Psihologija odgoja i obrazovanja

izv. prof. dr.sc. Daniela Šincek

Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju
Čuvstva

• Što je
čuvstvo?

• Koje su
osnovne
komponente?
 Što je čuvstvo?
• Nema jedinstvenog odgovora
• Proces sastavljen od nekoliko komponenti-
vidjeti sliku
• Složeno stanje koje uključuje kognitivnu
procjenu, doživljaj, tjelesne promjene,
izražaj i ponašanje
 Definicija čuvstva

Kognitivna
interpretacija
Situacija
• doživljaj Ponašanje
ili događaj
• tjelesne promjene
• izražaj
 Vrste čuvstava
Nekoliko podjela:
•1) Primarna ili osnovna: radost, žalost,
strah i srdžba (iznenađenje i gađenje)
– Javljaju se vrlo rano u razvoju
– Urođeni-izražavaju ih i slijepe osobe
– Prisutni u različitim kulturama
– Izazivaju ih slični ili isti događaji
– Karakteristični izrazi lica prepoznatljivi svima
Primarna čuvstva
 Vrste čuvstava
• 2) Sekundardna ili izvedena čuvstva
– Složena od dvaju ili više čuvstava: ljubomora
(čuvstvo straha, srdžbe i žalosti)
– Ljubav, mržnja, stid, krivnja, zavist, ponos,
nada, sreća
– Ugodna ili pozitivna (radost i ljubav)
– Neugodna ili negativna (strah i mržnja)
 Vrste čuvstava
Podjela s obzirom na intenzitet i trajanje:
1)Raspoloženje
– Slabiji intenzitet i dulje trajanje
– Često ne znamo što ga je izazvalo (npr.
tjeskoba)
2)Afekti
– Krakotrajna i vrlo jaka čuvstva (bijes ili strah)
– Smanjena sposobnost logičkog zaključivanja i
gubitak kontrole nad ponašanjem (ubojstvo u
afektu)
 Vrste čuvstava-Afekti
• Novinski članci
• Split: Ubio u afektu, ali ipak uračunljiv
• http://www.jutarnji.hr/split--ubio-u-afektu-
-ali-ipak-uracunljiv/17439/

• http://www.index.hr/vijesti/clanak/za-
ubojstvo-i-pokusaj-ubojstva-pocinjene-u-
afektu-dobio-tri-godine-
zatvora/419075.aspx
 Tjelesne promjene koje prate
čuvstva
• Predstavljanje pred grupom

• Koje tjelesne promjene možete primijetiti?

 Tjelesne promjene koje prate
čuvstva
• Popračena nizom tjelesnih reakcija
• Simpatički dio vegetativnog sustava (posebice
strah i srdžba)
• Ubrzani rad srca, povišeni krvni tlak, ubrzano
disanje, pojačano znojenje, proširenje zjenica,
pojačano izlučivanje adrenalina, usporeni rad
probavnog sustava
• Tjelesne promjene omogućavaju ili BIJEG ili
NAPAD
 Tjelesne promjene koje prate
čuvstva
• Pobuđenost organizma može imati i
negativne posljedice-npr. stres

• Ako pobuđenost nije prejaka

ima pozitivne učinke-npr.
može poboljšati učinak na ispitu
Detektor laži-poligraf
 Detektor laži-poligraf
• Istovremeno registrira razne tjelesne
promjene koje prate čuvstva-puls, krvni
tlak, brzinu i dubinu disanja i električni
otpor kože (mijenja se zbog znojenja)

• Davanje lažnih odgovora➔čuvstveno

uzbuđenje➔tjelesne promjene
 Detektor laži-poligraf
• Detektor laži-kazneni postupak?

• Možemo li prevariti detektor laži?

fMRI mozga osobe koja laže
Prepoznavanje čuvstava

Imenujte čuvstva koja

vidite na slikama
 Prepoznajte lažni osmjeh

• http://greatergood.berkeley.edu/ei_quiz/#1

• http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/
mind/surveys/smiles/
 Stres
Svakodnevna
pojava!

Što je stres?
 Stres
• Stanje koje nastaje kada su ljudi suočeni s
događajem koji procijene ili dožive prijetećim,
ugrožavajućim ili opasnim za njih osobne ili njima
bliske osobe

• Stres mogu izazvati i “pozitivni” događaji-npr.

Vjenčanje, rođenje djeteta

• Važna procjena ugroženosti i vlastitih

sposobnosti da se nosimo s nekom situacijom-
subjektivna procjena
 Stresori
• Unutarnji ili vanjski podražaji, događaji ili
situacije koji izazivaju stanje stres-objektivni
• Isti događaj ne mora biti jednako stresan
svim ljudima!
• Mali svakidašnji stresovi: prometna gužva,
male svađe u obitelji
• Veliki životni stresovi: smrt člana obitelji,
vjenčanja, rođenje djeteta
 Znakovi stresa
Čuvstveni Tuga, strah, ljutnja, bespomonost,
osjećaj krivnje, bezvoljnost

Rastresenost, zamišljenost,
Kognitivni zaboravljivost, “opsjednutost” istim
mislima

Prekomjerno znojenje, crvenilo, suha

Tjelesni usta, drhtanje, glavobolja, grčevi u
želucu, umor, teškoće sa spavanjem

Plakanje, agresivnost, povlačenje u

Bihevioralni sebe, samoozljeđivanje, zloporaba
alkohola, cigareta, kave, droga
 Znakovi stresa
• Kronični stres-ako znakovi traju dulje
vrijeme➔bolesti (prehlada, čir na želucu,
srčane tegobe)
• Reakcija na stres-ovisi o prirodi stresora i
osobinama ličnosti
• Reakcija na stresne događaje i stres➔
suočavanje sa stresom
 Suočavanje sa stresom
• 1) Prihvaćanje situacije
• 2) Kontroliranje izvora stresa
– Usmjereno na problem-rješenje zbog kojeg
situacije više nije stresna
– Usmjereno na čuvstva-smanjivanje neg.
čuvstava
• 3) Izbjegavanje stresnih situacija ili
događaja
NE POSTOJI NAJPRIKLADNIJI NAČIN
Motivacija

Stanje ili proces unutar

pojedinca koji pokreće,
održava i usmjerava
njegovo ponašanje ka
nekom cilju.
 Motivacija
• Motivi-pobude koje čovjekovo ponašanje
usmjeravaju ka nekom cilju
• Potrebe
• Vanjski poticaji
• Ekstrinzična motivacija-ponašanje
motivirano vanjskim poticajima(nagrada,
beneficije)
• Intrinzična motivacija-ponašanje moivirano
unutarnjim pobudama (interesi, znatiželja)
 Podjela motiva (potreba)
1) Primarni ili biološki:
– Naslijeđeni i zajednički svim ljudima
– Prisutni i kod životinja
– Glad, žeđ, potreba za disanjem, za stalnom
tjelesnom temperaturom
– Nužni za održavanje vrste
– U osnovi tjelesni procesi-cilj je održati
ravnotežu (homeostaza)
 Primarni motivi
• Bez kisika: 3-5 minuta; bez vode: 2-10 dana, bez
hrane: 4-6 tjedana (ovisi o težini)
 Podjela motiva (potreba)
2) Sekundarni ili stečeni
– Naučeni i razlikuju se od osobe do osobe
– Potreba za ljudskim društvom, potreba za
znanjem, potreba za ugledom
– U osnovi psihički čimbenici
Hijerarhija motiva

SAMOAKTUALIZACIJA

Poštovanje
Potrebe za
pripadanjem
Potrebe za
sigurnošću
Biološke potrebe
 Hijerarhija motiva
• Maslow-humanistička psihologija
• Potrebe na višoj razini razvijaju se tek nakon
što su djelomično zadovoljene potrebe na
nižim razinama
• Školski sustav-baziran na Maslowljevoj
hijerarhiji

• U svakodnevnom životu brojna odstupanja

od hijerarhije
 Sukobi motiva
• Konflikt istodobnog privlačenja
• Konflikt istodobnog odbijanja
• Konflikt istodobnog privlačenja i odbijanja
• Dvostruki konflikt istodobnog privlačenja i
odbijanja

• Privlačnost/odbojnost cilja ovisi o: njegovoj

blizini (vremenska, prostorna, psihološka)
• Što je cilj bliži i privlačenje/odbijanje je
izraženije
 Frustracija

Stanje neugode, nemira i tjeskobe

ili srdžbe izazvano teškoćama u postizanju
nekog cilja

Obrambeni mehanizmi-postupci kojima se

branimo od frustracije

Otpornost na frustraciju-ako osoba vec kod

blage frustracije koristi mehanizme ima nisku
toleranciju na frustraciju
 Obrambeni mehanizmi
• Agresija
• Racionalizacija
• Supstitucija
• Kompenzacija
• Negiranje
• Projekcija
• Regresija
• Intelektualizacija...........
 Frustracija
• Jesu li obrambeni mehanizmi zdravi?
Kako se riješiti stresa ☺?
 Ličnost i otpor na stres
• visok nivo samopoštovanja;
• osećaj da život držimo pod kontrolom;
• podrška velikog broja prijatelja ili obitelji;
• nada i fleksibilnost;
• sposobnost otvorenog izražavanja emocija;
• smisao za humor;
• sposobnost prilagođavanja situaciji;
• posao kojim smo zadovoljni;
• odnos međusobnog poverenja s ljudima u okruženju;
• sposobnost da se slažemo s drugim osobama;
• sposobnost da saslušamo druge;
Ličnost
 Ličnost
• Što je ličnost?

Relativno stabilan oblik

ponašanja i doživljavanja
kojeg je osoba razvila tijekom
cijelog života na osnovi svog genetskog
naslijeđa
 Prve teorije ličnosti
• Hipokrat

Četiri temperamenta:
kolerik, sangvinik,
flegmatik i melankolik

Razlike u temperamentu
rezultat razlika u tjelesnim
tekućinama koje prevladavaju u organizmu
 Četiri temperamenta
• Sangvinik-uključuje optimizam, vedrinu,
bezbrižnost, druželjubivost i hirovitost. Tipičan
sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s
javnošću, glumac, zabavljač i slično.
• Kolerik-osoba je dinamična, nagla, prodorna,
 Četiri temperamenta
• Melankolik-vrlo osjetljive i ranjive osobe koje
snažno proživljavaju bol te poduzimaju sve da je
izbjegnu ili ublaže. Stoga su melankolici
odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji.
Podložni su depresiji.
• Flegmatik-osobe navodno su mirne, suzdržane,
pouzdane, teške za uzbuditi i uznemiriti.
Odgovarajuća zanimanja su im savjetovanje,
uprava, pravo i diplomacija.
 Što oblikuje ličnost?
1) Temperament-tipičan način
emocionalnog doživljavanja i ponašanja
pojedinca
– Urođen (teška djeca-glasno plaču, burno
reagiraju)
– Razmjerno stabilan tijekom života
Teška djeca = teški odrasli
 Što oblikuje ličnost?
• 2) Karakter-skup crta ličnosti koje izražavaju:
– Odnos prema sebi (npr. samopouzdanje)
– Odnos prema drugima (npr. iskrenost, suosjećajnost)
– Odnos prema radu/obavezama (npr. Upornost,
savjesnost)
• Pod utjecajem okoline
• Ovisi o situaciji, prethodnom iskustvu i
intenzitetu motiva koji usmjeravaju ponašanje

• Primjer: osobe koje “lažu čim zinu”, ljenivci itd.

 Suvremene teorije ličnosti
• Fokusiraju se na osobine ili crte ličnosti

• Crte ličnosti:
– relativno trajne karakteristike;
– o njima zaključujemo na temelju ponašanja
neke osobe;
– omogućavaju dosljedno ponašanje osobe
Crte ličnosti ☺
Petfaktorska teorija ličnosti

Ekstraverzija

Otvorenost Neuroticizam/
prema emocionalna
iskustvu stabilnost

Ugodnost Savjesnost
 Mjerenje ličnosti
• Upitnici ličnosti

– Pitanja ili tvrdnje

– Nema točnih i netočnih odgovora
– Davanje poželjnih odgovora
– Ne poznamo se dovoljno 
 Mjerenje ličnosti
Projektivne tehnike
– Sadrže neki nejasni ili nedovršeni materijal
– Ispitanik treba objasniti ili dovršiti materijal
nenamjerno projicira svoje nesvjesne motive,
želje, trahove i sl.
Rorschachov test mrlja
Test tematske apercepcije
 Test nedovršenih rečenica
• Kada razmišljam o domu, mislim o........
 Mjerenje ličnosti
• Situacijski testovi
– Procjenjivanje ličnosti u nekoj test-situaciji
– Npr. selekcija za posao: kandidati su izloženi
različitim problemskim i tematskim zadacima;
opažaju ih trenirani i iskusni opažači
 Poremećaji ličnosti
• Anksiozni poremećaji:
Veliki osjećaj tjeskobe koja
nema objektivnog uzroka,
ali ometa svakodnevno funkcioniranje osobe
– Napadi panike
– Opsesivno-kompulzivni poremećaj
– PTSP
 Poremećaji ličnosti
• Somatoformni poremećaj:
Javljaju se tjelesni
simptomi, a da za
to nema organskog
uzroka
• Npr. hipohondrija
 Poremećaji ličnosti
• Psihotični poremećaji:

Gubitak kontakta s realnošću

• Npr. shizofrenija
 Poremećaji ličnosti
• Poremećaji raspoloženja:

• Npr. depresija i bipolarni poremećaj

 Poremećaji ličnosti
• Poremećaji hranjenja:

• Npr. anoreksija i bulimija

Liječenje-povijest
 Liječenje-danas
• Psihoterapija
– Psihoanalitičke terapije
– Humanističke terapije
– Kognitivno-biheviorističke terapije

• Medicinska terapija
– Terapija lijekovima
– Elektrokonvulzivna terapija (elektrošok)-samo
kod velikog depresivnog poremećaja
Adolescencija
 Razvoj i sazrijevanje
• Rođenje nije nulta točka razvoja
• Ponašanje se mijenja do smrti
• Cjeloživotna perspektiva razvoja
Adolescenti su...

• Dob: 10-19 godina

• (u novije vrijeme adolescencija
traje do 24 godine)
 Adolescencija
• Prijelazno razdoblje između djetinjstva i
odrasle dobi

• Niz “rituala” kojima se obilježava prijelaz

u odraslu dob:
– Proslave rođendana : 18. rođendan
– Matura
– Vjenčanje
 Adolescencija
• Tijekom adolescencije mladi prolaze fizičke i
emocionalne promjene
– psihičko sazrijevanja,
– oblikovanja osobnosti,
– razvijanja osobnih stajališta i načela,
– postignuće emocionalnog osamostaljenja od roditelja,
– izgrađivanja odnosa s vršnjacima,
– usvajanje spolnog identiteta te
– učenje i izgradnja socijalno odgovornog ponašanja

• Kraj adolescencije i početak odrasle dobi nejasan-različit

za svaku osobu
 Poimanja adolescencije

• Biološko gledište
• Stanley Hall (1904) “vrijeme bura i oluja”:
– Adolescencija je turbulentno vrijeme koje
obilježavaju:
• A) brojni konflikti (s roditeljima, vršnjacima)
• B) oscilacije u raspoloženju i emocijama
• C) rizično ponašanje

• Novija istraživanja pokazuju da je takav stav pretjeran

– Neke osobe prođu adolescenciju bez ikakvih stresova
– Bure i oluje češće iznimka nego pravilo
 Poimanja adolescencije
• Socijalno gledište
– Margaret Mead (antroploginja) (1925): Otok
Samoa
– Glavni zadatak adolescencije je otkrivanje identiteta
– Naglasak na socijalnih institucija i kulturalnih čimbenika
» Kultura određuje hoće li adolescencija biti razdoblje
bura, oluja i stresova
» Kulturalni i socijalni utjecaji važni u razumijevanju
razvoja adolescenata
 Poimanja adolescencije
• Uravnoteženo gledište
• Adolescencija proizvod obiju činitelja: bioloških
i socijalnih
– Biološke promjene: univerzalne
– Socijalni stresovi: mogu izazvati nesigurnost

• Duljina adolescencija u različitim kulturama

varira
– u industrijaliziranim zemljama adolescencija je
produljena
 Postoji li preklapanje među
ulogama u različitim kontekstima?
Uloge odraslih i kontekst

Uloge vršnjaka i kontekst Individualne uloge i kontekst

Stres je smanjen kada postoji preklapanje među ulogama

 Poimanja adolescencije
• Važno procijeniti jesu li “bure i oluje”
očekivane (normativne) ili su rezultat
individualnih razlika?

• Važno procijeniti koji su biološki i okolinski

uzroci promjena u adolescenciji?
Čimbenici koji utječu na adolescenta

Škola
MLADI

Mediji/
Internet
 Pubertet
• Označava kraj djetinjstva/početak
adolescencije

• Pubertet: niz bioloških događaja koji

dovode do potpuno novog razvoja tijela i
spolne zrelosti
– Menarha ili spermarha-početak adolescencije
– Menstruacija/trudnoća
Tjelesne
promjene
 Pubertet-tjelesni prijelaz u
odraslu dob
• Pubertetske promjene:
– Cjelokupni tjelesni rast
– Sazrijevanje spolnih karakteristika

• tjelesne promjene prate i psihičke

promjene
 Pubertet
• Tjelesne promjene
– Nagli rast
• 9 cm za djevojke i 14 cm za mladiće godišnje
• Mijenjaju proprocije tijela-neproporcionalnost
– Omjer mišića i tjelesne masnoće
• 3:1 omjer mišića i masti kod dječaka
• 5:4 omjer mišića i masti kod djevojčica
• Spolne razlike u fizičkim aktivnostim
• Razlike u respiratornom kapacitetu
– Povećanje veličine i kapaciteta srca i pluća
 Pubertet
• Spolno sazrijevanje
• Primarne i sekundarne spolne
karakteristike
• Menarha i spermarha-13 godina
 Pubertet-tjelesne promjene
• pojavljuje se između 9. i 16. godine (ranije
kod djevojčica, u prosjeku 2 godine)
 Uzroci promjena?
• Hormoni
Hormonalne promjene mogu utjecati na ponašanje
adolescenta na najmanje tri načina:

Promjene u
Hormonalne
ponašanju
promjene
adolescenta

Promjene u Promjene u
Hormonalne Promjene u
izgledu ponašanju
promjene slici o sebi
adolescenta adolescenta

Promjene u Promjene u Promjene u

Hormonalne
izgledu reakcijama ponašanju
promjene
adolesenta drugih adolescenta
 Početak puberteta –
individualni čimbenici
• Genetski čimbenici
– Početak i tempo puberteta

• Okolinski čimbenici
– Prehrana
• Višak kalorija i više tjelesne masti signalizira da je vrijeme za ulazak u
pubertet
– Tjelesna težina
• Pretilost povezana s ranijim ulaskom u pubertet
– Izloženost hormonima
– Obiteljski sukobi
• Kada je ugrožena djetetova sigurnost, za njega je adaptivno da rano postane
reproduktivno
– Poočimi
• Menarha ranije kod djevojaka koje žive u obiteljima s poočimima
 Početak puberteta – grupni
čimbenici
• Usporedba socioekonomskih grupa
– Utjecaj siromaštva
• Djevojčice iz obitelji s višim prihodima dobivaju menarhu
ranije od onih koje žive u ekonomski prikraćenim
obiteljima-tjelesno zdravlje
– Kvaliteta prehrane, zdravstvena briga, izloženost
bolesti
• Usporedba država
– Utjecaj industrijalizacije
• Usporedba vremenskih razdoblja
– Sekularni (stogodišnji) trend
• Raniji početak menarhe i rasta pubičnih dlaka
 Sazrijevanje
• Rano i kasno
• Spolne razlike
 Rano nasuprot kasnom
sazrijevanju
• Dječaci koji rano sazrijevaju:
– Doživljava ih se opuštenima, nezavisnima,
samopouzdanima i tjelesno privlačnima
– Dječaci izvještavaju o više emocionalnog stresa

• Djevojčice koje rano sazrijevaju:

– Nepopularne, povučene, tjeskobne i bez
samopouzdanja, rijetko se nalaze na vodećim
pozicijama
– Češće manifestiraju neprimjerena ponašanja, manje
uspješne u školi
 Rano nasuprot kasnom
sazrijevanju
• Dječaci koji kasno sazrijevaju:
– Doživljavaju ih kao tjeskobnt, previše
pričljivt, traže pažnju drugih
• Djevojčice koje kasno sazrijevaju:
– Smatraju ih tjelesno privlačnima, živahnima,
društvenima, u školi na vodećim pozicijama

• Djevojčice koje rano sazrijevaju imaju manje

pozitivnu sliku tijela-poimanje i stav prema svom
tjelesnom izgledu. Kod dječaka suprotno.
 Rano nasuprot kasnom
sazrijevanju
• Usklađenost s vršnjacima
• Djevojčice koje rano sazrijevaju i dječaci
koji kasno sazrijevaju
– osjećaju kao da ne pripadaju vršnjacima
• Adolescenti koji rano sazrijevaju
– Traže društvo starijih adolescenata
– Emocionalni stres i neuspjeh u školi
 Učinak puberteta
• Obrasci spavanja
– Preferira se kasnije lijeganje i ustajanje
– 9 sati: 1 do 10
• Kognitivne promjene
• Odnosi u obitelji
– Promjene u odnosima dijete-roditelj
• Odnosi s vršnjacima
– Promjene odnosa s vršnjacima i romantičnim
partnerima
 Učinak puberteta
• Samopoštovanje
– Promjena slike o sebi
– Promjena samopoštovanja
• Raspoloženje
– Povećani stres + Povećana osjetljivost
• Promjene raspoloženja

– Uzrok: Hormoni ili okolina?

 Kognitivni razvoj
• Piaget-faze kognitivnog razvoja djeteta

• Od 11-12. godine
– Započinje stadij formalnih operacija➔početak
apstraktnog mišljenja
 Kognitivne promjene
• Važnost konceptualne strukture rasuđivanja
– Propozicijsko mišljenje:
• mišljenje se temelji na logičkim odnosima
• adolescenti mogu procjenjivati logiku propozicija (verbalnih
tvrdnji), a da se ne pozivaju na okolnosti iz stvarnog svijeta
• Naglasak na racionalnosti i znanstvenoj metodi

– Hipotetičko-deduktivno rasuđivanje
• Problem rješavaju tako da stvore opću teoriju o svim mogućim
činiteljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijom
dolaze do specifičnih hipoteza o tome što se može dogoditi
• Testiranje hipoteza je sustavno
 Hipotetičko-deduktivno
rasuđivanje
• Piagetov zadatak s njihalom
(djeca mlađa
od 12. godina
ne rješavaju
zadatak)

Koliko brzo?
 Kognitivne promjene
• ZAKLJUČNO:
• tijekom adolescencije, djeca počinju
razmišljati apstraktno i logično rješavati
probleme

• takvo apstraktno mišljenje se kod većine,

ali ne svih adolescenata razvija do 15.
godine
 Posljedice apstraktnog
mišljenja
• promjene u načinu mišljenja
– snažan utjecaj na ponašanje, stavove i
doživljavanje:

• Svadljivost
• Samosvjesni i usmjereni na sebe
• Idealizam i kritičnost
• Planiranje i donošenje odluka-odjeća
 Relativizam
• Ništa nije crno-bijelo
– Prepoznavanje važnosti perspektive
– Kraj dječjeg “realizma/apsolutizma”

➢ Može rezultirati ekstremnim skepticizmom

• Odbacivanje autoriteta
• Odbacivanje socijalnih nromi
• Sve je OK-nema dobrog/lošeg

➢ Tolerantnost za različita vjerovanja

• Suosjećaju s drugima, imaju razvijeniji osjećaj osobne odgovornosti
(krivnje) i socijalne nepravde (moralna zrelost)
• Iako manje tolerantnosti za stvarnu interakciju/pomaganje
 Adolescentni egocentrizam
• Povećana introspekcija, samosvijest,
racionalizacija

• Odgovoran za adolescentni oblik egocentrizma

– Zamišljena publika-”Svi me gledaju”
– Osobna bajka
• Prenaglašavanje jedinstvenosti vlastitih emocija i iskustva-
”Nitko me ne razumije”
– Osjećaj vlastite neuništivosti
• riskantna ponašanja (normalna, ali MORAJU se postaviti
primjerene GRANICE)
 Idealizam i kritičnost
• Adolescent počinje misliti
– apstraktno (o onom što je moguće, provjerava
to, uspoređuje s prijašnjim doživljajima ili
podacima iz okoline),
– razmišlja o budućnoti, planovima, sve lakše
uče, zamišljaju „idealan svijet“
• pretjerano kritični i idealistični
– iz toga često i proizlaze i sukobi s roditeljima
Posljedice apstraktnog mišljenja

• Razmišljanje o mogućnostima
– Šta bi bilo kad bi bilo

• Razmišljanje o razmišljanju
– Razumijevanje znanja (kako, kada je usvojeno)
– Nadgledanje vlastitih mentalnih stanja
– Pet procesa: Pažnja, radna memorija, brzina
procesiranja, organizacija, meta-kognicija
 Planiranje i donošenje odluka
• shvaćaju svoje novonastale sposobnosti
• radije slušaju sebe nego druge,
• često reagiraju bez razmišljanja o poslijedicama po druge
(zbog preokupiranosti sobom)
• sve bolje razumijevaju odnose među ljudima
• javljaju se sposobnosti kao rješavanje problema i empatija
(prosocijalno ponašanje)
• shvaćaju da se društvena pravila mogu kršiti
• ALI preplavljeni mogućnostima➔neodlučnost
 Kognitivni razvoj
• Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne
promjene

• Zbog izgleda očekujemo da se adolescent i

ponaša zrelije (postavljanje prevelikih
zahtjeva)
 Novija istraživanja
• Dostižu li svi ljudi stadij formalnih
operacija?
• NE!

• Ovisi o:
– Iskustvu
– Akademskom obrazovanju
 Razvoj morala

Ideja pravednosti u adolescentovom okruženju

• Sportske aktivnosti-praćenje i poštivanje pravila

• Dom➔pitanja “Zašto ne mogu ostati vani koliko i (stariji)
brat/sestra?”?? “Ona/ona uvijek gleda šta hoće!”
• Kućanski poslovi➔sudjeluju u obavljanju kućanskih
poslova, ali i lamentiraju da ”moraju sve raditi” po kući.

• U svakodnevnim situacijama mladi imaju ideju o

“dobrom/pravom” i “lošem/krivom”➔postavljaju pitanje o
pojedinim situacijama
 Moral i moralni razvoj
• Moral: sposobnost razlikovanja
pravog od krivog, te sposobnost
reagiranja na temelju te razlike

• Moralni razvoj: proces kojim osobe

usvajaju društvene norme o tome što
je pravo, a što krivo
 Moral i moralni razvoj
• Dvije dominantne teorije:
– Piaget
– Kohlberg

• i jedna i druga pojašnjavaju razvoj u

fazama
 Piagetova teorija moralnog
razvoja

• Heteronomna moralnost (5-10 godina)

• Autonomna moralnost (od 10. godine)

 Usporedba faza moralnog
razvoja
Heteronomna moralnost Autonomna moralnost
•Pravila: •Pravila su:
•Zadaje autoritete (Bog, •društveno dogovorena; idealni
roditelj, nastavnik) reciprocitet

•trajna, nepromjenjiva i •promjenjiva po potrebi

MORAJU se poštivati

•Procjena ponašanja •Procjena ponašanja

drugoga➔ishodi drugoga➔namjera

•Kazna je automatska •Kazna je određena namjerom

posljedica kršenja pravila
Kolbergova teorija moralnog razvoja
Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je
spasiti lijek jednog farmaceuta koji taj
lijek naplaćuje po cijeni deset puta većoj
od njegove stvarne vrijednosti. Suprug
ove žene ima samo pola potrebnog
iznosa. Farmaceut mu ne želi prodati
lijek po toj cijeni, niti mu želi omogućiti
da ostatak iznosa plati naknadno. Očajan
suprug provalio je u ljekarnu i ukrao
lijek.
Je li to trebao učiniti? Zašto? LAWRENCE KOHLBERG
(1927-1987)
 Primjer 2
• Očito očajan zbog teškog materijalnog stanja svoje
obitelji, 26-godišnjak koji nikada ranije nije evidentiran
zbog krađa odlučio se na radikalan potez te je upravo
krađom pokušao doći do onoga što ne može kupiti.

• Razbio je staklo na čekaonici Doma zdravlja u Ulici

kralja Tomislava, a nakon što je ušao u unutrašnjost,
pokidao je lokot sa zaštitne metalne rešetke. Razbio je
potom staklo na vratima te ušao u ljekarnu s čijih je
polica otuđio veću količinu dječje hrane, pelena i lijekova
za dijete, kao i tlakomjer i uređaj za mjerenje glukoze u
krvi. Sve to bilo je, kako je rekao, prijeko potrebno
njegovoj supruzi i djetetu.
 Primjer 2
• Treba li sud mladog tatu osuditi na
zatvorsku kaznu? Zašto da ili zašto
ne?

• http://www.tportal.hr/vijesti/crnakronika/5
6309/Mladi-tata-provalio-u-ljekarnu-i-
ukrao-pelene-za-bebu.html
 Kohlbergovi stadiji moralnog
shvaćanja
• 1. razina: PRETKONVENCIONALNA (4-
10god)

• 2. razina: KONVENCIONALNA (10-13

god)

• 3. razina: POSTKONVENCIONALNA (od

13 god)
 Pretkonvencionalna razina
• “Krivo je krasti pelene kako bi pomogao
svojoj obitelji jer bi mogao biti uhvaćen”

• Fokus na posljedice ponašanja, odnosno,

izbjegavanje kazne
 Konvencionalna razina
• Osoba u obzir uzima zakon i socijalne
norme
• “krivo je krasti pelene jer je to protuzakonito”
ili “u redu je krasti jer će tata tako pomoći
svojoj obitelji. Kasnije će platiti što je ukrao
ili će prihvatiti posljedice svog ponašanja
(krađe)”
• Osoba smatra da se zakon ne smije kršiti,
ali je to ponekad dozvoljeno da se zadrži
naklonost obitelji, prijatelja (dobra osoba)
 Postkonvencionalna razina
• Npr. “nije krivo ukrasti jer će na taj način
mladi tata održati bebu na životu, a ljudski
život je važniji od osobne svojine”

• Moral se definira u apstraktnim načelima

• Osoba shvaća da su zakoni nužni da bi
društvo funkcioniralo, ali je svjesna da su
zakoni ponekad rigidni-zakone tumačiti
ovisno o situaciji
 Kohlbergovi stadiji moralnog
shvaćanja
• Postkonvencionalna razina-vrlo rijetka
• Moralno rasuđivanje se ne razvija urednim
postupnim putem
VEĆ
• Postoji raspon moralnih reakcija koje
variraju o kontekstu
 Spolne razlike u moralnom
rasuđivanju
• Muškarci i žene razlikuju se s obzirom na
način na koji rješavaju dileme

• Žene-više naglašavaju brigu

• Muškarci- više naglašavaju pravdu ili
pravdu i brigu koriste podjednako
 Čimbenici koji utječu na razvoj
moralnosti
Okolinski činitelji
•Odgojni postupci
– autoritativni roditelji potiču razvoj moralnosti
– autoritativni roditelji-visoka kontrola (jasni i precizna
zahtjevi, pravila i kontrola ponašanja) i visoka toplina
•Godine školovanja
– rasprave o moralnim pitanjima
•Druženje s vršnjacima
– rasprave o moralnim pitanjima
 Čimbenici koji utječu na
razvoj moralnosti
Drugi činitelji
•Emocije empatije i krivnje
•Temperament
•Važnost moralnosti za pojam o sebi

Moralnost-kulturno specifična, a ne
univerzalna
Pubertet i zdravstvena pitanja
• Gubitak željeza-umor, vegetarijanstvo?

• Poremećaji prehrane
– Anoreksija i bulimija (ANA i MIA)
• U RH do 18. godina osoba ne može
samostalno kupiti dijuretike i laksative
• U RH 50 000 oboljelih od anoreksije i
bulimije-klinički problem
• Udruga Nada
 Znaci anoreksije
• Gubitak 25% do 50% tjelesne težine
• Ne pojavljuje se menarha ili izostanak
menstruacije (nedovoljno tjelesne
masnoće-ispod 15%)
• Bljedilo kože
• Krhki i bezbojni nokti
• Osjetljivost na hladnoću
Spolno prenosive bolesti
Bolest Uzrok

AIDS Virus

Klamidija Bakterija

Citomegaloviru Virus
s
 Spolno prenosive bolesti

Bolest Uzrok

Gonoreja Bakterija

Herpes simplex Virus

Sifilis Bakterija
 Sprječavanje spolno
prenosivih bolesti
• Dobro upoznati partnera
• Održavati uzajamnu vjernost
• Ne koristiti alkohol i droge
• Korištenje kondoma i kontracepcije
• Izbjegavati spolne osobe za koje znate da
imaju SPB
• Ako dobijete SPB obavijestiti partnere
 Strategije prevencije
• Zdravstveni odgoj
– Podučavanje vještinama za nošenje
seksualnim situacijama
– Promicanje vrijednosti apstinencije
– Pružanje informacija o kontracepcijskim
sredstvima
 Samopoimanje i
samopoštovanje u
adolescenciji
 Samopoimanje-slika o sebi
•Formira se tijekom života
•Filter-utječe na naše mišljenje, stavove i ponašanje

Znanje o sebi – tko sam ja?

(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,
ponašanje prema drugima, političko opredjeljenje, moralne
osobine, itd.)
stvarno “ja” – ono što jesam

Očekivanja od sebe – ono što bismo mogli biti

Idealno “ja” – ono što bih želio biti (želje, nade)
Očekivano “ja” – ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze,
odgovornosti)
 Samopoimanje-slika o sebi
• Samopoimanje
– “mentalna slika koju pojedinac ima o sebi".
– Više “sastavnica”: npr. Tjelesno
samopoimanje, akademsko samopoimanje,
samopoimanje o sebi kao romantičnom
partneru
– Sve sastavnice zajedno čine globalno
samopoimanje
 Samopoimanje-razvoj
• Razvija se po načelima
– diferencijacije i
– integracije,
– najprije dolazi do diferenciranja dijelova
samopoimanja, uz paralelni proces njihove
integracije u viši nivo globalnog
samovrednovanja
 Procijenite svoje samopoštovanje...
Niže su navedene tvrdnje kakve ljudi o sebi izgovaraju ili misle. Pročitajte ih pažljivo, a potom označite
koliko su se one odnosile na vas u posljednjih mjesec dana, uključujući i današnji dan. Zaokružite po
jedno slovo, a prema sljedećoj skali:
a – u potpunosti se odnosi na mene
b – uglavnom se odnosi na mene
c – uglavnom se ne odnosi na mene
d – nikako se ne odnosi na mene

1. Osjećam da sam osoba koja vrijedi – u najmanju ruku isto a b c d

koliko i drugi.
2. Osjećam da imam mnogo dobrih osobina. a b c d
3. Sve u svemu, naginjem vjerovanju da sam gubitnik. a b c d
4. U stanju sam obavljati stvari kao i većina drugih ljudi. a b c d
5. Osjećam da nema puno stvari zbog kojih bih se mogao a b c d
ponositi. a b c d
6. Imam pozitivan stav prema sebi. a b c d
7. U cijelosti, zadovoljan sam sobom. a b c d
8. Želja mi je da prema sebi osjećam više poštovanja. a b c d
9. Povremeno se osjećam posve beskorisnim. a b c d
10. Mislim povremeno kako uopće ne vrijedim.
 Procijenite svoje
samopoštovanje...
• Dajte si po 1 bod za:

- svaki odgovor a ili b na tvrdnje 1, 2, 4, 6, 7

- svaki odgovor c ili d na tvrdnje 3, 5, 8, 9, 10

• Zbrojite bodove!
 Kakav sam ja? Kolika je moja
vrijednost?
• odgovori na ta pitanja odražavaju
• naše SAMOPOŠTOVANJE
• samopoštovanje je emocionalna i
vrijednosna komponenta pojma o sebi
• naša osobna procjena sebe ne mora
uvijek imati veze s objektivnim
kriterijima
 Komponente samopoštovanja
OSJEĆAJ
SAMOPOUZDANJE
VLASTITE
VRIJEDNOSTI
uvjerenje da smo
uvjerenje da sposobni razmišljati,
zaslužujemo sreću, učiti, birati, donositi
uspjeh, postignuće, odluke, svladavati
prijateljstvo, ljubav, izazove...
ispunjenje...
Kako prepoznati osobu visokog
samopoštovanja?
 Osobe visokog samopoštovanja...
• boljeg su fizičkog i
psihičkog zdravlja, otpornije
su na stres
• zadovoljnije su svojim
poslom, školom i osobnim
životom
• uvjerenije su da će njihovi
napori dovesti do uspjeha
• češće planiraju, sudjeluju u
raspravama, surađuju s
drugima i postavljaju pitanja
• kompetentnije su u školi, na
poslu i u različitim
socijalnim situacijama
• bolje su raspoložene i manje
depresivne
• vode računa o dobrobiti
drugih, razumiju njihove
potrebe, spremne su pomoći
• spremnije su suprotstaviti se
drugima i lakše podnose
kritiku
• manje su sklone
konformirati se pritisku
većine i spremnije su
izraziti svoje mišljenje
• procjenjuju sebe sretnijima i
zadovoljnijima od većine
Kako prepoznati osobu niskog
samopoštovanja?
 Osoba niskog samopoštovanja...
• često govori ja sam takav i što tu
mogu
• ne može spavati ako joj se dogodilo
nešto neugodno
• radi stvari na određeni način samo
zato jer se to tako radi
• često koristi “samo da” (samo da
nisam rekla to i to)
• osjeća da ima mnogo stvari koje bi
trebala učiniti iako to baš i ne želi
• često misli kako nešto nije pravedno
• osjeća se jadno i za to krivi svog
šefa, partnera, okolnosti, društvo
• često se žali zbog stvari koje joj se
događaju
• ne voli se razlikovati od ostalih
• voljela bi izgledati poput nekog
svog prijatelja/prijateljice
• voljela bi raditi posao koji radi neki
njezin prijatelj
• misli kako ne bi trebala nešto činiti jer
to ne čini nitko drugi
• ne voli biti prva koja će nešto učiniti ili
reći
• odustane ako netko kaže a zašto bi ti bio
izuzetak?
• uvijek traži dopuštenje prije nego nešto
učini
• često govori žao mi je ili oprostite
• smiješi se kad nekoga kritizira ili se ljuti
• kaže ili misli što će reći ljudi
• zabrine se ili je napeta ako se netko ne
slaže s njom
• prihvaća loš proizvod ili uslugu jer se ne
voli žaliti
• kaže da se slaže ili klima glavom i onda
kada se ne slaže
(prema Bown i Brady, 1991)
 Samopoštovanje i odgoj

Visoko samopoštovanje najčešće imaju osobe čiji roditelji:

• i sami imaju visoko samopoštovanje

• odgajaju djecu s ljubavlju i poštovanjem-autoritativni
• roditelji
• prihvaćaju ih
• postavljaju im razumna pravila i očekivanja
• dosljedni su u svojim postupcima
• ne ismijavaju, ne ponižavaju i fizički ne kažnjavaju djecu
• pokazuju kako vjeruju u djetetovu dobrotu i sposobnosti
Raspravite!
Na koji biste
način ojačali
samopoštovanje?
 Individualizacija
• od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave,
neovisne i dobro funkcionirajuće odrasle
osobe
• eksperimentiranje sa stavovima, ponašanjima,
otporom, ulogama
• ključni razvojni zadatak tijekom adolescencije
➔razvoj identiteta
 Identitet

Identitet: ono što mislimo da jesmo

 Mogući ishodi razvoja
identiteta
KRIZA-”nezdravi”

DA NE
DA

preuzimanje
zdravi

postignut osobni
“ RJEŠAVANJE

identiteta drugih
identitet
“kako mama kaže”
KRIZE

NE

raspršeni identitet moratorij/ odgađanje

Problemi prilagodbe razvoja identiteta
 Identitet i etničke manjine
• Romi
• 2005-2015-Desetljeće Roma
• EU definira Rome kao nomadsku nacionalnu
manjinu
• Vlada RH preuzela sve od Vijeća EU vezano
obrazovnu integraciju Roma u školski sustav
• Osječko-baranjska županija-napisala Akcijski
plan integracje Roma; npr. dobivaju dodatne
bodove za studentski dom
 Identitet i etničke manjine
• Poticati djelotvorno roditeljstvo-obiteljski
etnički ponos
• Osigurati u školi da se poštuje materinji
jezik manjine
• Druženje s vršnjacima iste etničke skupine,
kao i druženje s vršnjacima iz druge
etničke skupine
 Identitet i etničke manjine
• Siguran etnički identitet-više
samopoštovanje, pozitivnija stavovi prema
vlastitom etničkom porijeklu

• Bikulturalni identitet-istraživanje i
prihvaćanje vrijednosti iz subkulture i
dominantne kulture; zdrav identitet
Moral i moralni razvoj
 Pubertet i rodno tipiziranje
• Društvo pred muškarce i žene postavlja
različite zahtjeve u pogledu dužnosti i
obveza, ali i različita očekivanja o tome
kako bi se trebali ponašati te koje bi
osobine ličnosti trebali imati.

• Intenziviranje rodne pripadnosti-tjelesne

i kognitivne promjene; pritisak vršnjaka i
roditelja
 Rodno tipiziranje
• Rodne uloge:
– feminina
– maskulina i
– Androgina (istovremeno posjedovanje i
maskulinih i femininih osobina)
Rodno tipiziranje-rodne uloge
• Androgina osoba:
– iskazuje i maskulina i feminina ponašanja-
ovisno o situaciji u kojoj se nalazi,
– nije ograničena kulturalnim stereotipima o
rodnoj prikladnosti i fleksibilnija je.
• Androgina rodna uloga: poželjna bez
obzira na spol jer pridonosi psihološkoj
prilagodbi i duševnom zdravlju pojedinca.
Androgine osobe-primjeri
 Identitet i stereotipi
• Koja su obilježja?
• Djevojaka
• Mladića
• Roma
• Žene Romkinje

• Neka obilježja pozitivna, a neka negativna

• Identiteti često aktiviraju stereotipe
– npr. žene postižu niže rezultate na ispitima iz matematike
 Pubertet-odnos mladih i
roditelja
• Kompetentno roditeljstvo-autoritativni stil

• Obiteljske interakcije-zadovoljavanje
adolescentove potreba za autonomijom

• Adolescenti prestaju idealizirati roditelje,

dovode u pitanje njihov autoritet-pristupaju
iz različitih perspektiva
 Pubertet-odnos mladih i
roditelja
• Roditelji koji su:
– financijski sigurni
– zadovoljni u vlastitom braku
– Koji ulažu vlastiti rad
• lakše daju adolescentima podršku i
odgovarajuću autonomiju

• Loš odnos adolescent-roditelj: teškoće često

počele već u djetinjstvu
 Odnosi s članovima obitelji
• U vrijeme kada se adolescenti separiraju od
obitelji i kad se oslanjaju na svoje grupe
vršnjaka-odnosi s braćom/sestrama postaju
manje intenzivni

• Ulaskom u ranu odraslu dob većina mladih

ljudi postaje jako privržena svojoj
braći/sestrama
 Pubertet i odnosi s vršnjacima
• potreba za pripadanjem skupini vršnjaka
postaje izraženija,
• kontakti s vršnjacima se intenziviraju
• istaknuta solidarnost među članovima skupine
• vršnjački pritisak veći

• mladi privrženiji vršnjacima nego roditeljima;

• roditelji postaju 'objekti privrženosti u pričuvi'
 Pubertet i prijateljstva
• Priroda prijateljstva u adolescenciji se
mijenja:
– pomicanje prema većoj intimnosti i lojalnosti

• Spolne razlike u prijateljstvu:

– djevojke-emocionalna bliskost
– mladići-aktivnosti, postignuća i status

• Prijateljstvo i rodni identitet

– Mladići s androginim osobinama-često kao i
djevojke formiraju istospolna prijateljstva,
– mladići s maskulinim identitetom-rjeđe
 Pubertet i prijateljstva
• Prijateljstva (ne “antisocijalna”) potiču:
– razvoj pojma o sebi,
– stvaranja identiteta i
– kapaciteta za intimne odnose

• Psihoterapijska uloga
– nošenje sa stresom te mogu
– poticanje povoljnije stavove prema školi
 Prijateljstva-vrste grupa
• Klike-male grupe prijatelja
– slične stavovi, vrijednosti, interesi i socijalni
status-popularnost
– razvoj socijalnih vještina

• Klape ili društvo

– Utemeljeno na reputaciji i stereotipima
(“štreberi”)
– pruža identitet unutar šire socijalne strukture;
 Prijateljstva-vrste grupa
• Kojoj kliki/klapi će se adolescent pridružiti
ovisi o:
– Interesima
– Osobinama ličnosti
– Roditeljskom stilu (npr autoritativni roditelji-
štreberi, sportaši; permisivni roditelji-partijaneri)

• Klike mješovitog spola-podržavajući kontekst

za upoznavanje adolescenata i adolescentica
 Romantični odnosi
(“hodanje”)
• Za sve adolescente prve ljubavi služe kao
praksa za kasnije, zrelije odnose

• Dob prvih romantičnih odnosa: kulurno

specifična, kraj osnovne škole-početak
srednje škole

• Rani romantični odnosi-ne potiču socijalnu

zrelost
 Konformizam u vršnjačkim
grupama
• Intenzivniji nego u mlađoj ili starijoj
školskoj dobi

• Pritisku za antisocijalno ponašnje-

najpodložnji mladi adolescenti
 Konformizam u vršnjačkim
grupama
• Percepcija (doživljaj) vršnjačkog pritiska:
– značajno predviđa antisocijalno ponašanje (Šincek,
2011)

• Antisocijalno ponašanje-mali postotak

• Zaštitni čimbenici za nepovoljan vršnjački

pritisak:
– Autoritativno roditeljstvo (Ricijaš, 2011)
– Sigurna privrženost (Lotar, 2011)
 Problemi razvoja
• Depresija
• Samoubojstvo
• Delinkventno ponašanje
 Depresija

Depresija je bolest!

Često se u svakodnevnom razgovoru čuje

termin da je netko u depresiji. Svako loše
raspoloženje koje traje malo dulje skloni smo
opisati kao depresiju te se zbog toga, kada
netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo
stanje najčešće ne shvaća ozbiljno.
 Depresija
• MIT 1: Depresija se ne treba liječiti.
• MIT 2: Proći će sama od sebe.

• Depresivni adolescenti= depresivne odrasle

osobe s velikim problemima na poslu,
obiteljskom okruženju, društvenom
životu...
 Depresija
• Oko 15 do 20% adolescenata imala je jedno ili više
depresivnih epizoda-odgovara ranoj odrasloj dobi

Manifestacija depresije
• Osjećaji tuge
• Frustriranosti
• Beznađe u životu
• Nemogućnost sudjelovanja i uživanja u velikom
broju aktivnost
• Proremećaji spavanja
• Poremećaji u apetitu
• Poremećaji u koncentraciji
 Depresija
• Manifestacija na različite načine
– Djevojke: češće crne misli i hipohonfdrija,
– Mladići: nemirni i besciljni

• Od tog postotka 2-8% kronično depresivno

• Češća kod djevojaka i žena
• Ne mogu svladati kritučne razvojne zadatke
• Narušen razvoj identiteta
 Depresija
• Povezana s:
– Anksioznošću
– Lošim školskim uspjehom
– Uporabom droga
– Kršenjem zakona
Kako razlikovati depresiju od
“lošeg dana”?
• ako serija loših dana bez prekida traje
tjednima-vrijeme je za uzbunu!
• Promjene se mogu vidjeti u trima važnim
područjima života:
– kuća,
– škola i
– zabava.
 Kako razlikovati depresiju od
“lošeg dana”?
• Mladi koji pate od depresije:
– Vrlo nervozni i reagiraju burno, za razliku od starijih
koji se povlače.
– U ranoj fazi: imaju više nesuglasica i svađa s ljudima s
kojima se inače dobro slažu.
– Kako depresija napreduje: izolacija, manje interesa za
školu, a ocjene su sve lošije.
– Da bi se osjećali bolje i mogli družiti, mladi počnu
koristiti narkotike i alkohol ili izgube interes za
zabavu.
Činitelji povezani s depresijom
• Kombinacija bioloških i okolinskih
čimbenika
• Studije srodnika: otkrivaju važnu ulogu
nasljednih faktora
 Samoubojstvo
Hrvatska
•Suicid je treći uzrok smrti kod mladih od 15
do 24 (oko 10%; 17% mladića i 4%
djevojaka), a šesti uzrok smrti kod djece od 5
do 14 godina.
•Pokušaji su karakteristični za mlade ljude (do
35. godine), a završeno samoubojstvo za
starije (65 i više godina)
•Ubijaju se i djeca (već od 5. godine života)
 Znaci upozorenja
• česti razgovori o samoubojstvu
• preokupiranost smrću i umiranjem
• znakovi depresije
• promjene ponašanja (npr. sklonost samo-
ozljeđivanju kao rezanje, paljenje i sl.
• poklanjanje dragih stvari
• dogovaranje nedovršenih poslova
• poteškoće sa snom i spavanjem
 Znakovi upozorenja
• poduzimanje pretjeranih rizika (npr. izbor
ekstremnih sportova, ili ponašanje koje ne
mari za zdravlje: ozljede, predoziranja itd.)
• povećana uporaba droga
• gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti
 Kome se povjeriti?
• Osobu ohrabriti da potraži profesionalnu
pomoć, a ako treba, otići s njom
• Ne smijemo biti sami u pomaganju.
• Nikako ne smijemo ostavljati suicidalnu
osobu samu.
• Moramo provjeriti jesu li joj dostupni
lijekovi, otrovi ili opasni predmeti.
• Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju.
 Prevencija i liječenje
• Uvježbati vidjeti znakove upozorenja
• Škole:
– Susojećajno savjetovanje (educirani timovi)
– Vršnjačke grupe za podršku
– Informacije o kriznim telefonskim linijama
• Hospitalizacija, antidepresivi, individualna i
grupna obiteljska terapija

• Samo 25% koji su pokušali samoubojstvo

potraži pomoć liječnika!
 STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIČA O
SAMOUBOJSTVU
PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA
KOJA USLIJEDE.

• Najopasnije su priče koje dobivaju najveći

publicitet,
pojavljuju se u različitim programima, na svim TV
postajama, u tiskanim medijima i internetu, naročito
Ako uključuju poznate osobe.

Nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu,

u sljedećih deset dana poraste broj
samoubojstava➔Copycat suicide
www.suicidi.info
 Delinkventno ponašanje
• Delinkventno ponašanje:
– zabranjeno zakonskim propisima i za koje
postoje propisane sankcije

• Rizično ponašanje:
– nije kršenje postojećih pravnih propisa, ali
često prethodi ili se javlja uz delinkventno
ponašanje (npr. konzumacije alkohola,
bježanja iz škole, rizična spolna ponašanja,
autoagresivna ponašanja itd.)
 Delinkventno ponašanje-
čimbenici
• individualni činitelji:
– osobito niža inteligencija,
– loš školski uspjeh,
– hiperaktivnost, impulzivnost

• socioekonomski činitelji:
– slabi prihodi obitelji,
– obitelji s puno članova
 Delinkventno ponašanje-
čimbenici
• obiteljski činitelji:
– slab roditeljski nadzor, grubosti u
discipliniranju, tjelesno zlostavljanje djece,
– hladnoća u roditeljskim stavovima,
zanemarivanje djece, nekonzistentna
disciplina, slaba uključenost roditelja u život
djece,
– konflikti među roditeljima, razvod/odvojeni
život roditelja,
– kriminalitet roditelja, rizična braća i sestre
 Delinkventno ponašanje-
čimbenici
• vršnjački činitelji: rizični vršnjaci,
odbacivanje i nepopularnost među
vršnjacima

• činitelji vezani uz školu: škole s visokom

razinom delinkventnog ponašanja

• činitelji vezani uz susjedstvo: susjedstva s

visokom razinom delinkventog ponašanja
 Spolne razlike u
delinkventnom ponašanju
• djevojke i mladići manifestiraju jednake
oblike delinkventnog ponašanja
ALI
• djevojke manifestiraju rjeđe gotovo sve
oblike delinkventnog ponašanja od mladića

• razlika u prevalenciji/stopi najveća za teža

(nasilna) kaznena djela, a najmanja za
lakša (krađe ili zloporaba droga)
 Spolne razlike-jedini
izuzetak!!!!
• nasilno ponašanje u romantičnim odnosima.

• Mladići i djevojke podjednako manifestiraju

nasilno ponašanje prema svojim partnerima (u
novije vrijeme djevojke više)
 Rana odrasla dob
• 20-40 godine (dva uobičajena podrazdoblja: do 30-te i od 30-te do 40-te)
• Početak biološkog starenja ili senescencije
– Pretpostavke:
1. Učinci pojedinih gena nadziru određene, s dobi povezane, biološke
promjene u DNK i tjelesnim stanicama
2. DNK se oštećuje s dobi zbog akumulacije slučajnih mutacija te
postaje manje učinkovita u popravljanju i zamjeni stanica
3. Učinak otpuštanja jako reaktivnih slobodnih radikala
4. Kombinacija
• Teorija unakrsnog povezivanja
– Starenje se objašnjava time što proteinska vlakna s vremenom stvaraju
veze i gube elastičnost što rezultira negativnim promjenama u organima
 Rana odrasla dob
• Tjelesne promjene postupne u ovom periodu
– Slabiji rad srca i pluća se može opaziti samo tijekom tjelovježbe
– Paziti na bolesti srca – glavni uzrok smrti
– Rane 20-te – dolazi do vrhunca u atletskim sposobnostima koje
zahtijevaju brzinu, snagu i koordinaciju krupnih mišića
– Kasne 20-te i rane 30-te – vrhunac za sposobnosti koje se
zasnivaju na izdržljivosti, mirnoći ruke i šake te ciljanju
– Ubrzano slabljenje ukoliko se provodi sedentaran način života i
nema dovoljno fizičke aktivnosti
– Imunološki sustav koji je jačao tijekom adolescencije slabi od 20.
godine
– Nakon 35.godine dramatičan pad u reprodukcijskom kapacitetu
žena, a nakon 40. godine muškarci pokazuju postupan pad u
količini i koncentraciji sjemena
 Rana odrasla dob
• Zdravlje je uglavnom očuvano kod osoba boljeg SES-a dok oni nižeg SES-
a pokazuju probleme, npr. pretilost ih više pogađa
• Dolazi do usporavanja stope bazalnog metabolizma (SBM) od 25-50
godina – dovodi do debljanja
• Važnost uravnotežene i osviještene prehrane i tjelesne aktivnosti, ne samo
za tjelesnu masu, već i za prevenciju kardiovaskularnih bolesti
• Tjelesna aktivnost – preporučeno
– 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti 5 dana u tjednu; ili
– 20 min teže do intenzivne tjelesne aktivnosti 3 dana u tjednu; ili
– 8 -10 različitih vježbi jačanja mišića (8 -12 x ponovljenih) barem 2 dana u tjednu
• Zloupotrebe sredstava ovisnosti – najčešće pušenje cigareta i alkohol
• Seksualna aktivnost u realnosti manja od onog sugeriranog u medijima, ali
se povećava raznovrsnost i broj partnera – ipak, monogamnost je najčešća!
 Rana odrasla dob
• Oni u trajnim vezama su zadovoljniji životom
• Trajni seksualni problemi relativno rijetki – vezani uz niski SES,
stres, veći broj partnera, viktimizaciju u djetinjstvu ili spolno nasilje u
odrasloj dobi
• Smanjuje se učestalost negativnih stavova prema homoseksualnosti,
diskriminacija u zapošljavanju manje učestala
• Opasnost od SPB!
• Silovanje počine obično osobe koje žrtva poznaje – silovatelji obično
tradicionalnih spolnih uloga, odobravaju nasilje nad ženama, teže
točno interpretiraju socijalno ponašanje žena („izazivala me je”)
• PMS – kod 40% žena, kod nekih i otežava svakodnevni život
• Stres – ako kroničan – bolesti srca, karcinomi, gastrointestinalni
problemi – važnost socijalne podrške
 Rana odrasla dob
• Kognitivni razvoj
– Postformalno mišljenje po Piagetu
• Uključuje svijest o višestrukim istinama, povezuju se logika i
stvarnost, tolerira se razmak idealnog i stvarnog
– Perryeva teorija – studenti se pomiču od dualističkog mišljenja
(informacije su ili točne ili netočne) ka relativističnom mišljenju
(postoji nekoliko različitih istina)
– Schaieva teorija – promjena situacija dovodi do promjena u ciljevima
mentalnih aktivnosti (od stjecanja kao cilja se prelazi na upotrebu
znanja kao cilj) – stadij stjecanja (djetinjstvo) prelazi u stadij
postignuća (rana O.D) , a u srednjoj odrasloj dobi u stadij odgovornosti
i izvršavanja te u reintegrativni stadij u kasnoj O.D.
– Labouvie-Viefova ukazuje da potreba za specijalizacijom odrasle
potiče da se odmaknu od idealnog svijeta mogućnosti ka pragmatičnom
mišljenju – problemi iz stvarnog svijeta uz prihvaćanje nesavršenosti i
potrebom za kompromisom
 Rana odrasla dob
• Kognitivni razvoj
– Teorija obrade informacija naglašava razvoj stručnosti ili ekspertize i
zrelu kreativnost – obično raste u ranoj O.D., a vrhunac u kasnim 30-
tim ili ranim 40-tim
– Inteligencija:
• Transverzalna istraživanja – vrhunac razvoja inteligencije oko 35-te
godine, pa nagli pad
• Longitudinalna – stalni porast
• Longitudinalno – sekvencijalni nacrt – vjerojatno pad učinak
kohorte
– Studiranje – korisno iskustvo
• Vrijeme prilagodbe – većina prekida studij na prvoj godini –
korisno im potražiti pomoć za probleme prilagodbe na studentski
život
 Rana odrasla dob
• Kognitivni razvoj
– Izbor zanimanja
• Tri faze – maštanje (djeca proučavaju zanimanja kroz igru);
provizorno razdoblje (adolescenti uspoređuju zanimanja ovisno o
vlastitim interesima i sposobnostima i vrijednostima); realistično
razdoblje – mladi ljudi donose odluku za određenu kategoriju, a
potom i specifično zanimanje
• Važna osobnost, obrazovne mogućnosti, mogućnosti koje dolaze od
roditelja, poticanje, odnosi s nastavnicima te dostupnost informacija
tijekom školovanja
• Žene teže ulaze u tzv. muške poslove – i dalje nije izjednačen status
• Očekuje se od sve više maturanata da studiraju (planira se i do 50%
populacije!)
 Rana odrasla dob
• Eriksonova teorija – razdoblje prisnosti vs. otuđenosti
– Zadatak – stvaranje bliskog odnosa s partnerom koji uravnotežuje
nezavisnost i prisnost
– Važna i generativnost (doprinosi društvu kroz posao i stvaranje obitelji
– djece)
– Levinson – mladi odrasli stvaraju san – muški obično o karijeri, žene o
obitelji te uspostavljaju vezu s mentorom koji im pomaže ostvariti taj
san, u tridesetima se posvete onim aspektima koje su do tada
zanemarivali – muškarci ranije nađu put dok ženama to traje do srednje
O.D.
– Vaillant – redefinicija Eriksona
• 20-te – posvećene prisnosti
• 30-te – posvećene karijeri
• 40-te – posvećene vođenju drugih
• 50-te – posvećene kulturalnim i filozofskim vrijednostima
 Rana odrasla dob
• Bliski odnosi
– Romantični partneri – obično slični po dobi, etničkoj pripadnosti, SES-
u, vjeri i različitim osobinama ličnosti i izgledu
– Evolucijska teorija – žene traže partnera koji će pomoći opstanak
njihove djece, muškarci traže partnericu čija obilježja signaliziraju
užitak i sposobnost rađanja potomstva
– T. socijalnog učenja – rodne uloge koje usvajamo jako će odrediti
obilježja poželjnog partnera
– Triangularna teorija ljubavi - strast, prisnost i obvezivanje
 Rana odrasla dob
• Bliski odnosi
– Prijateljstva se zasnivaju na povjerenju, prisnosti i lojalnosti
– Ženska nešto intimnija nego muška (istospolna)
– Rjeđa prijateljstva sa suprotnim spolom, iako korisna
– Poboljšava se odnos s braćom i sestrama, postaju sličniji prijateljstvu
– Usamljenost dosta teško podnose
• Životni ciklus obitelji
– Napuštanje roditeljskog doma – najčešće odlazak na fakultet, pa
kratkotrajno vraćanje kući
– Kasniji ulazak u brak, i dalje potreban trud
– Muškarci obično sretniji i zdraviji u braku nego žene
– Ulazi se u brak s nerealističnim očekivanjima
– Dolazak djece i planiranje djece – novi prostor prilagodbe, osobito
naglašeno kod brakova koji od ranije problematični
 Rana odrasla dob
• Životni ciklus obitelji
– Sretnije obitelji s podjelom brige oko djeteta
– Izazovi – neodgovarajuća priprema za dijete, nedostatak socijalne
podrške, poteškoće u nalaženju dobre brige za dijete (vrtići, tete-
čuvalice)
– Djeca odrastaju, postaju adolescenti – nove roditeljske vještine – npr.
od direktnog nadgledanja do puno više razgovora i uspostavljanja
povjerenja
– U brak se stupa sve kasnije, kohabitacija je sve češća, povećava se udio
razvedenih brakova
– Žene s karijerom visokog statusa i muškarci radničkog statusa imaju
najveću šansu ostati samci – žene to bolje podnose
– Parovi koji svojevoljno nemaju djecu – obično obrazovani, usmjereni
na karijeru, po zadovoljstvu životom se ne razlikuju od onih koji su se
ostvarili kao roditelji
– Nemogućnost da postanu roditelji uz želju da to budu – poteškoće s
prilagodbom, niže zadovoljstvo životom
 Rana odrasla dob
• Životni ciklus obitelji
– Veliki udio razvoda – u RH oko trećine, u USA do polovine brakova
– Ulazak u nove brakove – često dođe do novih razvoda
– Razvod povezan s neprilagođenim oblicima komunikacije,
siromaštvom i promijenjenim statusom žena
– Izazov je odnos poočima/pomajke i pastorka u novim brakovima,
osobito kad oni nemaju vlastitu djecu – važan brižan odnos muža i
žene, suradnja biološkog roditelja i djetetovo prihvaćanje
poočima/pomajke
• Razvoj karijere - obično kontinuirano, ali žene zbog odgoja djece teže
postižu kontinuitet
– Efekt staklenog stropa – nije toliko teško ući u neko zanimanje, koliko
je npr. ženama i manjinama teško napredovati na visoke položaje u tim
zanimanjima
– Zaposlena oba roditelja – preopterećenost različitim obvezama, važna
suradnja u raspodjeli obaveza i korištenje „servisa”