You are on page 1of 13

Škola

Gimnazija

Nastavni Matematika Datum 16.03.2022.


predmet

Predmetni Magdalena Bešlić Razredni odjel 2. razred


nastavnik

Školska godina 2021./2022. Broj učenika

Nastavna Skup kompleksnih brojeva


cjelina

Nastavna Prikazivanje kompleksnih brojeva u Gaussovoj ravnini


jedinica

Tip nastavnog 1. Sat obrađivanja i usvajanja novog gradiva


sata
2. Sat vježbanja i ponavljanja

3. Sat provjeravanja znanja, umijeća i navika a. Usmena provjera


b. Pismena provjera
4. Sat sistematiziranja nastavnog gradiva

Ciljevi • Definirati Gaussovu (kompleksnu) ravninu


nastavnog • Prikazati kompleksni broj u Gaussovoj ravnini
sata • Primijenit Pitagorin poučak za izračun udaljenosti kompleksnog
broja od ishodišta
• U Gausovoj ravnini odrediti skup točaka zadan uvjetom

Zadatci sata Obrazovni Stjecanje znanja i razumijevanja o prikazivanju


kompleksnih brojeva u Gaussovoj ravnini.
Upoznavanje s Gaussovom ravninom, te
izračunom udaljenosti kompleksnog broja od
ishodišta u Gaussovoj ravnini.
Funkcionalni Razvijanje vještine primjene naučenih svojstava i
definicija u zadacima, razvijanje logičkog
mišljenja, razvoj sposobnosti za prikazivanje
kompleksnih brojeva u Gaussovoj ravnini, te
primjena Pitagorinog poučka za izračun udaljenosti
kompleksnog broja od ishodišta..
Odgojni Razvijanje sposobnosti za ustrajan rad i točnost, te
vještine koncentracije. Motivacija za stjecanjem
novih spoznaja i znanja, kao i samostalno
rješavanje zadataka. Probuditi volju za radom i
zainteresiranost za matematikom.

Ishodi Učenici će znati samostalno rješavati zadatke. Znati će što je to Gaussova


poučavanja ravnina, bit će sposobni samostalno prikazati kompleksni broj u Gaussovoj
na kraju ravnini, te odrediti određeni skup točaka zadan uvjetom. Također, učenik će
nastavnog biti sposoban da uoči primjenu pitagorina poučka u Gaussovoj ravnini.
sata Naučene pojmove će znati primijeniti u zadacima.

Oblici rada ➢ frontalni

➢ grupni

➢ individualni

➢ rad u parovima

Nastavne ➢ metoda usmeno izlaganje


metode
➢ metoda razgovora

➢ metoda rada s tekstom

➢ metoda demonstracije

➢ metoda pismenih i grafičkih radova

Nastavna ➢ načelo primjerenosti


načela
➢ načelo zornosti

➢ načelo vlastite aktivnosti

➢ načelo individualizacije

➢ načelo postupnosti

➢ načelo objektivne realnosti

Nastavna Udžbenik, zbirka, kreda, ploča, spužva.


sredstva i
pomagala

Struktura 1. ➢ Ponavljanje i uvod


nastavnog 5min
sata Ponavljanje:
• kompleksnih brojeva (što je
kompleksni broj, koji su njegovi
dijelovi)
• koordinatnog sustava (kako
prikazujemo točke u koordinatnom
sustavu, koji su dijelovi
koordinatnog sustava)
➢ Obrada novog gradiva 30min

• Pokazati kako svakom


kompleksnom broj pridružiti
uređeni para realnih brojeva.
• Upoznati učenike s Gaussovom
ravninom te načinom prikazivanja
kompleksnih brojeva u toj ravnini
• Definirati udaljenost kompleksnog
broja od ishodišta
• Izrada zadataka na ploči i
objašnjavanje

➢ Utvrđivanje novog gradiva 5 min


• Ponavljanje i komentiranje
obrađenog gradiva i važnih
pojmova kroz razgovor s
učenicima.

➢ Zadavanje domaće zadaće

• Analiza i pojašnjavanje zadataka zadanih


za zadaću.
5 min

2.
➢ Uvodni dio 5 min
Sat započinjem pozdravom učenika, a
zatim upisujem sat i bilježim odsutne
učenike. Nakon toga ponavljam s
učenicima što je to kompleksni broj, kako
se prikazuju točke u koordinatnom sustavu.
Učenike kroz razgovor navodim da sami
zaključe koji bi mogao biti naslov današnje
lekcije. Na kraju uvodnog sata pišem
naslov lekcije:
Prikazivanje kompleksnih brojeva u
Gaussovoj ravnini
3.
➢ Glavni dio sata 30 min
U glavnom dijelu sata započinjem s
obradom novog gradiva. Prethodno smo
ponovili što je to kompleksni broj i koji su
njegovi dijelovi. Razgovaram s učenicima s
ciljem da ih dovedem do zaključka da
svakom kompleksnom broju odgovara neki
uređeni par realnih brojeva. Definiram
Gaussovu ravninu i demonstriram
jednostavan primjer prikazivanja
kompleksnih brojeva u Gaussovoj ravnini.
Nakon toga upoznajem učenike kako mogu
izračunati udaljenost nekog kompleksnog
broja od ishodišta Gaussove ravnine
primjenom Pitagorina poučka. Rješavamo
2 tipa zadataka. Kod prvog tipa riječ je o
zadacima s jednadžbama, dok je kod
drugog tipa riječ o zadacima s
nejednadžbama. Iz oba tipa demonstriram
po jedan primjer, dok za preostale
pripremljene primjere izvodim učenike na
ploču da rješavaju zadatke kako bi što
kvalitetnije mogli usvojiti nastavnu
jedinicu.

➢ Završni dio
4. 5 min
Sat završavam zaključivanjem nastavne
jedinice, te pitam učenike postoji li nešto
iz današnje lekcije što nisu razumjeli. Prije
završetka sata zadam domaću zadaću
(udžbenik str.21., zadaci: 4. pod 5) i 4) i 6.
pod 2), 4), te dajem upute za rješavanje tih
zadataka.

Korelacija
nastavnog
sadržaja s
drugim
nastavnim
predmetima

Interakcija Učenici odgovaraju na pitanja. Aktivno učestvuju u diskusiji o novim nastavnim


učenika na sadržajima.
satu

Literatura Udžbenik iz matematike, Matematika 2, Dakić, Elezović


Plan ploče Prikazivanje kompleksnih brojeva u
Gaussovoj ravnini

z = x+yi Imaginarna
jedinica
Kompleksni
broj
Realni Imaginarni dio
dio

Z = (x, y) - točka koju pridružujemo kompleksnom broju z

Realni dio Imaginarni dio


kompleksnog kompleksnog broja
broja

Primjer 1.

Prikaži u kompleksnoj ravnini sljedeće brojeve:


𝑧1 = 3 + ⅈ
𝑧2 = −2 + 2ⅈ
−3
𝑧3 = − 4ⅈ
2
𝑧4 = 2ⅈ
𝑧5 = −5
Točke zadanih kompleksnih brojeva:
−3
Z1 =(3,1) Z2=(-2,2) 𝑍3 = ( 2 , −4) Z4=(-5,0)

Udaljenost kompleksnog broja

|𝑧| = |𝑥 + 𝑦ⅈ|

= √𝑥 2 + 𝑦 2
Zadatak 1.
Prikaži u kompleksnoj ravnini skup točaka određenih uvjetom:

a) |𝑧| = |𝑧 + ⅈ|
|𝑧| = |𝑧 + ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ| = |𝑥 + 𝑦ⅈ + ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ| = |𝑥 + (𝑦 + 1)ⅈ|
√𝑥 2 + 𝑦 2 = √𝑥 2 + (𝑦 + 1)2/ 2

𝑥 2 + 𝑦 2 = 𝑥 2 + (𝑦 + 1)2
𝑥 2 + 𝑦 2 = 𝑥 2 + 𝑦 2 + 2𝑦 + 1
−2𝑦 = 1
−1
𝑦=
2

b) |𝑧 − 1| = |𝑧 + ⅈ|
|𝑧 − 1| = |𝑧 + ⅈ|

|𝑥 + 𝑦ⅈ − 1| = |𝑥 + 𝑦ⅈ + ⅈ|

|(𝑥 − 1) + 𝑦ⅈ| = |𝑥 + (𝑦 + 1)ⅈ|

√(𝑥 − 1)2 + 𝑦 2 = √𝑥 2 + (𝑦 + 1)2 / 2

(𝑥 − 1)2 + 𝑦 2 = 𝑥 2 + (𝑦 + 1)2
𝑥 2 − 2𝑥 + 1 + 𝑦 2 = 𝑥 2 + 𝑦 2 + 2𝑦 + 1
−2𝑥 = 2𝑦
𝑦 = −𝑥
c)
𝑧−ⅈ
| |=1
𝑧 − 3ⅈ
|𝑧 − ⅈ|
=1
|𝑧 − 3ⅈ|
|𝑧 − ⅈ| = |𝑧 − 3ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ − ⅈ| = |𝑥 + 𝑦ⅈ − 3ⅈ|
|𝑥 + (𝑦 − 1)ⅈ| = |𝑥 + (𝑦 − 3)ⅈ|

√𝑥 2 + (𝑦 − 1)2 = √(𝑥 2 + (𝑦 − 3)2 / 2

𝑥 2 + (𝑦 − 1)2 = 𝑥 2 + (𝑦 − 3)2
𝑥 2 + 𝑦 2 − 2𝑦 + 1 = 𝑥 2 + 𝑦 2 − 6𝑦 + 9
−2𝑦 + 1 = −6𝑦 + 9
−2𝑦 + 6𝑦 = 9 − 1
4𝑦 = 8
𝑦=2

Zadatak 2.
Prikaži u kompleksnoj ravnini skup točaka određenih uvjetom:

a) |𝑧 + 1| < |𝑧 − ⅈ|
|𝑧 + 1| < |𝑧 − ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ + 1| < |𝑥 + 𝑦ⅈ − ⅈ|
|(𝑥 + 1) + 𝑦ⅈ| < |𝑥 + (𝑦 − 1)ⅈ|

√(𝑥 + 1)2 + 𝑦 2 < √𝑥 2 + (𝑦 − 1)2 / 2

(𝑥 + 1)2 + 𝑦 2 < 𝑥 2 + (𝑦 − 1)2


𝑥 2 + 2𝑥 + 1 + 𝑦 2 < 𝑥 2 + 𝑦 2 − 2𝑦 + 1
2𝑥 < −2𝑦
𝑦 < −𝑥
b)
𝑧−2
| |≥1
𝑧+1−ⅈ
|𝑧 − 2|
≥1
|𝑧 + 1 − ⅈ|
|𝑧 − 2| ≥ |𝑧 + 1 − ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ − 2| ≥ |𝑥 + 𝑦ⅈ + 1 − ⅈ|
|(𝑥 − 2) + 𝑦ⅈ| ≥ |(𝑥 + 1) + (𝑦 − 1)ⅈ|

√(𝑥 − 2)2 + 𝑦 2 ≥ √(𝑥 + 1)2 + (𝑦 − 1)2 / 2

(𝑥 − 2)2 + 𝑦 2 ≥ (𝑥 + 1)2 + (𝑦 − 1)2


𝑥 2 − 4𝑥 + 4 + 𝑦 2 ≥ 𝑥 2 + 2𝑥 + 1 + 𝑦 2 − 2𝑦 + 1
−4𝑥 + 4 ≥ 2𝑥 − 2𝑦 + 2
2𝑦 ≥ 2𝑥 + 2 + 4𝑥 − 4
2𝑦 ≥ 6𝑥 − 2
𝑦 ≥ 3𝑥 − 1
c)
𝑧+2−ⅈ
| |≤1
𝑧+ⅈ
|𝑧 + 2 − ⅈ|
≤1
|𝑧 + ⅈ|
|𝑧 + 2 − ⅈ| ≤ |𝑧 + ⅈ|
|𝑥 + 𝑦ⅈ + 2 − ⅈ| ≤ |𝑥 + 𝑦ⅈ + ⅈ|
|(𝑥 + 2) + (𝑦 − 1)ⅈ| ≤ |𝑥 + (𝑦 + 1)ⅈ|

√(𝑥 + 2)2 + (𝑦 − 1)2 ≤ √(𝑥 2 + (𝑦 + 1)2 / 2

(𝑥 + 2)2 + (𝑦 − 1)2 ≤ 𝑥 2 + (𝑦 + 1)2


𝑥 2 + 4𝑥 + 4 + 𝑦 2 − 2𝑦 + 1 ≤ 𝑥 2 + 𝑦 2 + 2𝑦 + 1
4𝑥 + 5 − 2𝑦 ≤ 2𝑦 + 1
−2𝑦 − 2𝑦 ≤ 1 − 4𝑥 − 5
−4𝑦 ≤ −4𝑥 − 4
𝑦 ≥𝑥+1

Zadaća:
Udžbenik stranica 21., zadaci: 4. pod 5) i 4) te 6. pod 2), 4)

You might also like