatak:
a) Uzimajući u obzir činjenicu da se točke A i B nalaze na grafu funkcije f, napišite njihove
koordinate:
A ( ______, ______ ) B ( _______ , ________ )

b) Točke A i B osim na grafu funkcije f, nalaze se i na __________ t.

Koeficijent smjera tog pravca iznosi:

k=

c) Što bi se, u grafičkom smislu, dogodilo s pravcem t kada bismo smanjili udaljenost Δx?

d) Što bi se dogodilo kad bi udaljenost Δx bila jako bliska 0, odnosno kada bi Δx →0?
Kako nazivamo pravac t u tom slučaju?

e) Kako bismo koeficijent smjera u tom slučaju napisali matematički?

f) Koji je odgovor na pitanje u naslovu?

Rješenja:
f

6
 Δx

x0
Zadatak:
a) Uzimajući u obzir činjenicu da se točke A i B nalaze na grafu funkcije f, napišite njihove
koordinate:
A ( x0, f(x0) ) B ( x0+Δx, f(x0+Δx) )

b) Točke A i B osim na grafu funkcije f, nalaze se i na tangenti t.

Koeficijent smjera tog pravca iznosi:
f ( x 0+ ∆ x )−f (x 0) f ( x 0 + ∆ x ) −f ( x0 )
k= =
x 0 + ∆ x −x0 ∆x
c) Što bi se, u grafičkom smislu, dogodilo s pravcem t kada bismo smanjili udaljenost Δx?
Udaljenost između točaka A i B bila bi manja.

d) Što bi se dogodilo kad bi udaljenost Δx bila jako bliska 0, odnosno kada bi Δx →0? Kako
nazivamo pravac t u tom slučaju?
Tada bi se točke A i B preklopile; točka B bi se nalazila na istom mjestu kao i točka A.
Pravac t u tom slučaju nazivamo tangenta.

e) Kako bismo koeficijent smjera u tom slučaju napisali matematički?

f ( x 0 +∆ x ) −f ( x 0 )
Napisali bismo ga lim
∆ x→ 0 ∆x

f) Koji je odgovor na pitanje u naslovu?

Derivacija je koeficijent smjera tangente.

Tijek aktivnosti:
Svakom učeniku podijelim jedan nastavni listić. Kažem učenicima da će kroz ovaj listić
otkriti što je derivacija u matematičkom kontekstu. Naglasim da mogu raditi u paru. Prilikom

7
rješavanja listića obilazim svaki par učenika te im pomažem u shvaćanju podzadataka u
listiću. Ako primijetim da je neki učenik gotov s rješavanjem uputim ga kod nekog od učenika
koji s rješavanjem listića ima poteškoća.
Nakon što većina učenika riješi listić, nasumce prozovem nekoliko učenika da ostatku razreda
objasni kako su došli do zaključka u pojedinom podzadatku. Ukoliko je potrebno, u nekim
zadatcima komentiram dodatno dobiveni zaključak. Ako je učenik kojeg sam prozvala
pogresno zaključio priupitam ostale učenike slažu li se s tim i ima li možda netko od njih
nešto drugačije. Tražim od učenika da argumentiraju zašto je neki zaključak pogrešan. Nakon
što prokomentiram i zadnji podzadatak s učenicima, na ploču napišem definiciju derivacije.
Predviđeno vrijeme: 20 minuta

AKTIVNOST OBRADE 2: Derivacija potencije

Cilj: Učenici će otkriti pravilo za deriviranje potencija.
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku individualnog rada.
Nastavna metoda: heuristička metoda, metoda generalizacije, metoda dijaloga
Potrebni materijal: nastavni listić za svakog učenika, kreda, ploča

Nastavni listić:
Derivacija potencije
Zadatak:
Popuni tablicu primjenjujući definiciju derivacije te uočavajući pravilnosti.
Svake potenciju u tablici zapiši na način da je baza potencije x.

n xn ( x ¿¿ n)' ¿

-1

1
2

8
 3 x3 3 x2

n xn

Prostor za računanje:
1 '
( ) x + ∆ x− √ x
x 2 =( √ x ) = lim √
'
=
∆ x→ 0 ∆x
x +∆ x−√ x √ x +∆ x + √ x x +∆ x−x 1 1
lim ( √ ¿∙ )= lim = lim = =¿ ¿
∆ x→ 0 ∆x √ x +∆ x + √ x ∆ x→ 0 ∆ x ( √ x+ ∆ x+ √ x) ∆ x →0 √ x+ ∆ x+ √ x 2 √x
−1
1 2
x
2

Rješenja:
Zadatak:
Popuni tablicu primjenjujući definiciju derivacije te uočavajući pravilnosti.
Svake potenciju u tablici zapiši na način da je baza potencije x.

n xn ( x ¿¿ n)' ¿

-1 x−1 −x−2

1 1 1
−1
2
x 2 x
2 2

1 x1 1

2 x2 2x

9
 3 x3 3 x2

4 x4 4 x3

n xn n x n−1

Prostor za računanje:
1 '
( x ) =( √ x ) = lim
2 ' √ x + ∆ x− √ x =
∆ x→ 0 ∆x

−1
x +∆ x−√ x √ x +∆ x + √ x x +∆ x−x 1 1 1
lim ( √ ¿∙ )= lim = lim = = x 2
¿
∆ x→ 0 ∆x √ x +∆ x + √ x ∆ x→ 0 ∆ x (√ x+ ∆ x+ √ x) ∆ x →0 √ x+ ∆ x+ √ x 2 √ x 2
1 1 x−x−∆ x
' − lim −∆ x lim −1
( x ) = 1 = lim x+ ∆ x x = lim (x +∆ x )∙ x =¿ ∆ x→ 0
−1 '
() = ∆ x→ 0
−1
= 2 =−x−2 ¿
x ∆x → 0 ∆ x ∆x → 0 ∆ x ∆ x ∙( x + ∆ x )∙ x (x+ ∆ x) ∙ x x
lim x+ ∆ x−x
'
( x 1 ) =x ' = ∆ x →0 = lim 1=1
∆x ∆x → 0

lim (x +∆ x )2−x 2 lim x 2 +2 x ∆ x +∆ x 2−x 2 lim 2 x ∆ x+ ∆ x2 lim ∆ x (2 x+ ∆ x)

2 ' ∆x →0 ∆ x→ 0 ∆ x →0 ∆ x→ 0
(x ) = = = = = lim ( 2 x+ ∆ x )=
∆x ∆x ∆x ∆x ∆ x →0

lim (x + ∆ x )3−x 3 lim x 3 +3 x 2 ∆ x +3 x ∆ x 2 + ∆ x 3−x 3 lim ∆ x (3 x 2+3 x ∆ x+ ∆ x 2)

3 '
( x ) = ∆ x→ 0 = ∆ x →0 = ∆ x→ 0 = lim ( 3 x 2 +3 x ∆
∆x ∆x ∆x ∆ x→ 0

Tijek aktivnosti:
Svakom učeniku podijelim nastavni listić te im objasnim koji zadatak imaju. Napomenem da
neka polja u tablici već imaju popunjena. Prozovem nasumce jednog učenika da iskaže
definiciju derivacije. Napišem ju na ploču. Dodatno napomenem kako je jedan od računa
derivacije funkcije preko definicije derivacije već proveden. Nakon toga obilazim sve učenike
u razredu te pomažem onima koji imaju poteškoća s računanjem limesa. Na kraju aktivnosti
nasumce prozivam učenike da pročitaju rješenja preostalih polja u tablici te na ploču
zapisujem općenito pravilo potenciranja potencija s racionalnim koeficijentom, odnosno
zadnji red tablice.
Predviđeno vrijeme: 20 minuta

10
AKTIVNOST OBRADE 3: Derivacija i monotonost funkcije
Cilj: Učenici će otkriti povezanost derivacije i monotonosti funkcije
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku individualnog rada, diferencirana nastava u
obliku suradničkog rada u paru
Nastavna metoda: heuristička metoda, metoda analize i sinteze, metoda rada na zadatcima
Potrebni materijal: nastavni listić za svakog učenika

Nastavni listić:
Derivacija i monotonost funkcije

1. Prisjetimo se!
U geometrijskom smislu, derivacija je ____________________________________.

y = kx + l

Kut α kojeg pravac y = kx + l zatvara s pozitivnim dijelom x-osi može se, koristeći
tirgonometrijsku funkciju tg dobiti iz sljedeće jednakosti: _________________.
Ako je k > 0 onda je α __________ kut, a ako je k < 0 onda je α __________ kut.
2. Promotri dane grafove funkcija f i g te nadopuni rečenice.

f g

11
 Koeficijenti smjera tangenti na funkciju f su _____________ predznaka, dok su koeficijenti
smjera tangenti na funkciju g _____________ predznaka.

S obzirom na monotonost, funkcija f je _____________ funkcija, dok je funkcija g

____________ funkcija.

3. Nadopuni pravilo:

Funkcija f je _______________ ako i samo ako je f '(x) ≥ 0, za svaki x.

Funkcija f je _______________ ako i samo ako je f '(x) ≤ 0, za svaki x.

Rješenja nastavnog listića:

1. Prisjetimo se!
U geometrijskom smislu, derivacija je koeficijent smjera tangente.

y = kx + l

Kut α kojeg pravac y = kx + l zatvara s pozitivnim dijelom x-osi može se, koristeći
tirgonometrijsku funkciju tg dobiti iz sljedeće jednakosti: tg α = k .
Ako je k > 0 onda je α šiljasti kut, a ako je k < 0 onda je α tupi kut.

12
2. Promotri dane grafove funkcija f i g te nadopuni rečenice.

f g

Koeficijenti smjera tangenti na funkciju f su pozitivnog predznaka, dok su koeficijenti smjera

tangenti na funkciju g negativnog predznaka.

S obzirom na monotonost, funkcija f je rastuća funkcija, dok je funkcija g padajuća funkcija.

3. Nadopuni pravilo:

Funkcija f je rastuća ako i samo ako je f '(x) ≥ 0, za svaki x.

Funkcija f je padajuća ako i samo ako je f '(x) ≤ 0, za svaki x.

Tijek aktivnosti:

Svakom učeniku podijelim jedan listić te pojasnim da će primjenjujući naučeno iz prethodnog

gradiva doći do jednog novog zaključka. Napomenem im da smiju raditi u paru. Za vrijeme
provođenja aktivnosti obilazim razred te pojašnjavam ukoliko se kod nekih učenika pojave
nejasnoće. Nakon što je većina učenika riješila listić, diskutirajući zajednički s učenicima,
prolazim sve zadatke s listića. U diskusiji naglašavam kako želim čuti različita mišljenja za
rješenja pojedinog zadatka kako bih učenici jedni drugima objasnili određene pogreške u
zaključivanju ali i pazili na česte greške.

Predviđeno vrijeme: 15 minuta

13
AKTIVNOST VJEŽBE 1: Memory
Cilj: Učenici će uvježbati tehniku deriviranja složenih funkcija
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku suradničkog rada u paru
Nastavna metoda: metoda rada na zadatcima
Potrebni materijal: 7 parova kartica za svaki par učenika

Kartice:

1 2
4 t 3 −2+ 12 t 2−
t2 t3

e sin2 t 2 e sin2 t cos 2 t

tlnt + e−t lnt +1−e−t

t2
t 2 √ 2 t+1 2 t √ 2t +1+
√2 t+1

cost−4 sint + cost( cost−4)

−sint sin 2 t

2 2 2
cos sin
t t 2
t

14
 tg 3 5 t
tg 4 5 t −20
cos2 5t

Rješenja:
Derivacija funkcije iz lijevog stupca nalazi se u desnom stupcu u istom retku.

Tijek aktivnosti:
Učenike podijelim u parove te svakom paru podijelim Memory kartice. Nakon toga objasnim
pravila po kojima će igrati: „Na nekim karticama nalazi se pravilo pridruživanja funkcije a na
drugoj derivacija te funkcije. Vaš zadatak je upariti funkciju s njenom derivacijom. Neka igru
započne onaj koji sjedi na lijevoj strani klupe. Tek nakon što pogriješi igru nastavlja suigrač i
tako ukrug. Pobjednik je onaj učenik koji uspije skupiti što više parova.“

Za vrijeme igre obilazim svaki par učenika te im dajem povratne informacije o uspješnosti
njihove tehnike deriviranja.

Nakon toga zajedno s cijelim razredom prokomentiram o kojim je parovima bila riječ te koje
su bile česte greške.

Predviđeno vrijeme: 20 minuta

AKTIVNOST VJEŽBE 2: Kolo naokolo

Cilj: Učenici će primijeniti derivacije u rješavanju problema iz geometrije.
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku grupnog rada
Nastavna metoda: metoda rada na zadatcima, problemska metoda, metoda dijaloga
Potrebni materijal: nastavni listić sa zadatkom za svakog učenika u grupi, kreda, ploča

Nastavni listić 1:
1. Zbroj osnovice i visine trokuta na tu osnovicu je 12 cm. Odredite osnovicu trokuta tako
da površina bude najveća.

15
Nastavni listić 2:
2. Odredite površinu najvećeg pravokutnog trokuta upisanog u krug radijusa R. (Uputa:
Prisjeti se Talesovog poučka o središnjem i obodnom kutu nad promjerom kružnice.)

Nastavni listić 3:
3. Odredite na koji se način žicom duljine 32 cm može omeđiti pravokutnik tako da njegova
površina bude što veća.

Rješenja nastavnih listića:

16
1. Zbroj osnovice i visine trokuta na tu osnovicu je 12 cm. Odredite osnovicu trokuta tako da
površina bude najveća.

va

a
a+ v a=12=¿> v a=12−a
a ∙ v a a(12−a) −a2 +12 a −a2
P= = = = +6a
2 2 2 2
−a2
P(a)= +6 a
2
P' ( a )=−a+6
P' ( a )=0
−a+ 6=0
a=6
Osnovica trokuta maksimalne površine, čiji je zbroj osnovice i visine trokuta na tu osnovicu
12 cm, iznosi 6 cm.

2. Odredite površinu najvećeg pravokutnog trokuta upisanog u krug radijusa R. (Uputa:

Prisjeti se Talesovog poučka o središnjem i obodnom kutu nad promjerom kružnice.)

b a

R R

a∙b
P=
2
Pitagorin poučak a 2+b 2=( 2 R)2
a 2=4 R 2−b2
a=√ 4 R 2−b2

17
 4 R 2−b2 ∙ b 1
P= √ = b √ 4 R2−b2
2 2
1
P ( b )= b √ 4 R2−b 2
2
2 2
1 1 1 b2 1 4 R2−b 2−b2 1 2(2 R −b )
'
P ( b )=
2 ( 2 2
√ 4 R −b +b ∙ 2
2 √ 4 R −b
2 ) (
∙ (−2b ) =
2
2 2
) (
√ 4 R −b − 2 2 = 2
√ 4 R −b ) = ∙
√ 4 R2−b 2 2 √ 4 R2−b2
=

P' ( b )=0
2 R2−b 2=0
b 2=2 R 2
b=R √2=¿>a=√ 4 R 2−b2 =R √2
a ∙ b R √2 ∙ R √2
P= = =R2
2 2
Površina najvećeg pravokutnog trokuta upisanog u krug radijusa R iznosi R2.

3. Odredite na koji se način žicom duljine 32 cm može omeđiti pravokutnik tako da njegova
površina bude što veća.
a

b b

a
2 a+2 b=32 /:2
a+ b=16=¿> b=16−a
P=a ∙b=a ( 16−a ) =−a2 +16 a
P(a)=−a2 +16 a
P' ( a )=−2 a+16
P' ( a )=0
−2 a+16=0
2 a=16
a=8=¿>b=16−8=8
Taj pravokutnik može se omeđiti žicom duljine 32 cm tako da je duljina svake stranice
pravokutnika jednaka 8 cm odnosno površina je maksimalna za kvadrat stranica duljine 8 cm.
Tijek aktivnosti:

18
Učenike podijelim u grupe po troje. Svakoj grupi podijelim tri različita nastavna listića (na
svakom se nalazi točno jedan zadatak) te im kažem da se ova aktivnost zove Kolo naokolo.
Objasnim im da se zove tako iz razloga što će svaki od njih riješiti jedan dio zadatka i to
slanjem listića u krug (npr. dogovorimo se da ćemo ga slati u smjeru kazaljke na satu).
Učenicima objasnim da onaj učenik koji je prvi imao listić u ruci rješava početni dio zadatka:
zapisuje koji su podatci zadani, skicira što mu je zadano te napiše formulu koja će u zadatku
biti potrebana. Onaj učenik koji drugi dobiva listić bi tu formulu trebao zapisati kao funkciju
koja ovisi o samo jednoj varijabli te započeti računanje potrebno da se dobije traženo u
zadatku. Učenik koji je posljednji dobio listić provodi račun do kraja te piše odgovor.

Za vrijeme trajanja aktivnosti obilazim svaku grupu učenika te im pojašnjavam nejasnoće.

Također pomažem učenicima ukoliko je to potrebno te učenike koje ranije završe potičem da
pomognu drugim učenicima u razredu.

Na kraju aktivnosti prozovem po jednog učenika iz svake grupe da objasni zadatak na ploči.
Zajedno s drugim učenicima komentiram pogreške koje je učenik napravio te moguće druge
pogreške te prozivam druge učenike da mi obrazlože zašto bi nešto uopće bila pogreška.
Ukoliko je potrebno, napišem neke od mogućih pogrešaka na ploču.

Predviđeno vrijeme: 15 minuta

19
AKTIVNOST VJEŽBE 3: Tijek funkcije
Cilj: Učenici će primjenjujući derivaciju grafički prikazati funkciju
Nastavni oblik: diferencirana nastava u obliku grupnog rada
Nastavna metoda: metoda rada na zadatcima, metoda dijaloga
Potrebni materijal: trakica papira za svaku grupu učenika, program dinamične geometrije
Geogebra za grafički prikaz funkcija

Trakice papira za svaku grupu:

x 2+ 3 x−3
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: f ( x )=
x−1

2 x2
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: g ( x )=
x 2−2 x +2

x3 + 4
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: h ( x )=
x2

Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: k ( x )=x 3−6 x +4

3
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: l ( x ) =
cosx

Rješenja:
x 2+ 3 x−3
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: f ( x )=
x−1
x−1 ≠ 0
x≠1

20
D f =R ∖ { 1 }
Nultočke: f ( x )=0
x 2+ 3 x −3=0
−3 ± √21
x 1,2=
2
(−x)2 +3(−x )−3 x 2−3 x−3
f (−x )= =  funkcija f nije niti parna niti neparna
−x−1 −x −1

' ( 2 x +3 ) ( x−1 )−( x 2 +3 x−3 ) x 2−2 x x (x−2)

f ( x )= = =
( x−1 )2 ( x−1 )2 ( x−1 )2
Stacionarne točke: f ' ( x )=0
x 1=0 , x 2=2
Funkcija f raste na ⟨ −∞ ,0 ⟩ i na ⟨ 2, ∞ ⟩ .
Funkcija f pada na ⟨ 0 ,1 ⟩ i na ⟨ 1,2 ⟩.
Funkcija f ima lokalni maksimum u 0, a lokalni minimum u 2.
2(x −1)
f '' ( x) =
( x−1)4
Točka pregiba: f ' ' ( x ) =0
x=1 no to ne može biti jer nije u domeni  nema točke pregiba
Funkcija f je konveksna na ⟨ 1 , ∞ ⟩ , a konkavna na ⟨ −∞ ,1 ⟩.
Asimptote:
- vertikalna asimptota: x=1
- kosa asimptota: y=x + 4
Graf:

___________________________________________________________________________
2 x2
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: g ( x )=
x 2−2 x +2

21
 2
x 2−2 x+2 ≠ 0 uvijek jer je diskriminanta D=(−2) −4 ∙2 ∙1=−4 <0
D g=R
Nultočke: g ( x )=0
2 x2 =0
x=0
2(−x)2 2 x2
g (−x )= =  funkcija g nije niti parna niti neparna
(−x )2−2(−x)+2 x 2+ 2 x +2

' (x¿ ¿2−2 x +2)−2 x 2(2 x−2)

g ( x )=4 x ¿
2 −4 x 2+8 x
( x¿¿ 2−2 x +2) = ¿
2 −4 x (x−2)
( x ¿¿ 2−2 x+2) = ¿
( x ¿¿ 2−2 x +2)2 ¿
Stacionarne točke: g' ( x )=0
x 1=0 , x 2=2
Funkcija g pada na ⟨ −∞ ,0 ⟩ i na ⟨ 2, ∞ ⟩ .
Funkcija g raste na ⟨ 0 ,2 ⟩.
Funkcija g ima lokalni maksimum u 0, a lokalni minimum u 2.
8 ( x−1 ) (x 2−2 x −2)
g' ' ( x ) =
(x¿ ¿2−2 x +2)3 ¿
Točke pregiba: g' ' ( x )=0
x 1=1 , x 2,3 =1± √ 3
Funkcija g je konveksna na ⟨ 1−√ 3 ,1 ⟩ i na ⟨ 1+ √ 3 , ∞ ⟩.
Funkcija g je konkavna na ⟨ −∞ ,1−√ 3 ⟩ i na⟨ 1 ,1+ √ 3 ⟩ .
Asimptote:
- horizontalna asimptota: y=2
Graf:

___________________________________________________________________________

22
 x3 + 4
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: h ( x )=
x2
x2≠ 0
x≠0
Dh=R ∖ {0 }
Nultočke: h ( x )=0
x 3+ 4=0
x=√3 −4 ≈−1.6
(−x )3+ 4 −x 3 + 4
h (−x )= =  funkcija h nije niti parna niti neparna
(−x )2 x2

' 3 x 2 x 2−2 x ( x 3+ 4)
h ( x) =
x 4−8 x x ( x−2 ) ( x ¿¿ 2+2 x+ 4)
( x ¿¿ 2)2= = ¿¿
x4 x4
Stacionarne točke: h' ( x ) =0
x 1=0 , x 2=2
Funkcija h raste na ⟨ −∞ ,0 ⟩ i na ⟨ 2, ∞ ⟩ .
Funkcija h pada na ⟨ 0 ,2 ⟩.
Funkcija h ima lokalni maksimum u 0, a lokalni minimum u 2.
24
h' ' ( x ) = >0
x4
Točke pregiba: h' ' ( x )=0 nikad neće biti postignuto pa zato nema točaka pregiba.
Funkcija h je konveksna na ⟨ −∞ ,0 ⟩i na ⟨ 0 , ∞ ⟩.
Asimptote:
- vertikalna asimptota: x=0
- kosa asimptota: y=x
Graf:

23
___________________________________________________________________________
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: k ( x )=x 3−6 x +4
D k =R
Nultočke: k ( x )=0
x 3−6 x +4=0
( x−2 ) (x 2 +2 x −2)=0
x 1=2 , x 2,3 =−1± √ 3
k (−x )=(−x)3 −6 (−x )+ 4=−x 3+ 6 x+ 4  funkcija h nije niti parna niti neparna
k ' ( x )=3 x2 −6=3(x 2−2)
Stacionarne točke: k ' ( x )=0
x 1,2=± √ 2
Funkcija k raste na ⟨ −∞ ,−√ 2 ⟩ i na ⟨ √ 2, ∞ ⟩ .
Funkcija k pada na ⟨ −√ 2, √ 2 ⟩ .
Funkcija k ima lokalni maksimum u −√ 2, a lokalni minimum u √ 2.
k '' ( x )=6 x
Točka pregiba: k '' ( x )=0
x=0
Funkcija k je konveksna na ⟨ 0 , ∞ ⟩, a konkavna na ⟨ −∞ ,0 ⟩.
Asimptote:
- nema asimptota
Graf:

24
___________________________________________________________________________
3
Ispitajte tijek funkcije te nacrtajte njen graf: l ( x ) =
cosx
cosx ≠ 0

Dl=R ∖ { π2 +kπ , k ϵ Z}
Nultočke: l ( x ) =0 ne vrijedi ni za jedan x pa nema nultočki
3 3
l (−x ) = = =l( x)  funkcija l je parna jer je cos parna funkcija
cos ⁡(−x ) cosx
Funkcija l je periodična s temeljnim periodom 2 π jer je funkcija cos periodična s istim
periodom.
' 3 sinx
l ( x )=
cos 2 x
Stacionarne točke: l ' ( x )=0
sinx=0
x=kπ , k ϵ Z
π π
⟨
Funkcija l raste na 2 kπ , + 2kπ , k ∈ Z i na
2 ⟩2 ⟨
+2 kπ , π +2 kπ , k ∈ Z . ⟩
3π 3π
Funkcija l pada na π + 2 kπ ,⟨ 2 ⟩
+2 kπ , k ∈ Z i na ⟨
2 ⟩
+ 2 kπ ,2 π +2 kπ , k ∈ Z .

Funkcija l ima lokalni maksimum u 2 kπ , k ∈ Z, a lokalni minimum u π +2 kπ , k ∈ Z.

3
l ' ' ( x )=
cos3 x
Točka pregiba: l ' ' ( x )=0 neće nikad biti postignuto pa nema točaka pregiba
π
Funkcija f je konveksna na ⟨ −π
2 ⟩
+2 kπ , + 2 kπ , k ∈ Z .
2
π 3π
Funkcija f je konkavna na ⟨ 2
+2 kπ ,
2 ⟩
+2 kπ , k ∈ Z .

Asimptote:
π
- vertikalne asimptote: x= +2 kπ , k ∈ Z
2
- horizontalna asimptota: y=0
Graf:

25
Tijek aktivnosti:

Učenike podijelim u pet grupa. Svakoj grupi podijelim jednu trakicu papira na kojoj se nalazi
funkcija zadana pravilom pridruživanja. Kažem učenicima da svaka grupa ima isti zadatak,
ispitati tijek funkcije te ju grafički prikazati. Ispitam učenike što je sve potrebno ispitati te
potom na ploču zapišem korake:

1. Domena funkcije

2. Nultočke

3. Parnost, neparnost

4. Intervali monotonosti i ekstremi

5. Konveksnost/konkavnost i točke pregiba

6. Asimptote funkcije

Pitam učenike: „Je li ovo jedini ispravan način ili koraci mogu biti i nekim drugim
redoslijedom? Koji korak mora nužno biti ispred kojeg a za koje nam je svejedno?“

Kažem im da imajući to na umu krenu s radom s tim da svaki učenik u grupi treba riješiti
barem jedan korak te da svatko u svojoj bilježnici treba imati sve korake uključujući i grafički
prikaz. Naravno, drugi učenici u grupi ga kontroliraju i pomažu mu.

Naglasim učenicima da za crtanje grafa imaju 10 minuta. Za vrijeme tih 10 minuta obilazim
svaku grupu te im pomažem ukoliko imaju poteškoća. Nakon 10 minuta odem do svake grupe
i podijelim im papiriće na kojima pišu brojevi između 1 i 5. Pazim da je u svakoj grupi barem
jednom zastupljen jedan od brojeva 1, 2, 3, 4, 5. Nakon toga kažem učenicima da se ponovno
rasporede u grupe i to tako da sve npr. četvorke sjednu tamo gdje im pokažem, dvojke gdje im
pokažem, itd. Kažem im da sada u novih grupama rasprave po čemu se njihove funkcije
razlikuju, komentirati što je u koracima bilo različito, imaju li svi grafovi funkcija primjerice
vertikalnu asimptotu, imaju li sve funkcije maksimum i slično. Kažem im da za to imaju 5
minuta vremena.

26
Zatim kažem učenicima da se vrate u svoje matične grupe te tamo komentiraju što su naučili
prolazeći kroz tijek i graf funkcija koje su bile zadane drugim grupama. Kažem im da za to
imaju 5 minuta vremena.

Potom, zadnjih 5 minuta, nakon što sam otvorila grafove svih funkcija u Geogebri, zajedno s
učenicima prokomentiram što su uočili uspoređujući funkcije te im skrenem pažnju na bitne
detalje ukoliko ih nisu spomenuli.

Predviđeno vrijeme: 30 minuta

RUBRIKE PRAĆENJA
Rubrika praćenja za nastavnu jedinicu:
Rubrika praćenja – Tangenta i normala krivulje
Ime i prezime NIJE JOŠ NI BLIZU IDE U DOBROM IZNAD I ISPRED
učenika Učenik ne poznaje SMJERU Učenik je u
pojmove tangente i Učenik poznaje potpunosti savladao
normale. Ne poznaje pojmove tangente i i konceptualno i
jednadžbu pravca ili normale. Usvojio je proceduralno
je nesamostalan u definiciju derivacije gradivo tangente i
primjeni. Nije te povezuje normale u kontekstu
usvojio definiciju derivaciju s derivacije. Pomaže
derivacije pa ne tangentom. Ima drugim učenicima u
može povezati manjih poteškoća u razredu.
tangentu/normalu s zadatcima s

27
 derivacijom.
Potrebno mu je
tangentom/normalom
stalno usmjeravanje i
te mu je ponekad
pomoć bilo od strane
potrebno
nastavnika bilo od
usmjeravanje.
strane drugih
učenika.

Rubrika praćenja za nastavnu temu:

Ime i prezime učenika:
IDE U
Rubrika praćenja NIJE JOŠ IZNAD I
DOBROM Komentari
-DERIVACIJE NI BLIZU ISPRED
SMJERU
Učenik definira
derivaciju te računa
derivaciju funkcije preko
definicije.
Učenik poznaje
derivacije osnovnih
funkcija.
Učenik primjenjuje
pravila deriviranja
zbroja, razlike, umnoška,
količnika funkcija.
Učenik primjenjuje
pravilo deriviranja
kompozicije funkcija.
Učenik pronalazi
derivaciju višeg reda
dane funkcije.
Učenik koristi derivaciju
prilikom izračunavanja
tangente/normale na
28
 krivulju.
Učenik primjenjuje
derivaciju u problemskim
zadatcima iz
geometrije/svakodnevno
g života.
Učenik ispituje tijek
funkcije te crta njen graf.

4. PRIMJERI PISANIH PROVJERA

Primjer kraće pisane provjere (≈10 min):

Derivacije
1. Primjenjujući definiciju, izračunaj derivaciju funkcije f (x) = 5x.
2. Odredi derivaciju funkcija:
a) g ( x )=3 x3 −2 x 2 +149
sint
b) f ( t )= t
e −5
c) h ( y )=ln (cos (−7 y ) )

Rješenja, ishodi, procjena složenosti, težine i valjanosti:

1. Primjenjujući definiciju, izračunaj derivaciju funkcije f (x) = 5x.
f ( x +∆ x )−f ( x ) 5 ( x+ ∆ x )−5 x 5∆ x
f ' ( x )= lim = lim = lim =5
∆ x →0 ∆x ∆ x →0 ∆x ∆ x →0 ∆ x

Ishod: Učenik izračunava derivaciju funkcije primjenjujući njenu definiciju

Složenost: 2
Težina: 1
Valjanost: važno znanje
2. Odredi derivaciju funkcije:
a) g ( x )=3 x3 −2 x 2 +149
g' ( x )=9 x2−4 x
sint
b) f ( t )=
e t−5

' cost ( et −5 ) −sint ∙ e t

f ( t )= ¿¿
c) h ( y )=ln (cos (−7 y ) )
1 7 siny
h' ( y )= ∙ (−siny ) ∙ (−7 )=
cos ⁡(−7 y) cos ⁡(−7 y )

29
Ishod: Učenik izračunava derivaciju funkcije primjenjujući pravila deriviranja za zbroj,
razliku, umnožak i količnik funkcija te pravilo za deriviranje kompozicije funkcija
Složenost: a) 1, b) 1, c) 1
Težina: a) 1, b) 2, c) 3
Valjanost: nužno znanje

Vrednovanje kraće pisane provjere:

Rubrika praćenja – Pojam derivacije, pravila deriviranja
IDE U DOBROM IZNAD I ISPRED
SMJERU Učenik je u
NIJE JOŠ NI BLIZU Učenik poznaje potpunosti savladao
Učenik ne poznaje pojam derivacije. tehniku deriviranja
Ime i prezime pojam derivacije. Ima poteškoća s ili ima manje
učenika Ima poteškoća u primjenom pravila pogreške u računu.
deriviranju osnovnih deriviranja složenih Ako ga se uputu na
funkcija. funkcija, no derivira grešku, razumije
samostalno osnovne zašto je to greška.
funkcije.

Primjer dulje pisane provjere (≈40 min):

Derivacije
1. Odredi derivaciju funkcija:
x 4 +2
a) h ( x )= x
e
b) g ( t ) =√ ln ⁡(1−t¿) ¿
e− y siny
c) f ( y ) =
(2 x −3)3
2. Napiši jednadžbu tangente funkcije f ( x )=xlnx+ 2 koja prolazi točkom (1, f (1)).

30
 3. Odredi intervale monotonosti te intervale konveksnosti i konkavnosti funkcije
g ( y )=−2 y 3−11 y 2 +8 y +22
4. Koliko iznosi maksimalna površina pravokutnog trokuta čiji je zbroj kateta jednak 10
cm?
2
5. Profit neke tvrtke mijenja se po zakonu p ( t ) = , gdje je t vrijeme u mjesecima, a
1+5 ∙ e1−t
p(t) prihod u stotinama tisuća kuna. Kolika je brzina rasta u 10. mjesecu?

Rješenja, ishodi, procjena složenosti, težine i valjanosti:

1. Odredi derivaciju funkcija:
x 4 +2
a) h ( x )=
ex
4 x 3 e x −e x ( x 4 +2 )
h' ( x )=
e x ( 4 x 3−x 4−2)
(e ¿¿ x)2= ¿
2 4 x 3−x 4−2
( e¿¿ x) = x
¿
e
b) g ( t ) =√ ln ⁡(1−t¿) ¿
1 1 −1
g' (t )= ∙ ∙ (−1 )=
2 √ ln ⁡(1−t) 1−t 2(1−t) √ ln ⁡(1−t)
e− y siny
c) f ( y ) =
2 y −3

'
' ( e− y siny ) ∙ ( 2 y−3 ) −2e− y siny (−e− y siny +e− y cosy)∙ ( 2 y−3 )−2e− y siny e− y (cosy −siny)∙ (2 y−3 )−
f ( y )= = =
(2 y−3)2 (2 y−3)2 (2 y−3)2
Ishod: Učenik izračunava derivaciju funkcije primjenjujući pravila deriviranja za zbroj,
razliku, umnožak i količnik funkcija te pravilo za deriviranje kompozicije funkcija
Složenost: a) 1, b) 1, c) 1
Težina: a) 2, b) 3, c) 3
Valjanost: nužno znanje

2. Napiši jednadžbu tangente funkcije f ( x )=xlnx+ 2 koja prolazi točkom (1, f (1)).
f ' ( x )=lnx +1
f ' ( 1 )=ln 1+1=1
y− y 0=f ' ( x 0 ) (x−x 0 )
y 0=f ( x 0 )=f (1 )=1∙ ln 1+2=2
y−2=x−2

31
y=x
Ishod: Učenik izračunava jednadžbu tangente u točki funkcije primjenjujući geometrijsku
interpretaciju derivacije
Složenost: 2
Težina: 3
Valjanost: nužno znanje

3. Odredi intervale monotonosti te intervale konveksnosti i konkavnosti funkcije

g ( y )=−2 y 3−11 y 2 +8 y +22.
g' ( y )=−6 y 2−22 y +8
22 ± √(−22)2−4 ∙(−6)∙ 8 22± 26
y 1,2= =
−12 −12
1
stacionarne točke: y 1=−4 , y 2=
3

1
-4
3

1 1
⟨
g' ( y )> 0 za y ∈ −4 ,
3⟩ ⟨
pa je funkcija g rastuća na −4 , .
3 ⟩
1 1
g' ( y )< 0 za y ∈ ⟨ −∞ ,−4 ⟩ ∪ ⟨ 3 ⟩ ⟨ ⟩
,+∞ pa je funkcija g padajuća na ⟨ −∞ ,−4 ⟩ ∪ ,+∞ .
3
g' ' ( y )=−12 y−22
točka pregiba: −12 y−22=0
−11
y 0=
6

32
 −11
6

g' ' ( y)>0 za y ∈ −∞ , ⟨ −11

6 ⟩ ⟨
pa je funkcija g konveksna na −∞ ,
−11
6
. ⟩
g' ' ( y ) <0 za y ∈ ⟨−11
6 ⟩ ⟨
,+ ∞ pa je funkcija g konkavna na
−11
6
,+ ∞ ⟩
Ishod: Učenik određuje intervale monotonosti te intervale konveksnosti i konkavnosti
funkcije primjenjujući prvu i drugu derivaciju funkcije i odgovarajuće teoreme
Složenost: 2
Težina: 3
Valjanost: važno znanje

4. Koliko iznosi maksimalna površina pravokutnog trokuta čiji je zbroj kateta jednak 10 cm?

a
a+ b=10=¿>b=10−a
a ∙ b a(10−a) −a2 +10 a −a2
P= = = = +5 a
2 2 2 2
−a 2
P ( a )= +5 a
2
P' (a)=−a+5
P' (a)=0
−a+ 5=0
a=5
b=10−5=5
5 ∙5 25 2
P= = cm
2 2
25 2
Maksimalna površina pravokutnog trokuta čiji je zbroj kateta jednak 10 cm iznosi cm .
2
Ishod: Učenik određuje maksimum funkcije primjenjujući derivaciju te interpretira dobiveno
rješenje.
33
Složenost: 2
Težina: 3
Valjanost: važno znanje

2
5. Profit neke tvrtke mijenja se po zakonu p ( t ) = , gdje je t vrijeme u mjesecima, a
1+5 ∙ e1−t
p(t) prihod u stotinama tisuća kuna. Kolika je brzina rasta u 10. mjesecu?
p ' ( 10 )=?

' −2 ∙5 e 1−t ∙ (−1 ) 10 e1−t

p (t)= 2
= 2
( 1+ 5∙ e 1−t ) ( 1+5 ∙ e1−t )
10 e 1−10
p' (10)= 2
≈ 0.00123=1230 kn/mjesec
( 1+ 5∙ e 1−9 )
Brzina rasta u 10. mjesecu iznosi 1230 kn/mjesec.
Ishod: Učenik primjenjuje činjenicu da je derivacija brzina promjene te računa tu brzinu u
određenoj točki
Složenost: 2
Težina: 4
Valjanost: vrijedno znanje

Prijedlog bodovanja:
1.a) – sve točno 1 bod
1.b) – sve točno 1 bod
1.c) – sve točno 1 bod

2.
– primjena činjenice da je koeficijent smjera tražene tangente u traženoj točki na danu
funkciju jednak derivaciji funkcije u apscisi te točke 1 bod
– račun 1 bod
– rješenje 1 bod

3.
– računanje prve i druge derivacije 1 bod
– računanje stacionarnih točaka 1 bod
– računanje točke pregiba 1 bod

34
– povezivanje prve derivacije s intervalima monotonosti 1 bod
– povezivanje druge derivacije s intervalima konveksnosti/konkavnosti 1 bod
– rješenje i odgovor 1 bod

4.
– zapis danih podataka te upotreba odgovarajuće formule za površinu 1 bod
– zapis površine kao pravila pridruživanja funkcije s jednom varijablom, deriviranje 1 bod
– nalaženje maksimuma funkcije 1 bod
– određivanje iznosa maksimalne površine, odgovor 1 bod

5.
– razumijevanje da se u zadatku traži derivacija funkcije u točki 10 1 bod
– točno izderivirana funkcija 1 bod
– točan izračun derivacije funkcije u točki 10, odgovor 1 bod

Ukupno: 17 bodova
Ocjenska skala
Broj bodova Ocjena
≤5 1
6, 7 2
8 - 10 3
11 - 14 4
15 - 17 5

35
 LITERATURA

 Materijali prof. A. Čižmešije iz kolegija Vrednovanje u matematičkom obrazovanju

 Materijali prof. A. Čižmešije iz kolegija Metodika nastave matematike
 S. Antoliš i A. Copić, Matematika 4, II dio (udžbenik sa zbirkom zadataka za
prirodoslovno – matematičku gimnaziju), Školska Knjiga, 2007.
 B. Dakić, Zbirka zadataka iz matematike (s pismenih ispita) za četvrti razred
gimnazije, Element, 2006.

36