ISPITNA PITANJA — MATEMATIKA 2 — A.G.

2020-2021

Ispit se redovito sastoji od usmenog i pismenog dijela, koji se polažu zajedno, u poretku koji odred̄uje
nastavnik posebno na svakom ispitu, za svakog studenta. Nastavnik može odlučiti da provede cijeli ispit
samo pismeno ili samo usmeno. Na pismenom dijelu ispita nastavnik može na papir zadati jedan ili više
zadataka prema pitanjima ispod, ili može postaviti ispit preko web stranice predmeta, sa pitanjima koja
su se javljala na kolokvijima ili samoprovjerama na web stranici predmeta. Redovito je prolazna ocjena na
pismenom dijelu ispita 50% bodova. Student koji nije položio jedan dio ispita, neće sudjelovati na drugom
dijelu: usmenom ili pismenom (zavisi od poretka). Trajanje ispita može biti od nekoliko minuta do najviše
1 sat, od trenutka kada student dod̄e na red za ispit. Studenti koji su položili sve domaće zadaće ili sve
kolokvije, smatra se da su položili pismeni dio ispita. Studenti koji su položili sve zadaće i sve kolokvije,
trebaju za ispit napraviti napraviti 4 osmišljena pitanja, svako iz različitog područja ispod (označeno brojem),
te još jedan zadatak ili pojam objasniti preko video emisije (stvaralačka aktivnosti), to postaviti na web
stranicu predmeta, te na usmenom dijelu ispita brane samo svoja pitanja i temu stvaralačke aktivnosti.
Za zadnje spomenute studente, ocjena je prema broju bodova iz kolokvija i obrani svoga rada, garantirano
najmanje dovoljan (2), osim ako je izgledno da nisu predali vlastiti rad.

Ispod su pitanja i teme koje nastavnik provjerava na usmenom dijelu ispita. . .

Svaki pojam ili svojstvo treba znati potkrijepiti primjerima. . .

(1) Nastavnik može pitati objašnjenja i primjere temeljnih pojmova iz predmeta Matematika I:
logika sudova i operacije sa sudovima, naivna teorija skupova: zadavanje, oznake i algebra
skupova, svojstva asocijativnosti, komutativnosti i distributivnosti konjukcije i disjunkcije,
Kartezijev umnožak skupova, relacije i svojstva relacija, ured̄eni par i konačna ured̄ena lista
(n-torka), matematička logika 1. reda (logika predikata): oznake i račun s univerzalnim
i ekzistencijalnim kvantifikatorima; prazna funkcija, povijesni pregled, Russelov paradoks,
univerzalni skup, abeceda, gramatika i sintaksa, prirodni brojevi i Peanovi aksiomi, racionalni
brojevi: definicija, računske operacije, različiti zapisi, svojstva (gustoća).
(2) Funkcija (osnove)
(a) Rastumačiti pojmove: funkcija, slika funkcije, graf funkcije, injekcija, surjekcija, bijek-
cija, kompozicija funkcija i inverzna funkcija, konstanta, identiteta, inkluzija.
(b) Koji su najjednostavniji primjeri funkcije? Kako možemo vizualizirati funkciju? Obraz-
ložiti je li zadani primjer funkcija ili nije? Navesti nekoliko načina na koje se može zadati
pravilo funkcije. . .
(c) Objasni poveznice, sličnosti i razlike izmed̄u pojmova: funkcije, graf funkcije i relacija?
(d) Kako su povezani pojmovi bijekcija i inverzna funkcija? Koje funkcije imaju inverz?
Koliko inverznih funkcija može imati jedna funkcija: nula, jednu, dvije ili više? Što znači
asocijativnost kod kompozicije funkcija? Zašto je slaganje funkcija asocijativno?

1
(3) Realna funkcija
(a) Što znači pojam realna funkcija? Navesti nekoliko primjera koji jesu i nekoliko koji nisu
realne funkcije. . . Što je polinom? Što je linearna funkcija? Što je afina funkcija?
(b) Kako se može brzo skicirati graf afine funkcije koristeći samo parametre iz njenog pravila
(iz formule)? Na primjeru po izboru nastavnika skicirati afinu funkciju samo na osnovi
koeficijenta smjera i odsječka na y-osi, bez korištenja tablice vrijednosti funkcije. . . Što
je koeficijent smjera afine funkcije? Što je odsječak na y-osi afine funkcije? Za zadanu
vizualizaciju afine funkcije odrediti sa vizualizacije grafa (približno): koeficijent smjera i
odsječak na y-osi.
(c) Kako znamo da je graf kvadratne funkcije upravo parabola? Ima li kvadratna funkcija
inverz? Je li bijekcija? Što je polinom? Što znače vitičaste zagrade kod zadavanja
funkcije pravilom? Kako znamo da je graf kvadratne funkcije upravo parabola?
(d) Problemi s vizualizacijom grafa za realne funkcije? Kako vizualizacija koju vidimo na
grafičkom kalkulatoru može biti pogrešna? Je li dovoljno izračunati nekoliko vrijednosti
funkcije za graf? Što znači da je vizualizacija funkcije vjerodostojna?
(e) Primjer po izboru studenta gdje vizualizacija graf jedne te iste funkcije može u različitim
slučajevima izgledati značajno različito (može npr. kvadratna funkcija)
(f) Kako s vjerodostojne vizualizacije grafa očitati rast i pad realne funkcije? Kako sa vizu-
alizacije grafa realne funkcije očitati injektivnost, surjektivnost, omed̄enost, bijektivnost,
rast/pad, periodičnost, (ne)parnost, omed̄enost, globalne i lokalne ekstreme, zakrivlje-
nost. . .
(g) Što je prirodna domena realne funkcije?
(h) Može li se svaka krivulja u ravnini shvatiti kao graf realne funkcije? Problemi s vizuali-
zacijom grafa za realne funkcije? Kako radi grafički kalkulator? Kako vizualizacija koju
vidimo na grafičkom kalkulatoru može biti pogrešna? Je li dovoljno izračunati nekoliko
vrijednosti funkcije da se dobije graf? Što znači da je vizualizacija funkcije vjerodostojna?
(i) Kako sa vizualizacije grafa realne funkcije očitati injektivnost, surjektivnost, omed̄enost,
bijektivnost, rast i pad, parnost i neparnost, periodičnost? Što znači svako od tih svoj-
stava? Primjeri. . .
(j) Kako se kod realnih funkcija odnose vizualizacija grafa funkcije i vizualizacija grafa
inverzne funkcije? Da li kvadratna funkcija ima inverz, je li bijekcija? Sa zadane vi-
zualizacije grafa realne funkcije:
(i) odrediti ima li inverznu funkciju ili ne,
(ii) kako bi izgledala vizualizacija inverzne funkcije (ako postoji),
(iii) odrediti vrijednosti inverzne funkcije.

2
(4) Elementarne funkcije
(a) Kako uz pomoć prirodnih potencija definirati cjelobrojne potencije? Kako uz pomoć
cjelobrojnih potencija definirati potencije sa racionalnim eksponentom? Kakve moraju
biti baze za opće realne potencije? Treba znati protumačiti x−n = x1n , objasniti da
√ m √
je n x inverz funkcije xn (uz eventualnu restrikciju domene), protumačiti x n = n xm ,
protumačiti zašto je funkcija f (x) = ax definirana samo za a > 0.

(b) Definicija funkcija sinus i kosinus (objasniti preko jedinične kružnice). Kako bi se izra-
čunao sin (0.5) uz pomoć definicije? Slično za sin (4) i sin (8)?

(c) Napamet skicirati graf za sve osnovne elementarne funkcije bez korištenja kalkulatora,
navesti domenu, kodomenu, inverz i asimptote. Pomoću limesa zapisati (ne)postojanje
asimptota i ponašanje grafa sasvim desno i lijevo, te na rubovima domene.
(d) Treba znati računati na vlastitom kalkulatoru (donijeti na ispit) ili na kalkulator apli-
kaciji na vlastitom mobitelu ili na web stranici sa kalkulatorom po izboru studenta: sve
osnovne računske operacije i vrijednosti svih osnovnih elementarnih funkcija i njihovih
kompozicija, npr. na kalkulatoru izračunaj
(i) arctan log7 5 =?
(ii) slično gornjem sa nekim drugim funkcijama ili operacijama. . .

(5) Jednadžbe i nejednadžbe

(a) Opisati koji su tipovi metoda za jednadžbe? Koja je ideja i procedura za pojedine
metode? Objasniti svaku proceduru na jednostavnom primjeru, npr. cos x = 0.5 ili x2 =
2. Možeš koristiti kalkulator kod numeričkog i analitičkog riješavanja. . . Kod grafičkog
rješavanja za elementarne funkcije vizualizacije grafa trebaš znati napamet. . .
(b) Kako radi grafička metoda riješavanja jednadžbi? Kako grafički riješavati nejednadžbe?
Navesti primjere. . . Nastavnik može pitati zadatak gdje, na papiru ili ploči (napamet)
skicirati i približno riješiti jednostavne primjere s osnovnim elementarnim funkcijama
√
poput: 2x − 1 ≥ 5, x < 0.5, x2 = 2x + 1, ln x = cos x ili slično. Ovo je povezano s
temom crtanje vizualizacije grafa za elementarne funkcije.
(c) Složenije primjere jednadžbi i nejednadžbi treba znati riješiti preko grafičkog kalkulatora
na mobitelu i računalu, a takod̄er i preko WolframAlpha
(d) Kako analitički riješavati jednadžbe. Nastavnik može pitati jednostavan primjer, poput
√ sin x
x = 0.5, = 0, x2 − x = 3 ili slično (primjere obrad̄ene u nastavnim materijalima)
x
(e) Kako iskoristiti neprekidnost za analitičko riješavanje nejednadžbi? Pokazati na primjeru
po izboru studenta i na zadanom primjeru iz nastavnih materijala
(f) Kako radi metoda bisekcije? Pokazati na primjeru po izboru studenta i nastavnika. Koji
je uvjet koji garantira konvergenciju metode bisekcije i objasniti na primjeru nastavnika.
(g) (za bolju ocjenu) Metoda tangente za jednadžbe: kako radi i objasniti na primjeru stu-
denta. Koji su uvjeti za konvergenciju? Usporediti sa metodom bisekcije (brzina konver-
gencije u praksi)

3
(6) Nizovi i redovi
(a) Što je niz i koji su jednostavni primjeri niza? Konstatni i stacionarni niz? Što je straž-
nji dio niza? Kako se može vizualizirati niz? Poznjavati primjere nizova iz nastavnih
materijala. . .
(b) Gomilište niza? Cauchyjev niz? Što znači da niz konvergira? Primjer konvergentnog
niza i niza koji ne konvergira po izboru studenta. Izračunati limes računalnim alatom na
mobitelu ili računalu. . .
(c) (za bolju ocjenu) Analitički računati jednostavne limese niza.
(d) Što je red brojeva i kako se označava? Što je parcijalna suma reda? Izračunati neke
početne parcijalne sume u zadanom jednostavnom redu? Što znači da red konvergira?
Što je suma reda? Što je apsolutna konvergencija reda?
(7) Limes realne funkcije i neprekidnost:
(a) Napamet poznavati sve limese osnovnih elementarnih funkcija, npr. bez pomoći raču-
nalnih alata i bez kalkulatora riješiti zadatak tipa limx→∞ arccos x =?, limx→0 log3 x =?
i slično. . .
(b) Što znači da funkcija ima limes L u beskonačnosti (sasvim desno ili sasvim lijevo)? Koja
je veza granične vrijednosti funkcije u beskonačnosti i horizontalne asimptote na graf
funkcije? Kako pronaći horizontalne asimptote?
(c) Poznavati što znači limes, konvergencija, divergencija, divergencija prema beskonačno —
sasvim lijevo, sasvim desno, u točki, u točki slijeva i u točki zdesna i kako se zapisuje
pomoću znaka lim. Za svako spomenuto ponašanje sjetiti se nekog primjera elementarne
funkcije koja ima takvo ponašanje. . .
(d) Što je limes funkcije u točki (slijeva, zdesna)? Razlike i sličnosti izmed̄u limesa u točki,
te limesa slijeva i zdesna u točki? Koja je veza limesa u točki sa vertikalnim asimptotom
na graf funkcije? Što je divergencija funkcije u točki? Objasniti divergenciju prema
beskonačno? Znati računati limese pomoću računalnog alata po izboru studenta?
(e) (za bolju ocjenu) Analitički računati jednostavne limese funkcije.
(f) objasniti L’Hopitalovo pravilo u jednostavnom primjeru limesa po izboru studenta, uz
dostupnu tablicu derivacija
(g) Što znači da je funkcija neprekidna u točki? Koja je veza izmed̄u neprekidne funkcije u
točki i limesa funkcije u točki? Koja još svojstva neprekidne funkcije poznaješ? Koje su
funkcije neprekidne? Objasniti na primjeru po izboru studenta. . . Primjeri po izboru
studenta za funkcije koje jesu i funkcije koje nisu neprekidne. . .
(h) Zašto je pojam neprekidnosti važan?
(i) Riješiti limes u točki analitički preko neprekidnosti. Npr. u zadatku poput limx→1 tan
x2
x
=
? znati da se može iskoristiti neprekidnost i dobiti riješenje preko kalkulatora kao tan 1.
(j) Teorem srednje točke za neprekidne funkcije? Kakve veze ima neprekidnost sa metodom
bisekcije za numeričko riješavanje jednadžbi?
(k) Kako pronaći vertikalne asimptote kod neprekidne funkcije. Izračunati kod zadane slo-
žene funkcije, slično kao u nastavnim materijalima. . .
(l) Primjeniti neprekidnost kod analitičkog rješavanja jednostavne nejednadžbe ili kod istra-
živanja domene, slično kao u nastavnim materijalima. . .
4
(8) Derivacija realne funkcije
(a) Što je derivacija funkcije? Postoji li formula preko koje se može izračunati? Treba znati
napamet formulu za derivaciju preko limesa. . .
(b) (za bolju ocjenu) Kako preko definicije derivacije ispitati derivabilnost kvadratne funk-
cije?
(c) Računati jednostavne derivacije analitički, bez upotrebe računalni alata, kada je studentu
dana na raspolaganje tablica osnovnih derivacija i osnovnih 5 pravila za deriviranje.
(d) Računati derivaciju (funkciju, izraz), vrijednost derivacije u točki i tangentu na graf
funkcije u točki preko računalnog alata WolframAlpha
(e) Koja je veza derivacije funkcije s tangentom na graf iste funkcije? (odgovor na prethodno
pitanje ne smije sadržavati riječi: kut i tangens)
(f) Za zadanu skicu grafa funkcije (vizualizacija) povući tangentu u točki, približno odrediti
vizualno jednadžbu tangente i približno odrediti vizualno derivaciju. . .
(g) Koja je veza derivacije s rastom i padom funkcije? Koji je nužan, a koji dovoljan uvjet
za lokalni ekstrem derivabilne funkcije na intervalu? Gdje može biti lokalni ekstrem
neprekidne funkcije?

(9) Vektori i analitička geometrija

(a) Što je usmjerena dužina? Što je vektor? Što su koordinatni vektori? Što su kolinearni
vektori? Što je dimenzija vektora? Kako se računa norma ili duljina vektora? Kako se
može izračunati udaljenost med̄u točkama u postavljenom koordinatnom sustavu pomoću
vektora? Izračunati u zadanom zadatku. . .
(b) Nabroji i opiši računske operacije s vektorima: zbrajanje i oduzimanje, množenje skala-
rom, kut, duljina, skalarni umnožak, vektorski umnožak, mješoviti umnožak? Poznavati
račun s vektorima ručno na papiru i uz računalni alat WolframaAlpha. Za koje dimen-
zije vektora se može računati. . . Kako odrediti kut izmed̄u: dva pravca, dva vektora, u
trokutu? Kako pomoću vektora pronaći okomicu na ravninu?
(c) Kako se koristeći vektore može zadati pravac, a kako ravnina? Kako odrediti jesu li dva
pravca ili dva vektora kolinearna? Kako odrediti jesu li ravnine paralelne? Kako pronaći
udaljenost točke od pravca? Kako odrediti pripadaju li četiri točke istoj ravnini?
(d) Procijeniti neki zadani kut sa slike ili u prostoru (zadatak), na način da odrediš koordinate
točaka koje odred̄uju kut, odrediš vektore iz tih točaka i izračunaš zadani kut preko kuta
izmed̄u tih vektora.

5
(10) Odred̄eni i neodred̄eni integral, numerička integracija i ODJ
(a) Što je primitivna funkcija? Ako je poznata jedna primitivna funkcija, kako izgledaju sve
ostale? Kako provjeriti da je primitivna funkcija dobro izračunata? Što je neodred̄eni
integral? Kako se računa? Navesti neka svojstva neodred̄enog integrala. Kako provjeriti
rješenje neodred̄enog integrala preko deriviranja?
(b) Formule za integraciju: izlučiti konstantu, rastaviti zbroj, parcijalna integracija, integra-
cija supstitucijom (pokaži jednostavan primjer po svom izboru). Izračunati jednostavni
integral samostalno, koristeći samo tablicu integrala. Izračunati zahtjevnije integrale
pomoću računalnog alata WolframAlpha.
(c) Što su Darbouxove sume? Raspodjela segmenta? Infimum? Supremum? Kakva mora
biti funkcija da bi se mogla računati Darbouxova suma? Što je gornji (ili donji) Darbo-
uxov integral? Što je odred̄eni integral? Koliko iznosi kada su granice integrala jednake?
A zamijenjene granice? Izračunati jednostavni odred̄eni integral samostalno, a teži po-
moću računalnog alata. . .
(d) Što odred̄eni integral intuitivno predstavlja? Kako računati površinu omed̄enu krivu-
ljama? Diskutirati osnovni teorem integralnog računa: na koja pitanja želi odgovoriti,
pretpostavke teorema, zaključci, Newton-Leibnitzova formula (napamet). Zašto je N-L
formula važna?
(e) Zašto može biti potrebna numerička integracija? Zašto nekad Newton-Leibnitzova for-
mula nije dovoljno dobra? Što podrazumijevamo pod greškom aproksimacije numeričke
integracije? Koje numeričke metode integriranja smo spominjali? Koje su njihove for-
mule na segmentu? O čemu ovisi greška u spomenutim metodama aproksimacije? Kako
dobiti sve bolju aproksimaciju? Koja je formula numeričke integracije najbolja?
(f) U nekom zadanom primjeru, koristeći samo kalkulator i formulu numeričke integracije po
izboru, procijeniti rezultat odred̄enog integrala ili odrediti površinu sa slike ili površinu
izmed̄u jednostavnih krivulja (gornja i donja krivulja, granice lijevo i desno) . . .
(g) Što je obična diferencijalna jednadžba, prikazati na primjeru po vlastitom izboru. . . Pokazati
kako riješiti analitički neku konkretnu separiranu ODJ po vlastitom izboru. Iskoristiti
WolframAlpha da riješiš neku ODJ.
(h) Analitički riješiti separiranu ODJ 1. reda po izboru nastavnika ili (za bolju ocjenu)
linearnu ODJ. . .

(11) Kompleksni brojevi

(a) Što je kompleksan broj? Kako se zapisuje?
(b) Kako se računa zbroj, razlika, duljina vektora? Pokazati na primjeru.
(c) Kako se množe i dijele kompleksni brojevi? Pokazati na primjeru.
(d) Što je trigonometrijski zapis kompleksnog broja? Navesti primjere.
(e) Kako se računa kut u trigonometrijskom zapisu? Pokazati na primjeru.
(f) Kako se množe i dijele kompleksni brojevi korištenjem trigonometrijskog zapisa? Pokazati
na primjeru.
(g) Koristiti formulu za kompleksne korijene u danom primjeru. Za dani kompleksan broj
koliko različitih kompleksnih korijena postoji?

6
(12) Skalarna funkcija
(a) Što je skalarna funkcija? Navesti primjere.
(b) Što je razinska krivulja? Navesti nekoliko primjera.
(c) Što je parcijalna derivacija? Kako se računa?
(d) Što je gradijent funkcije? Kako se računa? Što predstavlja?

(13) Sferna trigonometrija

(a) Što je sfera? Koja je jednadžba sfere?
(b) Što je glavna kružnica sfere? Koliko točaka nam treba da zadamo jednu glavnu kružnicu?
(c) Koja je najkraća udaljenost izmed̄u dvije točke na sferi? Što je ortodroma?
(d) Što je sferni trokut? Koji su istaknuti kutevi u sfernom trokutu?
(e) (za bolju ocjenu) Formula sfernih koordinata. Kako prijeći iz sfernih koordinata u kar-
tezijeve i obratno?
(f) Kako odrediti udaljenost med̄u dvjema točkama na sferi? Kako odrediti udaljenost med̄u
dvjema točkama na zemljinoj sferi?
(g) (za bolju ocjenu) Parametarska jednadžba ortodorome. Za što se može iskoritistiti?
(h) (za bolju ocjenu) Kosinusna formula na sferi. Kako glasi? Kako se dobije? Zašto se može
koristiti?
(i) Zašto formula za udaljenost preko kosinusa (nastavnik je može zapisati na ploči ili papiru)
može imati velike relativne greške za male udaljenosti?

(14) Matrična algebra i primjene

(a) Što je matrica, navesti nekoliko primjera. Objasniti pojmove tip matrice, pravokutna
matrica, red matrice, jedinična matrica, donje i gornje trokutasta matrica
(b) Kako se zbrajaju oduzimaju i množe matrice. Pokazati na primjeru. Što su ulančane
matrice?
(c) Što je inverzna matrica? Provjeriti u danom primjeru. Što je regularna matrica? Što je
singularna matrica?
(d) Što znače pojmovi: linerna kombinacija vektora, trivijalna kombinacija vektora, linearni
zavisni vektori i linearno nezavisni vektori?
(e) Što je rang matrice po retcima?
(f) Zašto dodavanje linearne kombinacije vektora ne mijenja rang matrice? Pokazati na
primjeru.
(g) Zašto elementane transformacije matrice ne mijenjaju rang? Izračunati rang dane ma-
trice korištenjem elementarnih tranformacija.

(15) Vektorske funkcije i polja

(a) Što je vektorska funkcija? Primjer. . .
(b) Što je vektorsko polje? Primjeri. . .

(16) Krivulje i plohe

(a) Kako možemo zadati krivulju u ravnini?
(b) Što je to parametrizacija krivulje. Primjeri. . .
7