uvstva i emocije uvstvo-sloeno stanje koje ukljuuje kognitivnu procjenu,doivljaj,tjelesne promjene,izraaj i ponaanje -Situacija ili dogaaj=> kognitivna interpretacija=>

doivljaj,tjelesne promjene,izraaj=> ponaanje Vrsta uvstva:-osnovna(primarna): radost,strah,srdba,alost + iznenaenje i gaenje; vrlo rano u djetetovom razvoju; u svim kulturama; oituju u karakteristinim izraajima lica; uroena i univerzalna -izvedena(sekundarna): ljubomora,ljubav,mrnju, stid,krivnja,zavist,ponos,srea,nada; sloena od dvaju ili vie uvstava; u ekspresiji postoje znatne razlike meu ljudima i izraavanje tih emocija je naueno -ugodna i neugodna(prema hedonistikom tonu) -raspoloenja(slabiji intenzitet,dulje trajanje,esto neznamo to je uzrok) i afekti(kratkotrajna i vrlo jaka uvstva,smanjeno logiko zakljuivanje i kotrola nad ponaanjem) + tjeskoba(anksioznost; bojaznost,nesigurnost,napetost) Kognitivna interpretacija dali emo doivjeti neko uvstvo ovisi o percepciji,tumaenju i procjeni te situacije; isti dogaaj se moe procjeniti na vie naina(ovisi o interesima,iskustvu,ciljevima i o drugim osobinama); nemora se nuno odvijate na svjesnoj razini; uvstva nemoraju biti izazvana samo neposrednim dogaajima uvstveni doivljaj uvstva mogu biti poticaju(motivi) da se ponaamo na odreeni nain; prilagoenost naeg ponaanja moe biti pod utjecajem uvstava; uvstva djeluju na sve vrste kognitivnih procesa(percepciju,uenje i pamenje,rasuivanje); uvstveni doivljaji mogu sami sebe pojaavati Tjelesne promjene uvstva su praena nizom tjelesnih promjene:ubrzani rad srca,povieni krvni tlak,ubrzano disanje, pojaan dotok krvi u miie,pojaano znojenje,proirenje zjenica, pojaano izluivanje adrenalina,usporeni rad probave(simpatikus); pobuenost organizma koja nije prejaka moe imati + uinke; + uvstva mogu djelovati tako da ubrzavaju prestanak poveane pobuenosti organizma uzrokavane - uvstvima; tjelesne promjene djeluju na uvstvene doivljaje(postoje razlike u veliini tjelesnih promjena, ovisno o vrsti uvstva) Detektor lai Izraaj uvstva neverbalna komunikacija(izraz lica,stav i pokreti tijela,napose ruku-geste,boja i intenzitet glasa,brzina govora,neki drugi zvukovi npr. pla,smijeh...); nain izraavanja uvstava,a napose u kojoj mjeri se uvstva iskazuju u velikoj mjeri ovisi i o kulturnoj sredini u kojoj pojedinac ivi(ionako postoje i znatne razlike u intenzitetu izraavanja meu njima); emocije koje doivljavamo oituju napose u mimici naeg lica Ponaanje strategije djelovanja na uvstva:1. kognitivne (izbjegavanje:izbjegavanje razmiljanja o problemu,razmiljanje o neem ugodnom; suoavanje:ponovno vrjednovanje,razmiljanje kako rjeiti problem), 2. bihevioralne-ponaajne(izbjegavanje: izbjegavanje situacije koja je izvor problema,baviti se ugodnim ili zahtjevnim aktivnostima; suoavanje:dati uvstvima oduka,traenje utjehe,poduzimanje akcije za rjeenje problema) Stres stanje koje nastaje kada su ljudi suoeni s dogaajem koji procjene ili doive prijeteim,ugroavajuim ili opasnim za njih osobno ili za njima bliske osobe; unutarnje ili vanjske podraaje,dogaaje ili situacije koje izazivaju stanje stresa-stresori:mali svakdanji stresori,veliki ivotni(mogu uzrokavati znaajne poremeaje tjelesnog i psihikog zdravlja); znakovi stresa:uvstveni(tuga,strah,ljutnja),kognitivni (rastresenost,zamiljenost,zaboravljivost),tjelesni(crvenilo,suha usta,prekomjerno znojenje,drhtanje),bihevioralni(plakanje,agresivnost ,zlouporaba alkohola itd); ako znakovi stresa traju dulje vrijeme govorimo o kroninome stresu; suoavanje sa stresom: prihvaanje situacije kakva jest,kontroliranje(djelovanje na izvore stresa ili na stresne doivljaje),izbjegavanje stresnih situacija i dogaaja PTSP-posljedica traumatskog dogaaja; simptomi:1.nametljivo ponovno doivljavanje traumatskog dogaaja,2.izbjegavanje podraaja povezanih za TD i uvstvena otupjelost,3.pojaana pobuenost koja ukljuuje poremeaje spavanja,smanjenu sposobnost konc. i pretjerana reakcija straha na iznenadne podraaje Motivacija-stanje ili proces unutar pojedinca koji pokree,odrava i usmjerava njegovo ponaanje prema odreenom cilju; pobude koje ovjekovo djelovanje usmjeravaju prema nekom cilju,odravaju to djelovanje i odreuju njegov intenzitet-motivi; motivirano ponaanje pojedinca moe biti pobueno njegovim potrebama ili vanjskim

poticajima; podjela motiva:bioloki-primarni(naslijeene i zajednike svim ljudima,zadovoljenje je nuno za odranje ivota jedinke; reguliranje unutarnje okoline nazivamo homeostazom; nain zadovoljavanje je nauen(odreen je i drutvenim normama i standardima zajednice u kojoj pojedinac ivi), steeni-sekundarni(nauene i razlikuju se od osobe do osobe, u osnovi su psihiki imbenici;ekstrinzina motivacija-osniva se na vanjskim poticajima; intrinzina motivacija-osniva se unutarnjim pobudama) Hijerarhija motiva ameriki psiholog Abraham Maslow(20.st.); piramida od osnova: bioloke potrebe,potrebe za sigurnou,za ljubavlju i pripadanjem,za potovanjem,samoaktualizacija(samoostvarenje); ameriki psiholog Steven Reiss(ne postoji opa hijerarhija motiva) Motivacijski ciklus po redu:motiv,instrumentalno ponaanje,barijere(prirodne(fizikalne),drutvene,osobne),cilj; hoe li se poduzeti akcija za ostvarenje cilja ovisi o:1.procjeni vjerovatnosti da smo sposobni izvesti akciju,procjeni moguih ishoda te akcije,poeljnosti tih ishoda Sukobi motiva(konflikt) istodobno privlaenje,istodobno odbijanje,istodobno privlaenje i odbijanje,dvostruko istodobno privlaenje i odbijanje; privlanost ili odbojnost nekog cilja ovisi o blizini(prostorna,vremenska,psiholoka) Frustracija stanje neugode,nemira i tjeskobe ili srdbe izazvano zaprjekama ili tekoama u ostvarenju cilja; obrambeni mehanizmi: agresija,racionalizacija(traenje dobrih,a ne pravih razloga nekom ponaanju),supstitucija(zamjena ciljeva na nain da novoodabrani cilj barem djelomino zadovoljava prvotnu potrebu),kompenzacija(zbog nemogunosti ostvarenje nekog eljenog cilja,pojedinac se ulae napore da se istakne u nekom drugom podruju),negiranje(odbijanje pojedinca da se suoi s nekim izvorom svoje frustracije),fiksacija(uporno ponavljanje naina reagiranja koji ne dovodi do rjeenja),projekcija(pripisivanje vlastitih mana ili drutveno neprihvatljivim motivima drugim ljudima),regresija(neprikladno ponaanje nalik na djeteta); doivljaj frustracije ovisi o toleranciji na frustraciju