Nastavni predmet: Povijest

Nastavna jedinica: Dalmacija, Istra i Dubrovnik u 18. stoljeću

Nastavna cjelina: Hrvatska u 18. stoljeću
Razred: 3. razred gimnazije
Autor: Zvonimir Glavaš

Dalmacija, Istra i Dubrovnik u 18. stoljeću

DALMACIJA POD MLETAČKOM VLAŠĆU

- središte mletačke uprave bilo je u Zadru, gdje je stolovao mletački namjesnik – providur
- gradovi u priobalju imali su komunalnu autonomiju, Poljička republika imala je poseban
položaj, a u unutrašnjosti Dalmacije bile su organizirane krajine
- službeni jezik bio je talijanski
- posebnu važnost u očuvanje hrvatske riječi imali su dalmatinski franjevci, koji su se 1735.
odvojili od Bosne Srebrene i osnovali provinciju svetoga Kaja
- osnovne gospodarske djelatnosti: brodogradnja, vinogradarstvo, ribolov, proizvodnja soli i
tekstila, i drugo; trgovala se s Venecijom i s Bosnom
- Venecija gleda na Dalmaciju uglavnom samo kao izvor sirovina i kao tržište za svoju robu,
čime onemogućuje njezin ekonomski razvitak; zbog toga je život većine stanovništva težak
- 30-ih i 40-ih godina 18. st. mletačke su vlasti morale suzbijati pokrete siromašnih
dalmatinskih težaka koji su se protivili teškim obvezama i davanjima zemljišnim gospodarima
- 1756. god. mletački providur Grimani donosi tzv. Grimanijev zakon, kojim država postaje
vlasnik sve zemlje u unutrašnjosti Dalmacije; od tada su seljaci dužni državi davati desetinu
prihoda

ISTRA POD MLETAČKOM VLAŠĆU

- Istra je od srednjeg vijeka podijeljena na mletački (obalni dio) i habsburški dio
(unutrašnjost)
- službeni jezik mletačke uprave u Istri bio je talijanski
- osnovne gospodarske djelatnosti: brodogradnja, ribolov, zemljoradnja
- gospodarski i društveni život seljaka bio je težak

1
DUBROVNIK U POSLJEDNJEM STOLJEĆU SVOJE SAMOSTALNOSTI
- u 18. st. Dubrovnik se polako oporavljao od jakog potresa iz 1667. godine
- do 1750. g. dubrovačko se pomorstvo donekle oporavilo, a kopnena je trgovina i dalje
opadala
- početkom 19. st. Dubrovnik je imao oko 300 brodova
- osnovne gospodarske djelatnosti: brodogradnja, obrt, pomorstvo, trgovina solju i šećerom
- od 1526. godine Dubrovačka Republika plaćala je godišnji danak Osmanskom Carstvu
- vlast u Dubrovniku imala je isključivo vlastela, koja je formirala Veliko vijeće, Malo vijeće
i Vijeće umoljenih (Senat)
- nakon potresa 1667. u redove vlastele ulazi 10 najuglednih obitelji pučana; od tada je često
dolazilo do sukoba stare i nove vlastele
- Dubrovačka Republika imala je vještu diplomaciju koja je umješno vodila vanjsku politiku,
čime je Dubrovnik uspio očuvati svoju samostalnost
- Dubrovnik je imao razgranate trgovačke veze i konzulate u više od 80 gradova diljem
Sredozemlja
- 1806. Dubrovnik je izgubio svoju samostalnost, kad ga je okupirala francuska vojska