EMOCIJE

 psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema nama samima, prema drugim
ljudima te prema stvarima i događajima koji nas okružuju.
 kratkotrajna, jačeg intenziteta i jasnog uzroka
Raspoloženja- dugotrajnija, srednjeg intenziteta i nisu uvijek jasnog uzroka.
OSNOVNE EMOCIJE: sreća, tuga, strah, ljutnja (srdžba), gađenje i iznenađenje
 urođene; uočavamo ih kod male djece (i slijepi ih jednako izražavaju (sreća-
osmijeh, tuga- spuštene usne itd.))
 univerzalne; javljaju se u svim kulturama, izazivaju ih isti ili slični događaju i
iskazuju se istim izrazom lica u svim kulturama
SLOŽENE EMOCIJE
 nisu urođene; javljaju se kasnije u razvoju, potrebna intelektualna zrelost
 nisu univerzalne u svim kulturama
 SASTOJE SE OD VIŠE EMOCIJA (npr. ljubomora = ljubav + ljutnja + strah
+ tuga, strahopoštovanje = strah + poštovanje + nelagodnost + divljenje)
AFEKT, RASPOLOŽENJE, STRAST = EMOCIONALNA STANJA
 raspoloženje- dulje trajanje, slabiji intenzitet (npr. tuga)
 strast- dulje trajanje, jači intenzitet (npr. ljubav)
 afekt- kratko trajanje, velik intenzitet (npr. bijes)
SASTAVNICE EMOCIJA:
 kognitivna interpretacija- naše tumačenje situacije
 izražajne promjene- ono što je vidljivo na licu (osmijeh, namrštenost…), služe
za izražavanje i prepoznavanje emocija
 tjelesne promjene- promjene u ponašanju tijela (znojenje, ubrzano disanje,
ubrzan rad srca)
 subjektivni doživljaj- intenzitet emocije, naš unutarnji doživljaj emocije,
osjećaj
PROCES NASTANKA EMOCIJE:
SITUACIJA (hodamo i uočimo psa)  KOGNITIVNA INTERPRETACIJA
(mislimo da će nas ugristi)  DOŽIVLJAJ (osjećamo strah), TJELESNA
PROMJENA (ubrzan rad srca, širenje zjenica…), IZRAŽAJ (zabrinut izraz lica)
 PONAŠANJE (odlučimo pobjeći i počnemo trčati)
 emocija utječu na objektivnost percepcije (ako nekoga volimo (ljubav)
njega ćemo idealizirati (percepcija x osobe))
 strah otežava učenje i pamćenje
  Emocije su pokretači ponašanja. Ako nešto ne volimo, pokušat ćemo to
ne raditi jer nam to izaziva neugodu; ako nešto volimo, to ćemo raditi jer
nam izaziva ugodu.
 Emocije utječu na uspješnost pojedinca- nizak intenzitet nas usporava,
visok nas može zablokirati, a srednja razina aktivnosti daje najbolju
učinkovitost
EHO REAKCIJA
 emocije koje pokazujemo mogu izazvati slične emocije u drugih ljudi

PSIHOMATSKA OBOLJENJA- oboljenja koje nastaju zbog previše intenzivnih
psihičkih doživljaja.

MOTIVACIJA
 psihički proces unutar pojedinca koji potiče ponašanje, usmjerava ga prema
cilju i određuje mu intenzitet i trajanje

 EKSTRINZIČNA MOTIVACIJA- zasniva se na vanjskim poticanjima (npr.

učimo za ocjenu, a ne zato što nas to zanima.)

 INTRINZIČNA MOTIVACIJA- zasniva se na unutarnjih potrebama (npr.

učimo zato što nas određeno gradiva zanima)
BIOLOŠKE POTREBE:
- potreba za materijama (hrana, tekućina kisik)
- potreba za eliminacijom (uklanjanje štetnih tvari iz organizma mokrenjem i
defekcijom)
- potreba za očuvanjem fizičkog integriteta organizma (održavanje stalne
tjelesne temperature, zaštita organizama od ozlijede, bolesti, vremenskih
nepogoda)
- potreba za snom i odmorom
- seksualne potrebe
PSIHOSOCIJALNI MOTIVI:
- motivi za druženjem
- znatiželja
- motiv za autonomijom
OSOBNI MOTIVI:
 - navike
- ciljevi
- vrijednosti/stajališta
- interesi
INDIVIDUALNI!

HIJERARHIJA MOTIVA
- Abraham Maslow

SAMO-
OSTVARENJE
POŠTOVANJE
/
SAMOPOŠTO
VANJE
POTREBA ZA
PRIPADANJEM
POTREBA ZA
SIGURNOŠĆU
BIOLOŠKE POTREBE

STRES I FRUSTRACIJA
Stres- stanje biološke i psihološke pobuđenosti organizma koje se javlja kada smo
suočeni sa zahtjevima za koje procjenjujemo da se ne možemo nositi s njima.
Frustracija- stanje emotivne napetosti, uznemirenosti i nezadovoljstva kada ne
možemo zadovoljiti svoje potrebe ili želje zbog prepreka na putu do cilja.
Kod stresa smatramo da nemamo mogućnosti za određeni zadatak i to mu je uzrok, a
kod frustracije smatramo da imamo mogućnosti za određeni zadatak, ali na putu do
izvršenja tog zadatka našla se određena prepreka.

SUKOB MOTIVA
1. Konflikt višestrukog privlačenja
 dva ili više podjednako privlačna cilja – „slatke brige“ (npr. kupiti iPhone ili
Samsung)
2. Konflikt dvostrukog odbijanja
dva podjednako odbojna cilja – „manje od dva zla“ (npr. posvađati se s nekim
ili prešutjeti i trpjeti)
3. Konflikt istodobnog privlačenja i odbijanja
neki cilj ima istodobno i pozitivne i negativne strane (npr. Zapaliti cigareti, ali
znam da mi šteti)
4. Dvostruki konflikt istodobnog privlačenja i odbijanja
izbor između dva ili više ciljeva gdje svaki ima i pozitivne i negativne strane
(npr. Skup, ali lijep hotel ili jeftin, ali loše uređen hotel.)