PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Sk. god. 2013/14. Naziv škole .......................................................................................................

Razred: IX (deveti) Broj časa ................

Predmet Matematika

Nastavna cjelina Koordinatni sistem u ravni

Nastavna jedinica Funkcija i njen grafik

Tip časa Obrada novog sadržaja

Nastavne metode Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor

Nastavna sredstva i pomagala Školska tabla i kreda, platno, računar

Oblici rada Frontalni, individiualni, grupni oblik rada

Cilj sata Usvajanje znanja o funkciji i grafiku funkcije i primjena naučenog

Učenici treba da:
 razumiju i usvoje pojam funkcije ;
Obrazovni zadaci
 se upoznaju sa crtanjem grafika funkcije;
 umiju uočavati polazni i završni skup i pravilo
Učenici treba da:
 se osposobljavaju za precizno i uredno crtanje i pravilno korištenje
pribora;
Funkcionalni zadaci  razviju sposobnost uočavanja funkcionalnih zavisnosti među
veličinama, kao i grafičkog prikazivanja tih zavisnosti;
 razvijaju matematičko mišljenje, naročito primjenom misaonih
operacija identifikacije i diferencijacije i zakljulivanja po analogiji
Učenici treba da:
 koncentraciju;
 sposobnost za uporan i predan rad;
Odgojni zadaci
 komunikaciju u socijalnoj grupi;
 postupnost i sistematičnost u radu;
 samopouzdanje i povjerenje u vlastite matematičke sposobnosti.

Potpis nastavnika Potpis direktora

 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO SATA: (5 minuta)

Navedimo nekoliko slučajeva u kojima se javlja potreba pridruživanja.

Pokušajmo se sjetiti nekih praktičnih primjera!
 Svakoj stvari u trgovini pridružuje se njezina cijena;
 Svakom novom kupljenom automobilu pridružuje se prilikom registracije odgovarajuća oznaka
ispisana na registarskoj tablici;
 Svakom djetetu kad se rodi, pridružuje se ime;
 Kad sabiramo brojeve onda paru (a, b) pridružujemo a+b
S obzirom da smo spomenuli obrnuto pridruživanja danas ćemo govoriti o funkciji i njenom grafiku.
Zapisujem naslov na tabli
GLAVNI DIO SATA: (35 minuta)
Primjer: Neka vekna hljeba košta 0,80 KM, dvije vekne koštaju 1,60 KM, itd.

A B
1 To možemo zapisati:
2 0,80 1→0,80
. 1,60 2→1,60
x . ...

0,80x x→0,80x

Zaključujemo, svakom elementu skupa A pridružuje se tačno jedan elemenat skupa B. Tada kažemo da smo
izvršili preslikavanje prvog skupa u drugi skup, što obilježavamo sa A→B.
Elementi skupa A zovu se orginali, a odgovarajući elementi skupa B zovu se slike. Ovakvo preslikavanje
zove se funkcija.
Definicija: Svako pravilo, po kome se elementu skupa A pridružuje tačno jedan element skupa B zove se
funkcija.
A preslikavanje supova neophodno je :
1. Polazni skup-domen
2. Završni skup-kodomen
3. Propis (pravilo) po kome se elementi jednog skupa pridružuju elementima drugog skupa.
Slovom x obilježavamo elemente polaznog skupa,
Slovom y obilježavamp elemente završnog skupa,
Slovom f obilježavamo pravilo preslikavanja.
Sa f(x) obilježavamo elemente završnog skupa koji po pravilu f odgovaraju elementima x.
Pišemo y=f(x), član y nastaje primjenom funkcije f na član x
Primjer: Prethodni primjer funkcije predstaviti tablicom.
Rješenje:
x 1 2 ... x
y 0,80 1,60 ... 0,80x

Iz tablice vidimo da vrijednost x mi biramo a vrijednost y zavisi od vrijednosti x.

Sada dijelim zadatke za grupe. Učenici samostalno rješavaju zadatke uz moju koordinaciju.

Primjenimo naučeno!

GRUPA I: udžbenik primjer 2

GRUPA II: udžbenik zadatak 1

GRUPA III: udžbenik primjer 3

GRUPA IV: udžbenik zadatak 2

ZAVRŠNI DIO SATA: (5 minuta)

Analiza rađenih zadataka uz otklanjanje eventualnih nejasnoča.

Zadavanje zadaće:
Kompletna zadaća će biti prikazana na slajdu

Grupe I i II će razmijeniti zadatke, grupa III i IV također.