III. „ZLATNO DOBA“ (od 13. do 15.

stoljeća)
III. 1. DOGAĐANJIMA PRIJELOMNO 13. STOLJEĆE

- Sudjelovanje u 4. križarskom ratu (1201.-1205.) – ekspediciju predvodi dužd Enrico

Dandolo
- Dandolo stvara jaka uporišta na ist. obali Jadrana – pobjeđuje Pisansku flotu u pulskoj
luci, pomoć križara u osvajanju Zadra (1202.)
- 1204. Križari osvajaju Carigrad, Mlečani povlašten status i 3 osmine Biz. Carstva,
nadzor nad važnim lukama
- Marino Zeno – predstavnik Mletaka u Carigradu
- Dandolo zaslužan za pretvaranje Mletaka u vojnopolitičku i trgovačku silu, pokopan u
Aji Sofiji
- Giacomo Tiepoli – uloga u stvaranju Lat. Carstva, učvršćenje posjeda na istoku, 1229.
izabran za dužda, pokušaji za ovladanjem mletačkim zaleđem, pokopan u bazilici SS.
Giovani de Paolo
- Preustroj Velikog vijeća (Serrata del Consiglio Maggiore, staleški zatvoreno – za
dužda Pietra Gradeniga – težnje patricija za oligarhijsko-aristokratskom republikom)
- Druga polovica 13. st. sukob Venecije i Genoe za prevlast nad Sredozemljem
- Rat traje sa prekidima više od 100 godina – 1258. Mlečani tuku Đenovljane kod
Akona (u toj bitci prvi put izvjesili zastavu sv. Marka)
- Genoa sa Bizantom (Mihaelom III. Paleontologom) sklapa Nimfejski sporazum –
dobiva prednost u trgovini za pomoć u obnavljanju Biz. Carstva
- Genoa pobjeđuje Pisu 1284. – zauzima Korziku, Sardiniju i Elbu
- Mlečani uništavaju đenovsku četvrt Pera u Bizantu – ugrožavaju đenovske pomorske
putove – Đenovljani ugrožavaju Mletke u Bizantu
- 1298. Kod Korčule – Đenovljani strahovito tuku Mletke – u bitci zarobljen Marco
Polo, u zarobljeništvu diktira djelo „Il Milione“
- Unatoč porazima u ratu Venecija napreduje – XIV. st. Niz graditeljskih pothvata

III. 2. JAČANJE DRŽAVNOG PORETKA I OKONČANJE RATA SA GENOVOM

- 1310. urota dijela aristokrata zbog uređenja Velikog vijeća – Bajamonte Tiepolo
nastoji preuzeti vlast – propala, Tiepolo prognan, oslanja se na Šubiće
- 1310. utemeljeno Vijeće desetorice (Consiglio dei Dieci)
- Dužd Marin Falier – preustroj, Mletci postaji nasljedna Signoria, oslonac u
nezadovoljnoj aristokraciji – Vijeće desetorice reagira – Failer smaknut
- Kraj 14. st. – dovršenje rata sa Genovom
- Saveznik Genoe Ludovik I. Anžuvinac – dalmatinske luke na raspolaganju Genoi
- Genoa osvaja gradove u Istri i mletačkoj Laguni – bezizlazna situacija – Mlečani ipak
uspjevaju okružiti Đenovljane – 1381. mir u Torinu – trijumf Mletačke Republike

1
 - Dužd Andrija Dandolo – reformira zakonodavstvo, osniva arhiv, povijesni spisi
III. 3. TRGOVAČKA EKSPANZIJA

- 14. st. – puna ekspanzija – trgovali sa Flandrijom i Britanijom

- 1330. utemeljenje ratne flote
- Trgovački ugovori sa: Egiptom, Armenijom, Perzijom, Ciprom, Tatarima, Bagdadom,
Savojom, Tunisom
- Urbanizacija, pogotovo uz Canal Grande, prostrane palače, rezidencije
- Nastaje prvi popis mletačkog stanovništva – više od 100.000 stanovnika

III. 4. DUŽDEVA PALAČA – SIMBOL MLETAČKE MOĆI

- 1483. Duždeva kapela i sjedište u palači izgorilo – temeljita obnova – konačna

pregradnja dovršena sredinom 16. st. – gotičkoj strukturi dodan renesansni izgled –
velika vrijednost
- Ulaz u palaču (Porta della Carta) – mletačka cvjetna gotika
- Dvorane za sastajanje uprave i za strane veledostojnike – fasciantno uređenje
- Mnoštvo umjetničkih djela velikog broja umjetnika
- Ikonografske teme sa prikazima mletačkih pobjeda

III. 5. OD ROMAGNE DO ALBANIJE: POBJEDONOSNI POHODI U 15. STOLJEĆU

- Početak 15. st. – pripojeni gradovi: Padova, Verona, Belluno, Vicenza, Cremona,
Brescia, Rovigo i Feltre
- Dužd Francesco Foscari – mletačko širenje terrafermom – osvojena Furlanija -
Vrhunac ekspanzije kopnom – osvajanje Ravenne 1441.
- 1454. Mir u Lodiju – savez 5 tal. Država: Napulja, Papinske države, Mletačke Rep.,
Milana i Firence
- Venecija iako najmoćnija u savezu, iscrpljena ratovanjem
- Foscari sam odstupa, njegova grobnica izniman primjer meltačke cvjetne gotike.
- 1494. Pohod fran. kralja Karla VIII. Na Italiju i osvajanje Napulja – Mlečani sudjeluju
u ratu, jača im se položaj – savez sa Lujem XII. – 1499. osvaja Milano
- 1409. Ladislav Napuljski prodaje Mlecima pravo na Dalmaciju za 100.000 dukata –
otpor Šibenika – do 1481. osvajaju cijelu obalu – zauzeće frankopanskog Krka – sve
od Istre do juga Albanije, osim Dub. Rep. i djelića hrv-ugar. Priobalja

III. 6. USTROJ MLETAČKE UPRAVE NA ISTOČNOM JADRANU

- Stato de Mar – od sj. Jadrana do Krete

Culphum (Golfo) – od Istre do Albanije – Mletačka Istra, Mletačka Dalmacija i
Mletačka Albanija
Istra – stara samouprava, ali upravnu i sudsku vlast ima načelnik Mlečanin
- Dalmacija – providur u Zadru, gotovo cijela vlast
-

2
 - Vlast u pojedinim gradovima Istre i Dalmacije ima knez (u Zadru imamo kneza
civilnog i kapetana vojnog)
- Plemićke obitelji se bune – kažnjavani progonom i oduzimanjem posjeda –
osmanlijski upadi stišavaju protumletačka usmjerenja
- Snažna centralizacija, nadzor trgovine, čvrst nadzor nad prodajom i proizvodnjom soli

III. 7. MLETAČKO-TURSKI RATOVI (OD 15. DO POČETKA 16. STOLJEĆA)

- 15. stoljeće vrhunac, ali i početak pada teritorijalnog širenja

- 1416. Admiral Pietro Loredan pobjeđuje osmanlijsku flotu kraj Galipolja
- 1453. pad Carigrada – Mlečani gube interesna područja – sklapaju ugovor sa
Osmanlijama o slobodnoj trgovini
- Mehmed II. – osvajački planovi – Mlečani podržavaju papu Pija II., šalju mu flotu, ali
papa brzo umire, pa se savez raskida
- 1463. početak rata – Osmanlije prodrli u Albaniju – 1479. pada Skadar – sporazum –
Mlečani trebaju plaćati 10.000 dukata na godinu za slobodnu plovidbu
- Krajem 15. stoljeća Mlečani osvajaju Cipar
- 1499. novi rat – za Peloponez, dio rata i na našoj obali, Osmanlije osvajaju Makarsku i
okolicu
- Poraz Mlečana kod Sapienza
- 1502. mirovnim sporazumom gube Lepant, Modon i Koron

III. 8. ODJECI HUMANIZMA

- Cvatuća fiorentinska kultura, mletačka za njom kasni

- Utjecaj Petrarce koji u Veneciji boravi 5 godina
- 14. st. – na književnom polju: Leonardo Guistinian i Francesco Barbaro
- Ivan Bessarion – kardinal, Grk, gorljiv protutuski pristaša – bogata knjižnica, temelj
buduće mletačke knjižnice Marciana

IV. DUŽD, VIJEĆA, SAVJETNICI, MAGISTRATURE

(Ustoj državne vlasti)
- Mletačko područje do potkraj 7. st. podložno ravenskom egzarhu
- Zaseban dukat – dužd – podvrgnut direktno središnjoj upravi
- Središte dužda u Herakleji
- Lokalne vojne postrojbe na čelu sa tribunima

3
 - Curia ducis – sud pod duždevim predsjedništvom i duždevo savjetničko tijelo -
Arengo – opća pučka skupina o važnijim pitanjima, u bazilici S. Marco

IV. 1. NA ČELU VLADAJUĆE PIRAMIDE – DUŽD

- Prvi tradicionalni dužd – Paoluccio Anafesto sa sjedištem u Herakleji - S vremenom

njihovo izabiranje manje ovisi o Bizantu
- Pokušaji trajnog nasljeđivanja duždeva unutar obitelji (Orseoli, Candiani)
- Prvi neovisni dužd – Pietro Tradonico – Mleci su samostalan dukat
- Široke ovlasti
- Izbor dužda složeninim načinom glasanja između 41 kandidata iz Velikog vijeća
- Naslov: Dux provinciae Veneciarum, kad osvaja Dalmaciju: Dux Venetiae et
Dalmatiae, od 12. St.: Dux Venetiae, Dalmatiae et Chroatiae

IV. 2. MALO I VELIKO VIJEĆE

- Veliko vijeće – osnovano 1172. – članovi Mlečani kojima su preci bili vijećnici,
nositelj državne vlasti, članovi su mogli postati i neki zaslužni stranci
- Malo vijeće – bira se iz Velikog – dužd i 6 savjetnika, ministarsko vijeće
- Vijeće 40-orice – sjedište priziva na odluke mletačkih magistratura, te svojevrsni
izvršitelji odluka Velikog vijeća
- Vrhovništvo (Signoria) – 3 vrhovnika Vijeća četrdesetorice, dužd i savjetnici

IV. 3. SENAT, VIJEĆE DESETORICE, DRŽAVNI ISTRAŽITELJI I DRŽAVNI

ZASTUPNICI

- Senat – prvi spomen 1229., ovlasti u sudstvu, zakonodavstvu i potvrđivanju

službenika, dodjeljuju strancima mletačko građanstvo, nadziru vojne postrojbe,
porezne obveze – ulaze u sve sastavnice života
- Vijeće desetorice – nastalo radi kažnjavanja urote Bajamontea Tiepola, održavanje
mira, sigurnosti i propisa, vremenom prerasta u središnji državni organ
- Državni istražitelji – osnovani od Vijeća 10-orice
Državni zastupnici – pitanja oko imovine, pravni poslovi
IV. 4. SUDSKE I FINANCIJSKE MAGISTRATURE

- Mnoštvo magistratura za ove poslove

- Corti del Palazzo – isključivo sudske ovlasti
- Giudici del proprio – suci u vezi sa osobnom imovinom
- Giudici al forestier – suci za pitanja stranaca
- Giudici di petizion – suci u vezi sa molbama i potraživanjima, te dugovima
- Giudici dell'esaminador – suci za ovjere i oporuke
- Trgovački sud – imaju pravo kažnjavati privredne prijestupe
-

4
 - Redarstvena magistratura – Signori di notte al criminal
- Financijske magistrature - Državni rizničari, Upravitelji za sol, Upravitelji za žito,
Upravitelji za ulje, Upravitelji za poreze, Pomorske carine…

IV. 5. MAGISTRATURE DRŽAVNE UPRAVE

- Masa magistratura oko vojske i arsenala

- Patroni all'arsenale – briga za svakodnevni rad u arsenalu i financijsko poslovanje
- Vijeće arsenala: Patroni i Pavveditori all'arsenale
- Provveditori all'armar – upravitelj za vojne poslove, mornaricu
- Vojni isplatitelji – isplata plaća pomorcima
- Provveditori alle artiglierie – artiljerija - Provveditori alle fortezze – utvrde
- Petorica savjetnika za trgovaĉke poslove
- Upravitelji za zdravstvo
- Upravitelji za feude
- Redarstvo za bogohulnike
- Cancelliere grande – veliki kancelar – voditelj duţdove pisarnice
- Istorigrafo publico – državni povijesničar

V. PREDJELI, ŽUPE, ČETVRTI (Urbanistički razvoj

grada)
- Temeljna podjela na sestiere – 3 s gornje strane (Castello, S. Marco, Cannaregio) i 3 s
donje strane (Dorsoduro, S. Polo, S. Croce) Canala Grande
- Svaki od njih se sastoji od manjih četvrti – odgovara podjeli župa

V. 1. ZAPADNI OBRUB GRADA – PREDJEL DORSODURO

- Samostan i crkva Madonna del Rosario

- Punta della Dogana – rt odakle se nadzirao pomorski promet
- Crkva Madonna della Salute
- Galleria dell'Accademia – riznica slikarstva Mletaka

V. 2. UZ CANAL GRANDE – PREDJEL S. CROCE

- Prema istoimenoj crkvi

- Crkva S. Cassiano
- Crkva S. Giacomo dell'Orio

V. 3. S. POLO – PREDJEL VELIČANSTVENE FRANJEVAČKE BAZILIKE

5
 - Prema istoimenoj crkvi (S. Polo Apostolo)
- Crkva S. Giacomo di Rialto – posebno cjenjena
- Crkva S. Toma – sjedište njem. nac. skupine
- Gotička bazilika S. Maria Gloriosa dei Frari - veličanstvena
- Crkva S. Rocco
- Archivio di Stato – središnja mletačka pismohrana

V. 4. NAJSJEVERNIJI S DRUGE STRANE CANALA GRANDE – PREDJEL

CANNAREGIO

- Benediktinska opatija S. Maria della Misericordia

- Palača Ca' d'doro – mletačka cvijetna gotika

V. 5. NAJMANJI, ALI SREDIŠNJI I NAJELITNIJI – PREDJEL S. MARCO

Sjedište temeljnih ustanova državne vlasti, najelitniji Piazza S. Marco – Duždeva

palača, bazilika S. Marco, središnje mjesto događaja, sjedišta magistratura, pa i danas
tu smještene najvažnije ustanove
- Niz sakralnih zdanja
- Operna kuća – La Fenice - Najintenzivniji gospodarski život
- Most Rial
V. 6. PREDJEL HRVATSKOG OBILJEŽJA - CASTELLO
- Riva degli Schiavoni – najpogodnije mjesto za pristanište brodova (spominje
se kao i „Hrvatska obala“)
- Tiskara Bartola Occhia
- Crkva Madonna della Pieta – ubožište i glazbeno učilište
- Crkva S. Pietro di Castello
- Trg Campo SS. Giovanni e Paolo – mjesto najvažnijih državnih svetkovina,
konjanički spomenik Bartolomea Colleonija
- Bazilika SS. Giovanni e Paolo – dvojeziĉna spomen-ploĉa Marinu Držiću -
Sjedište hrvatske bratovštine Sv. Jurja

VI. „GRAD KOJI SE NAZIVAO BABILONIJOM“

(Strane nacionalne zajednice u Mlecima)
VI. 1. GRCI, ŽIDOVI, ALBANCI, AREMNCI…

- Doseljavanje mnogih u Mletke, dobro prihvaćeni – pogotovo nakon pada

Carigrada
- Grci – među najstarijim i najbrojnijim skupinama, viđeni stranci, krajem 15. st.
oko 4000 Grka, do kraja 16. oko 6000 – uglavnom u Castellou

6
 - židovi – isto među prvima, postaju kasnije najjbrojnija skupina – tolerancija, u
16. st.
optuženi za lihvarstvo – premještaju se u susjedna gradska kopna – Veliko vijeće ima daje
prostor u Canneregiou, židovski geto – doprinos gospodarstvu i kulturi
- Albanci – isprva u Castellou, premješteni u S. Maurizio
- Njemačka, osmanlijska i perzijska zajednica – sjedišta u zgradama fonticima,
nije stalna prisutnost, ugl. trgovci, najvažniji je njem. Fontego dei Tedeschi
- Armenci – useljeni u Mletke nakon turskog osvajanja, kulturni doprinos arm.
monaha
- Bratovštine Fiorentinaca i Milaneza
- Napoleonovim osvajanjem bratovštine se počinju ukidati, podržavljena
imovina – jedina preživjela hrvatska bratovština

VI. 2. HRVATSKA ZAJEDNICA U MLECIMA I BRATOVŠTINA SV. JURJA I TRIPUNA

- Do 15. st. malo useljavanja

- Početkom 15. st. naglo raste, u drugoj polovici dosiže vrhunac
- Krajem 16. st. broj useljenika počinje opadati - Brza asimilacija – venetizacija
- Kada jača brojnost, jača i svijest o hrv. Zajednici
- Najveći dio iz mletačkih stečevina na ist. obali Jadrana
- Istrani – 2% iseljenih Hrvata – najviše iz Pule
- Dalmatinci – 46% – najviše iz Zadra
- Iz mletačke Albanije – 31% najviše iz Kotora
- Dubrovačka Republika – 7%
- Ostatak ugl. iz kraljevine Hrvatske i Slavonije – Senj, Rijeka, Zagreb, Požega
- Zaposlenja u škverovima državnog arsenala i bavljenje privatnim obrtima
- Trgovački poduzetnici – najviše Bokeljani i Dubrovčani - Istaknute pomorske obitelji
iz Boke
- Najviše u Castellou – bratovština sv. Juraja i Tripuna
- Nešto malo na S. Marco – ugl. iz nemletačkih posjeda
- Riva degli Schiavoni – natpis za dio obale na koji pristaju brodovi sa Brača i Hvara
- Ulice koje svjedoče o Hrvatima – npr. Calle Schiavona, Calle Solta
- Crkva sv. Ivana od Hrama – prvo sjedište bratovštine
- Predjel Dorsoduro – Calle larga dei Ragusei
- Predjel S. Marco – Calle delle Schiavine
- Most Ponte Ballarin – na otoku Murana u spomen na splitskog staklara Jurja Ballarina

7
 25. 5. 1451. – osnovana hrv. baratovština Sv. Jurja i Tripola
- 1518. osiguran samostalan razvoj udruge – gosp. moć bratovštine doseže vrhunac
- Napoleon ukida bratovštinu, ali zalaganjem Josipa Žuanića, ona je opet priznata
- Gubi prvotni naziv Scuola degli Schiavini i uzima Scuola Dalmata
- Doprinos kulturi, umjetnosti i znanosti – Juraj Dalmatinac, Julije Klović
- Mleci su tiskarsko središte Jadrana – Marulić, Gundulić, Držić. Zoranić, Lucić

VI. 3. HRVATI I SVEUČILIŠTA U PADOVI

- Zaklade imućnih plemića i građana – zadarski plemić Antun Ciprianis stipendira

zadraske plemiće posthumno, građanin Ivan Giovino osniva font za obrazovanje
zadarskih pučana, Dubrovnik šalje studente…
- 1222. osnovano padovansko sveučilište – podjele po naciji, biraju predstavnike
konzilijarije – od 1517. 3 mletačka senatora biraju profesore i upravljaju fakultetima
- Prvi poznati hrvatski rektor – Dubrovčanin Matej Ranjina, kasnije brojni hrv. rektori
- Hrv. humanisti – Ivan Vitez od Sredne, Ivan Česmićki, Juraj Šišgorić
- Filozofi i prirodnoznanci – Frano Petris, Faust Vrančić
- Jedan od prvih profesora Hrvata – Zadranin Federik Grisogono, brojni profesori -
Velika uloga Sveučilišta u Padovi za hrvatsku povijest

VII. DOBA SJAJA I DOBA KLONUĆA (Od 16. do 17.

stoljeća)
VII. 1. OD RATA CAMBRAISKE LIGE DO LEPANTSKOG BOJA

- Doba gotovo neprekidnih ratova

- Rat Cambraiske lige (1508.-1523.)
- Savez protiv Venecije – papa Julije II., francuski kralj Luj XII., aragonski kralj
Ferdinand II., car Maksimilijan, ugarsko-hrvatski Vladislav II. Jagelović – brojni
problemi unutar saveza rezultiraju njegovom slabošću
- Saveznici u početku napreduju, ali Mlečani (dužd Leonardo Loredano) i novi saveznik
fran. kralj Franjo I., uspjevaju vratiti diplomatski teritorije
- Mlečani se šire na područje Romagne – najveći teritorijalni opseg – ta područja gube
1529. Bolonjskim ugovorom.
- 1537. novi mletačko-turski rat – Hajredin Barbarossa poražava kod Levkade flotu
Svete lige (Mleci, papa, Hasburzi, Španjolska i malteški vitezovi) – Mlečani gube
posjede na Egeju, te djelove Peleponeza 1540.
- Ciparski rat (1570. – 1573.)
- Mlečani odbili predati Cipar – Osmanlije napadaju – rat na Cipru, Egeju, Boki
Kotorskoj i Dalmaciji
- Ključne borbe na Cipru – za gradove Nicosiju i Famagustu – Nicosija brzo pala, pa
poslije teške bitke i Famagusta
-

8
 - Sveta liga – zapovjednik Don Juan Austrijski – kršćanska flota iz Messine ide u
Lepantski zaljev – osmanski zapovjednik Alipaša – bitka kod Lepanta 1571. – velika
pobjeda kršćana
- Ipak su Osmanlije dobili Bar, Ulcinj, Zadar, Split i dosta primorskih posjeda
- Mlečani se odrekli Cipra i plaćaju odštetu od 300.000 dukata
- Kuga – velika depopulizacija

VII. 2. IZA KULISA RATOVA I KUŽNIH POHARA: TINTORETTOVO SLIKARSKO

ČUDO

- Jacobo Robusti zvan Tintoretto – najveći mletački slikar prije baroka – njegovi radovi
gotovo u svim crkvama, posebno u duždevoj palači
- Glavna djela za Scuola grande S. Rocco – 56 slika sa biblijskim prikazima

VII. 3. KNJIŽEVNI POLET

- Jako važno mletačko tiskarstvo – posebno zaslužan Aldo Manuzio – osniva tiskaru
1488. U Mlecima
- Značajna obitelj Giolito
Pietro Aretino – Toscanac, stvara u Mlecima, nazivan „bičem vladara“, zajedljiv
kritičar vlasti – preteča modernog novinarstva
- Komedija – kazališne skupine Compagnie della Calza
- Vodeći komediograf Angelo Beolco zvan Ruzzante
- Andrea Calmo – najava vrste commedia dell'arte

VII. 4. STOLJEĆE RATOVA: OD USKOČKOG DO MOHEJSKOG RATA

- Početak 17. st. sukob Mlečana sa papom Pavlom V., koji 1606. baca na njih
prokletstvo – Španjolska daje potporu papi
- Paolo Sarpi – autor studije „Povijest interdikta“ – odriče papi pravo takvog postupka,
izopćen, važan kao autor djela o senjskim uskocima
- Od druge pol. 16. st. senjski uskoci ugrožavaju mletačku plovidbu
- 1573. Uskočki zapovjednik Juraj Dančić zarobljava mletački brod Nave Contarina
- 1592. Pod vodstvom Almora Tiepola razaraju Karlobag - 1597. Uskoci napadaju
Rovinj
- 1598.-1601. Mlečani provode pomorsku blokadu
- 1601. Kraljevski povjerenik za Senj Josip Rabatta, protjeruje uskoke – pobuna u
Senju, ubijen Rabatta – uskoci postaju još nemilosrdniji, napadaju i Osmanlije

9
 - Mlečani opet blokiraju obalu, 1615. Osvajaju Karlobag i napadaju frankopanski grad
Novi – početak austro-mletačkog rata (1615.-1617.) – Hrv. vojska pod Vukom Krstom
Frankopanom poražava Mlečane – Madridskim mirom Austrija obećava istjerati
uskoke – raseljeni 1615. i depopulizacija Istre
- Kandijski rat (1645.-1669.) – Osmanlije zauzele gl.grad Krete Kandiju – Mlečani
provode blokadu Dardanela 1655., iduće godine pobjeđuju kod Tenedosa
- Osmanlijski upadi u Dalmaciji – Venecija jača fortifikacije i pridobija Poljica,
makarsko i bokeljsko primorje – 1647. Skršena osmanska opsada Šibenika – Mlečani
pod izvrsnim providurom Leonardom Foscolijem zauzimaju Solin, Klis, Ostrovicu
- 1657. bezuspješan osmanlijski pokušaj zauzimanja Kotora
- 1669. kapitulacija Kandije – Kreta ipak predana Osmanlijama – u Dalmaciji bolja
situacija – osvojena područja se kasnije zovu Acquisto vecchio – Stare stečevine
- Morejski rat (1684.-1699.) – Sveta liga – nakon neuspješne turske opsade Beča
- Pod zapovjedništvom Francesca Morosinija učvrstili se na albanskoj obali, osvojili
Peloponez, Lepant, Korint, Patras
- Osvojili Sinj, Vrgorac, Knin, Vrliku, Herceg Novi – Dubrovčani se očuvali, Tucima
ostao izlaz na more
- 1699. mir u Srijemskim Karlovcima – zadržali dio Peloponeza i osvojena područja u
Dalmaciji – Acquisto nuovo – Nove stečevine

VII. 5. GOSPODARSKO OPADANJE

- Tijekom 17. st. nije više vodeća sredozemna sila

- Mleci se počinju specijalizirati u proizvodnji – staklarstvo, vunarska industrija,
luksuzni proizvodi, tiskarstvo, brodogradnja
- 1565. – 175.000 stanovnika
- Impozantne građevine – prividni sjaj
- Francesco Sansovini – djelo „Mleci, najplemenitiji grad“
- Stagnacija, zastoj u trgovini i prometu, demografska stagnacija i epidemije - Početak
kraja

VIII. PREMA TRAJNOM SILASKU S POVIJESNE

POZORNICE
VIII. 1. POSLJEDNJI PROTUTURSKI RAT

- Nastojanje Osmanlija da vrate Moreju i dijelove Dalmacije

- 1715. lako zauzimaju utvrde na Peloponezu
- Mlečani gube zadnja uporišta na Kreti
- 1716. Austrija sklapa savez sa Mlečanima

10
 - Pohod Eugena Savojskog na Balkan
- 1715. odbijen pohod bosanskog paše na Sinj – ustanovljena Alka
- 1717. Mlečani osvajaju Hercegovinu do Mostara, osvojen Imotski, neuspješno Bar -
1718. mir u Požarevcu – izgubljena cijela Kreta, posjedi u Dalmaciji produbljeni

VIII. 2. PREMA SMIRAJU SERENISSIME

- Svi pokušaji reformi bezuspješni – Angelo Querini osudio velike ovlasti državnih
inkvizitora – prognan u Veronu
- Giorgio Pisani i Carlo Contarini pokušali smanjiti ovlasti Vijeća desetorice – prognani
u Veronu i Kotor
- Gospodarstvo strahovito pada, jedino se poljoprivreda uspješno razvija

VIII. 3. POSLJEDNJI KULTURNI PROPLAMSAJI

- Kulturni život još uvijek na visini

- Razvoj novinarstva – Apostolo Zeno i Gasparo Gozzi pokreću novine i časopise
- Glazba – Antonio Vivaldi
- Likovna umjetnost – Rosalbo Carrieri, Canaletto (žanr veduta)

VIII. 4. SILAZAK S POVIJESNE POZORNICE. NOVO DOBA

- 1789. u Veneciji dočekana mirno, štite groga od Provanse

- Francusko-austrijski rat – Venecija neutralna
- Nije javno osudila smaknuće fran. kralja
- Fran. Direktorij napao Veneciju zbog zaštite grofa i popuštanja Austriji – grof potjeran
- Francuzi 1796. pobijedili Austriju i zauzeli Lombardiju
- 18. 4. 1797. u Leobenu podijelile prostor Mletačke Republike – najveći dio Austriji -
Lodovico Manin – posljednji dužd – 12. 5. daje ostavku
- Zadnji koji su se borili za Mletačku Republiku bili su Dalmatinci (Viva San Marco!)
- Mir u Campoformiju – Francuzi stekli otoke na Levantu, ostali djelovi pripali Austriji
- 18. 1. 1798. Austrijske postrojbe ulaze u grad

11
-

12
13