Hrvatska povijest u 18.

stoljeću
Hrvatske zemlje u 18.stoljeću

-Ultrechtski mir 1713.godine-HM gubi Šlesku na sjeveru, na Sredozemlju dobiva Napulj,

Sardiniju i Milano, nakon rata za španjolsko naslijeđe ostaje joj samo dio Nizozemske

-kuća Habsburg- apsolutistička vlast, odluke donošene u polju: trgovine, prometnica, obrta,
manufaktura, prosvjete i poreza

-dvorski nmerkantilizam- državna uprava u rukama vladara, cilj da prihodi budu veći od
rashoda

-prava kralja- pravo odlučivanja o ratu i miru, vođenju vanjske politike, pravo na vrhovnu
kontrolu, pravo darivanja plemenskih posjeda, pravo na prihode iz lučkih pristojbi

-vrhovna zakonodavna, sudska i izvršna vlast

-u ratu s OC-om HM dobila: veliki dio Ugarske, srednje Podunavlje. Baranju, Bačku,
Banat, Srijem i Slavoniju

Važne luke- Rijeka i Trst

-Hrvatska pragmatička sankcija 1713.g.- hrv.plemstvo dibilo određenu posebnost s

obzirom na prevladavajuće ugarsko ( 1723. hrvatsko plemstvo spojeno s ugarskim)

Demografska i društvena kretanja

-u hrv.zemljama važnu ulogu ima srednje plemstvo

-u vrijeme Josipa II-objavljen cjeloviti popis za građansku Hrvatsku (1785.)

-u sr. Podunavlje, Baranju, Bačku, Banat, Slavoniju i Srijem naseljavaju se doseljenici iz

prenaseljenih dijelova HM

Zemljišni odnosi u Hrvatskoj u 18.stoljeću

-Banska Hrvatska-prenaseljenost kmetova i plemića

-život od poljoprivrede

-kretanje putevima opasno zbog hajduka

.otvaranje puta uz Dravu, Savu i Dunav- mogućnost zarade plemstva od prodaje žita
-prvi carski urbar 1737.g ( Karlo III) - seljaštvo potpuno podložno feudalcu

-Marija Terezija 1756.-izdaje urbar za Virovitičku, Požešku i Srijemsku županiju ( seoska

gospodarstva razvrstana na selišne jedinice, čija veličina ovisi o veličini posjeda)

-određena davanja seljak morao davati Crkvi

-1780. konačni urbar za cijelu Hrvatsku ( kategorija zemljišta u sklopu jednog selišta, kmetske
godišnje obveze i kmetska prava)

-seljak imao pravo prodavati vino u odr.doba godine

-nemogućnost prenamjene zemljišta od strane kmeta

-posjedi Frankopana i Zrinskih u primorskom i gorskokotarskom području prodani Austrijskoj

komori

-godine 1689. Kutjevo pod upravom zagrebačkog kanonika Babića

-Kaptol 1702. postaje vlastelinstvo Srijemske biskupije

-Valpovačko vlastelinstvo 1721. stekao barun Prandau, a Našičko 1732. Josip Pejačević

-uzgoj pšenice, zobi, ječma i kukuruza ( stočarstvo, svinjarstvo i ovčarstvo)

-nakon Karlovačkog mira 1699- izgradnja utvrda u Osijeku i Petrovaradinu

-1739. HM gubi Beograd

Uprava i društvene prilike u vrijeme Marije Terezije

-upravni činovnici iz redova plemstva, a vojnici plačenici bili iz redova krajišnika

-proizvođači su bili trgovci, obrtnici i manufakturisti, na dnu druš.ljestvice bili su seljaci

-slavonske županije plaćale poreze jer su tim sredstvima plaćali krajišnike

-sve veća vrijednost novca

-zastarjelost poreznog sustava

Gospodarstvo Hrvatske i Slavonije do Marije Terezije

-rat za španjolsku baštinu-HM pripali Nizozemska i Italija

-Karlo VI- politika merkantilističkog kameralizma ( ukinuće unutarnjih carina te razvoj

trgovine i prometa)
-1719. Trst i Rijeka postaju slobodne pomorske luke

-podjela Slavonije i Srijema između njemačkog plemstva

-krajevi oslobođeni od OC-a postaju žitnicom Monarhije

-prije požara u Varaždinu 1776. Zagreb dobiva veći značaj

-27.7. 1718. potpisan trgovački ugovor između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije
( Ahmed Hanas i Karlo VI)- uspostava slobodne i opće trgovine između podanika HM-a i
OC-a na rijekama, kopnu i moru

-razvoj cestovnog prometa na području Habsburške Monarhije

Ratovi s OC-om na početku i na kraju 18.stoljeća

-21.1.1699. mir između Svete lige i OC-a u Srij.Karlovcima-završeno 155.godišnje tursko

vladanje nad Slavonijom

-tri razdoblja rata između OC-a i HM- 1714-1718, 1737-1739 i 1788-1791

-početak proširenja hrvatskih granica

-nakon bitke kod Petrovaradina 1716. - početak habsburške ofenzive uz Unu i Savu ( Ivan
Drašković, Eugen Savojski)

-osvajanje: Gradiške, Kostajnice, Odžak, Doboj i Bijeljina

-1717.- osvajanje Beograda , Temišvara i Zvornika

-Pož.mirom Osmanlije izgubili posjede u Srijemu, sjeverno od Dunava, desnu obalu Save u
Bosni, sjevernu Srbiju te dio Vlaške

-Beogradskim mirom 1739.- HM izgubila teritorije južno od Save i Dunava

-Svištovski mir 1791.- Beograd vraćen Turcima, a HM dobila: Dvor, Cetingrad, Drežnik i
uski pojas u ist.Lici ( Donji Lapac, Srb i Petrovo Selo)

Nasljeđivanje Monarhije po ženskoj liniji

-velikaši iz Češke, Ugarske i Hrvatske nakon Mohačke bitke- obvezali se da će za kralja

izabrati osobu iz kuće Habsburg

-austrijske nasljedne zemlje ( Unutarnja Austrija, Donja Austrija i Gornja Austrij, Voraling i
Tirol) uređene apsolutistički
-1687. ugarski sabor priznao pravo nasljeđivanja kuće Habsburg po muškoj liniji

-hrvatsko plemstvo- zagovora autonomna hrvatska staleška prava

-Požunski sabor 1714.- utvrđena nekomptencija Ugarskog sabora o pitanjima unutarnjeg

zakonodavstva Hrvatske

-na Požunskom saboru 1712. Karlo VI okrunjen krunom sv. Stjepana, krunidbena zavjetnica (
Ugarskoj sloboda izbora kralja nakon izumiranja muške loze Habsburgovaca)

-1.6.1722. Sabor prihvaća Pragmatičku sankciju- potvrda političke i zakonodavne

samostalnosti Trojedne Kraljevine

-20.10.1740. umire Karlo VI-izumire muška loza Habsburgovaca, a na prijestolje dolazi

Marija Terezija

-pravo na prijestolje osporavaju: Fridrich II ( pruski kralj) iKarlo Albert ( bavarski knez),
August III ( saski knez)

-1756. započinje Sedmogodišnji rat-Habsburška Monarhija gubi Šlesku ( najrazvijeniju

pokrajinu), narušen ugled dinastije Habsburg-Lotaring u Svetom Rimskom Carstvu Njemačke
Narodnosti

Upravne reforme Marije Terezije

-Banska Hrvatska- uprava bana koji ju dijeli s Hrvatskim saborom

-odgovara kralju koji ga plaća i postavlja na prijedlog Hrvatskog sabora

-u vrijeme Marije Terezije pod upravom Sabora 3 županije: Varaždinska, Zagrebačka i

Križevačka

-osnovni cilj upr.reformi Marije Terezije- uspostava kraljevske reprezentacije u upravi

-prva promjena- jurizdikcija Hrvatskog sabora i bana proširila se na Slavoniju

-podjela zemlje na civilni i vojni dio, ( vojni dio- uspostava Slavonskog generalata s 3
pukovnije: Gradiška, Brodska i Petrovaradinska) te civilni dio- formirane 3 županije: Požeška,
Virovitička i Srijemska

-por.uprava slavonskih županija potpuno neovisna o Hrvatskom saboru

-krajem četrdesetih godina 18.st.-reforma središnje vojne uprave, reorganizacija Vojne
krajine

-1749. dogovor s banom Karlom Batthyanyjem- uređenje Banske krajine po uzoru na ostale
generalate

-1759. regulacija hrvatskih županija po uzoru na mađarske i slavonske

-1756.godine-sazivanje Sabora u svrhu provođenja kraljevskih odluka ,tzv.“dugi Sabor“

-Franjo Nadasdy postaje ban- sva vlastelinstva dobivaju nacrt privremenog urbara

-carica imenuje župane prema ugarskom zakonu- Ivan Jurišić ( Zagrebačka županija) te Josip
Drašković (Križevačka županija)

-za vrijeme banovanja Nadassda- o najvažnijim poslovima ne odlučuje Sabor nego

kraljevska konferencija

-prostor uz Karolinšku cestu organiziran u upravnu jedinicu Austrijsko primorje-pod

upravom Tršćanske intendance

-Philipp Levin Beck- imenovan inspektorom u Vojnoj krajini

-Hrvatsko kraljevsko vijeće- preuzima vrhovnu upravu nad političkim, gospodarskim i vojno
gospodarskim poslovima

-smanjenje broja zasjedanja Sabora

-u vrijeme postojanja vijeća početak razvoja: trgovine, manufaktura i lokalnog gospodarstva i

obrtništva

-rad vijeća na uređenju trgovačkog puta- osnivanje Severinske županije 1776.godine koja je
obuhvaćala trg.put kroz Hrvatsku

-u sastav županije ušlo Austrijsko primorje, dio Zagrebačke županije te Rijeka

-1779. ukinuto Hrvatsko kraljevsko vijeće, te u ovlasti prenesene na Ugarsko namjesničko

vijeće

Gospodarske reforme carice Marije Terezije

-1746. osnovan Vrhovni trgovački direktorij ( o njemu ovisila trgovačka uprava u Trstu)
-1776. Austrijsko primorje podijeljeno na 3 dijela: u užem smislu pod upravom gubernija u
Trstu, drugi dio od Senja do Karlobaga pripao Vojnoj krajini te grad Rijeka s pripadajućim
teritorijem vraćen Hrvatskoj

-1777. Karlovac postaje slobodni kraljevski grad

-za vrijeme carice-razvoj manufaktura i proizvodnje žitarica

-1770. nalaže ukidanje nezakonitih cestarina, mostarine i skelerine

-jedna od najvećih manufaktura u Hrvatskoj-Ignjat Magdalenić

-prva i najstarija staklana u Seoni 1770. godine

-1777. uvođenje novog školskog sustava u zemlje krune sv.Stjepana

-Adalbert Barić- 1769. carica ga imenuje profesorom s vih nastavnih predmeta u Varaždinu

-3 načina prikupljanja poreza:

1. iz prihoda vladarevih domena

2. iz regalia (carina, maltarina, mostarina, sajmova, kovanja novca)

3.poreza kao dodatnog izvora financiranja

Reforme Josipa II

-ukinuo županije te uveo njemački kao jedini službeni jezik

-novi carinski red i tarife 1775. za: Češku, Moravsku, Šleziju, Gornju i Donju Austriju,
Štajersku, Korušku, Kranjsku, Goricu, Gradišku i Austrijsko primorje

-1773.ukinuće isusovačkog reda

-25.10.1781.- edikt o vjerskoj toleranciji- sloboda vjeroispovjesti

1782. ukinuće sih muških i ženskih samostana koji se ne bave opravkom bolesnika

-1784. njemački službeni i u javnoj upravi

-1789. njemački službeni u svim županijama

-1785. ukinuće kmetstva

-sudstvo odijelio od prava, ukinuo smrtnu kaznu te ukinuo Banski stol

-1787. popis zemlje i pučanstva u svrhu prikupljanja poreza

-1786. ukinuo Severinku županiju te Gorski kotar pripojio Zagrebačkoj

-nasljeđuje ga Leopold- zalaže se da se moć vladara ograniči nadzorom podanika i njohovim

suodlučivanjem

-Maksimilijan Vhovac-biskup, pristaša slobodarskih ideja. Zalaže se za održanje latinskog

kao službenog u odnosu na mađarski jezik, protivnik francuskog osvajanja hrv.zemalja

Vojna krajina u 18.stoljeću

.uplitanje Dvora u vođenje Vojne krajine

-zajednička jurisdikcija vojnih o komorskih vlasti-izvor učestalih sukoba

-1737. statut koji ograničava upravu Vojne krajine

Mir u Aachenu 1748.- kraj rata za španjolsko nasljeđe, Habsburška Monarhija predaje
Šlesku Pruskoj

-1745. ukinuta krajiška podjela na kapetanije i vojvodstva te stvorene : generalkmande,

pukovnije, bataljuni i satnije

-1746. preustroj Karlovačke krajine u Slunjsku, Ogulinsku, Otočku i Ličku pukovniju

-1754. izlaze Vojnokrajiška prava (vrijede za Varaždinsku i Karlovačku krajinu)

-bune u Bankoj (1750-1751) i Varaždinskoj krajini (1755) zbog poreza za nabavku uniformi

-poljoprivreda na niskoj razini, obrt i trgovina zamrli

-1787. car Josip II-zalaganje i poticanje poljoprivredne djelatnosti u Krajini

-stvaranje posebne Krajiške blagajne, razgraničenje Karlovačke i Banske krajine, izgradnja

karlobaške ceste te Vlaško-ilirske krajine

-kantonski časnici-briga o unutrašnjopolitičkim i gospodarskim pitanjima

-reorganizacija krajišnika: karlovački krajišnici-Kranjska, varaždinski-Štajerska te banski i

slavonski-Ugarska
Dalmacija i Boka kotorska u 18.stoljeću

-Mletačka pokrajina Dalmacija.-područje od Krka na sjeveru do Neuma na jugu

-dio dalmatinskog i bokeljskog pučanstva živi u manjim naseljima

-gradsko stanovništvo- gradski patricijat i pučani

-podjela u 22 upravno-administrativne jedinice :Krk, Cres s Osorom, Rab ,Pag, Zadar,

Šibenik, Trogir ( s Čiovom), Split ( s Šoltom) ,Omiš, Makarska, Korčula, Hvar, Brač, Nin,
Knin, Sinj, Imotski i Klis

-Boka-Kotor, Herceg Novi i Budva

-južna granica mletačkih stečevina-uspostava dobrih odnosa s Crnom Gorom

-.na čelu pokrajinske uprave-generalni providur, sjedište u Zadru

-novostečenim područjima upravljaju providuri-Makarska, Sinj, Knin, Imotski i Klis

-problem potkupljivosti u Dalmaciji i Boki

-gospodarsko nazadovanje, temeljno zanimanje-poljoprivreda

-ribarstvo-glavna grana Dalmacije, razdoblje nazadovanja

-razvoj obrta (Split, Zadar)

-pojava manufaktura-Kotor, Zadar, Šibenik i Split

-proizvodnja soli- Pag

-rudarstvo- željezna ruda (Sinj i Vrlika)

-pred pad Republike- pomorski promet dostigao visoku razinu, brodarstvo predstavljalo
najunosniju gospodarsku granu

-razvoj trgovine – Šibenik ,Skradin i Makarska (manja trovačka .središta)

-na području novoosvojenih stečevina. -razvoj Obrovca, Knin ,Imotski i Sinj

-izvoz prema Napuljskom Kraljevstvu i Papinskoj Državi

-seosko stanovništvo opterećeno javnom tlakom

-početak gimnazijskog obrazovanja

-širenje književnih i kulturnih utjecaja iz Italije

-osnivanje pismohrana, knjižnica i knjižara

-trgovina s bosanskim trgovcima

Istra u 18.stoljeću

-rat za španjolsko naslijeđe ( 1702.-1714.)-oživljavanje MR-a za prostor istarskog poluotoka

-pojava gladi ( 1764,1769, 1773. i 1782)

-sporovi oko korištenja šumskih prostora južne Istre

-Rovinj-povoljan demografski razvoj

-civilna i vojna vlast u rukama podestata (upravljanje crkvama, zdravstvom i zalagaonicama)

-gradski savjet-obitelji čiji su članovi imali nasljedno pravo pristupa ( svi građani s 20 godina

-sporovi s uglednim obiteljima ( Antolović, Bašić, Kalčić i Terlević)

-fenomen razbojstava ( Pula, Rovinj, Bale)

Dubrovačka Republika u 18.stoljeću

-1703.sklapanje povoljnog ugovora s OC-om o plaćanju tributa

-Austrijsko-osmanski rat ( 1737.-1739.)-potpora Austriji

-u drugoj polovici 18.stoljeća- diplomatska središta: Beč i Pariz

-početkom 18.st. slom dubrovačke kopnene trgovine

-trgovina soli- Split, Herceg Novi i Makarska

-rat za austrijsku baštinu ( 1741-1748.)-razvoj dubrovačkog izvanjadranskog brodarstva

-sukob s Rusijom-pljenidba ruskog broda u Genovi od strane DR-a

-jačanje brodovlasničkog i trgovačkog sloja

-Židovi-posebna trgovačka skupina

-u 18.st.- jedina neutralna zemlja na Sredozemlju

-trg.plovidba prema: Carigradu, Aleksandriji, Marseillleu, španjolskoj obali, New Yorku,

Philadelphiji i Baltimoru
-aristokracija-usporavanje razvoja privatnog vlasništva

-devedesetih godina 18.st.- Senat se pokušao prilagoditi situaciji u Francuskoj te tako

osigurati ne širenje revolucionarnih ideja

Bosna u 18.stoljeću

-oslabljenje veza sa središtem Osmanskog Carstva

-pojava buna i ustanaka među staležima

-uživanje posjeda selišta

-porast utjecaja zapadnog kapitalizma

-1699.-1718.- jačanje i utvrđivanje pograničnih područja

-turski Vlasi-raja

-oblikovanje i učvršćivanje ajanske kaste

-u 18.st.- „ bolest imperijalnog gigantizma“

Graditeljstvo u 18.stoljeću

-Varaždin-palača Oršič-Rauch

-razvoj gradova Bjelovara, Požege i Nove Gradiške

-crkve s pačetvorinskim svetištem ( franjevačka crkva u Slavonskom Brodu tw crkva

sv.Marije Snježne u Belcu kraj Zlatara)

-2 tipa dvoraca: 1. višekrilni ( Gornja Stubica, Mirkovci i Miljane), 2. jednokrilni ( Gornja

Bedeovčina)

.kvadratni tlocrt crkve- crkva sv.Vlaha u Dubrovniku ( Ilija Katičić)

Slikarstvo u 18.stoljeću

-djela talijanskih slikara- Sebastijan Ricci, Gasparo Dizianija, Francesco Fonebasa

-iluzionističko slikarstvo- Ivan Krstitelj Ragner

Književnost u 18.stoljeću

-Antun Kanižić- ep Sveta Roželija

-moralno poučna djela-Bogoljubstvo na poštenje sv.Francesca Severije

-prosvjetiteljska epika-Matija Antun Relković, Andrija Kačić Miošić

-Slavonija: Vid Došen- Aždaja sedmoglava ( 1768.)

-Janos Hunyadi-opis Mohačke i Sigetske bitke te opsade Beča

-Dubrovnik-Ruđer Bošković- De Solis ac Lunae defectibus

.komedija- Dubrovnik ( Marin Tudišević)

Znanost u 18.stoljeću

-predstavnici:Ruđer Bošković ,Rajmund Kunić, Bernard Zamanja, Ivan Luka Zuzorić

-Franjo Bruna- meteorolog, astronom, matematičar

-Mirko Daniel Bogdanić-rasprava o stazama kometa

Školstvo u 18.stoljeću

-škole osnivaju župnici, razvoj u Zagrebačkoj županiji

-ZG, VŽ i RI- osnivanje konvikta ( škole za siromašnije učenike)

-osnivanje isusosvačkih kolegija u Zagrebu i Varaždinu

-začetak masovnog obrazovanja djece

Crkva u 18.stoljeću

-početak sekularizacije dekristijanizacije eur.društva

-predvodnik crkvene djelatnosti-Maksimilijan Vrhovac

Razvoj brojnih crkvenih redova ( franjevci, dominikanci)