HRVATSKA U VRIJEME

NAPOLEONOVIH RATOVA

DALMACIJA I ISTRA DOLAZE U

SASTAV HABSBURKE MONARHIJE
do kraja 18.st Dalmacija i Istra bile su u sastavu Mletake
Republike
12.svibnja 1797.g. Napoleon ukida Venecijuprestaje stoljetna
vlast Mleana nad Dalmacijom i Istrom
Primirje u LeobenuHabsburka Monarhija dolazi u posjed Istre i
Dalmacije s Bokom Kotorskom u zamjenu za Lombardiju
5.srpnja 1797. u Zadar dolazi krajiki zapovjednik Mato Rukavina
s ciljem zauzimanja bive mletake pokrajine
Mirom u Campoformiju 17.listopada 1797. Habsburgovcima je
potvren posjed Dalmacije i Istre

Page 2

DALMACIJA I ISTRA DOLAZE U

SASTAV HABSBURKE MONARHIJE
austrijska uprava nije donijela bitne promjeneuspostavljena je
sloboda trgovine i plovidbe koju je Venecija ograniavala
im je Dalmacija ula u sastav Habsburke Monarhije u njoj se
javio pokret za sjedinjenjem sa ostatkom Hrvatske
na elu pokreta bio je fra Andrija Doroti (Narode slavni)
dalmatinski predstavnici odlaze u Be i trae ujedinjenje, no car
odluno odbija njihove tenje
sjedite austrijske uprave u Dalmaciji bio je Zadar, a u Istri Kopar

Page 3

FRANCUSKA VLAST U DALMACIJI I

ISTRI

26.prosinca 1805.g. mirom u Pounu Napoleon dolazi u posjed

Dalmacije i Istre prikljuuje ih Kraljevini Italiji

u veljai i oujku 1806.g. Francuska je vojska pod zapovjednitvom

generala Molitora zauzela Dalmaciju
sjedite francuske vlasti u Dalmaciji: Zadar, a u Istri :Kopar
dvojna uprava: vojna-A. Marmont
civilna-V.Dandolo
Frncuzi provode modernizaciju u duhu francuske demokracije

Page 4

FRANCUSKA VLAST U DALMACIJI I

ISTRI
KULTURNI RAZVOJ
DRUTVENE PROMJENE

ukidaju staleke razlike

potiu razvoj kolstva

uvode ravnopravnost graana pred

zakonom

12.srpnja 1806.g. Poinje izlaziti Kraglski

Dalmatin-prve novine na hrvatskom i
talijanskom jeziku(ur.B. Benincasa)

ukidaju crkvenu desetinu-ograniavaju

crkvu

1806. u Trogiru otvoren Kolegij sv.

Lazara, a u Zadru licej

organizirana moderna zdravstvena

zatita
razvijaju gospodarstvo i trgovinu

osnovano je 7 gimnazija u veim

gradovima, a puke kole po manjim
mjestima

moderniziraju sudstvo i upravu

nastavni jezik bio je talijanski

grade se ceste

1808.g.Appendini izdaje 1.hrv.gramatiku

na talijanskom j.

1807. ribolov proglaen slobodnim, a

prodaja ribe osloboena je poreza

Page 5

FRANCUSKA VLAST U DALMACIJI I

ISTRI

Neke mjere nailazile su i na otpor graana:

ukinuta je komunalna autonomija istarskih gradova

sveuilini studij u Zadru (dominikanski) prestao je postojati
1807. ustanak Poljiana-uguen

Page 6

PAD DUBROVAKE REPUBLIKE

26.svibnja 1806.g. pod zapovjednitvom generala Lauristona
francuska vojska ulazi u Dubrovnik po izgovorom da e grad braniti
od Rusa i Crnogoraca
31.sijenja 1808.g. ukinuta Dubrovaka Republika

Page 7

ILIRSKE POKRAJINE
U novom sukobu izmeu Francuza i Habsburgovaca dolo je do
estokih borbi oko Graaca i u dolini Zrmanje, te oko Gospia i
Bilaja
Krajike snage bez veeg uspjeha vodio je Andrija Stojevi, a
potom Petar Kneevi kojem uspjeva osvojiti ibenik
Mirom u Schnbrunnu 14. listopada 1809.g. Habsburgovci su
prisiljeni Napoleonu prepustiti sve krajeve juno od Save
te krajeve je Napoleon ujedinio s Dalmacijom i Istrom te osnovao
ILIRSKE POKRAJINE

Page 8

Page 9

ILIRSKE POKRAJINE
Sastojale su se od 4 civilne i 1 vojnike pokrajine: KORUKA,
KRANJSKA, ISTRA, DALMACIJA, CIVILNA HRVATSKA I VOJNA
HRVATSKA
Sredite Ilirskih pokrajina bilo je u Ljubljani
Upravitelj pokrajina: August Marmont
Cilj stavranja Ilirskih pokrajina-sprijeiti Austriji izlaz na more

Page 10

-pomoi Turcima ako se zarate s Rusima

ILIRSKE POKRAJINE
Marmont je pokuao provesti graanske
reforme u Ilirskim pokrajinama, no nije
uspio jer je francuska vlast na tom
podruju bila kratkotrajna
na njegov poticaj ime Straevi 1812.g.
pie prvi hrvatsko-francuski rjenik i dvije
gramatike hrvatskoga jezika
1811.g. Gradi se nova cesta Karlovac
Rijeka (Lujzijanska cesta)
Milja na Lujzijani kod mjesta Nadvunik

Page 11

1812.stupa na snagu Napoleonov kodeks

FRANCUSKA VLAST U DALMACIJI I

ISTRI
POZITIVNE POSLJEDICE

NEGATIVNE POSLJEDICE

demokracija

preveliki porezi

modernizacija uprave

koenje gospodarstva

jaanje graanstva

odnos prema Crkvi

buenje nacionalne svijesti

novaenje stanovnitva

Page 12