Hrvatska povijest

 1. Seoba Hrvata - Početak hrvatske države - Hrvatska za vrijeme narodnih vladara

Izvori za ranu hrvatsku povijest

- Konstantin Porfirogenet, De administarndo imperio (bizantski car, 10. st.)

- Toma Arhiđakon, Historia Salonitana (splitski svećenik, 13. st.)
- Pop Dukljanin, Regnum Sclavorum (svećenik dukljansko-barske biskupije, 12. ili 13. stoljeće);
Hrvatska redakcija Ljetopisa Popa Dukljanina pronađena oko 1500. g.

Drugi izvori:

- papinska pisma hrvatskim vladarima

- Trpimirova darovnica
- Kartular sv. Krševana u Zadru
- Supetarski kartular
- kameni spomenici
- Bašćanska ploča
- različiti drugi izvori u kojima se spominje hrvatska povijest

Pradomovina Hrvata

- Teorije o podrijetlu Hrvata : IRANSKA (Otkriveni su stari zapisi i razne sličnosti koji ukazuju na mogućnost
da su Hrvati nekad bili iransko pleme) , GOTSKA (smatra Hrvate potomcima slaviziranih Gota) ,
SLAVENSKA
- Bijela Hrvatska

Seoba Hrvata

-Seobe Slavena i Avara prema jugu 6/7. Stoljeće, Razoreni Sirmij, Salona i Epidaurus. Stanovništvo traži
skrovište (Split, Raguza), Vrijeme doseljenja, Legenda o doseljenju Hrvata, Stapanje Hrvata s ostalim
stanovništvom (Slaveni, Romani, Iliri).

- važni termini:

- Bizantski temat Dalmacija

- Crvena Hrvatska
- Primorska i Panonska (Posavska) Hrvatska/ Slavonija
- Neretljani, Zahumlje, Travunja

Hrvatska na razmeđu Bizanta i Franačkog carstva

- Nakon mira iz Aachena 812. godine podjela zona utjecaja između Franaka i Bizanta.
- Hrvatska područja pod vrhovnom vlašću Franaka.
- Gradovi na obali i otoci = Bizantski temat Dalmacija
- Ustanak Ljudevita Posavskog (uz podršku Bizanta protiv Franaka).
- Duge borbe. Ljudevit više puta uspješno odupire franačku vojsku.
- Borna na strani Franaka.
- Na kraju Ljudevit bježi Borninu ujaku Ljudemislu, te je ubijen.

Trpimir

- Savez s Francima.
- Dovodi u Hrvatsku benediktince: Trpimirova darovnica 852. g.
 - Trpimir, koristeći nepovoljan položaj Venecije zbog ratova protiv Arapa, nameće Mlečanima danak
za sigurnost plovidbe uz istočnu obalu Jadrana.

Domagoj

- Nije iz dinastije Trpimirovića.

- Kao saveznik Franaka ratuje protiv Arapa, pomaže u oslobađanju Barija.
- Česti ratovi protiv Mlečana (“Najgori knez Slavena”).
- Bizantinci vraćaju na prijestolje Trpimirova sina Zdeslava – Hrvatska u savezu s Bizantom.

Branimir

- Branimir dolazi na vlast nakon ubojstva Zdeslava, prekida savez s Bizantom i sklapa s Rimom.
- Pismo pape Ivana VIII. Branimiru iz 879. g.
- Sačuvana 4 kamena natpisa s imenom Branimira (dux Croatorum).
- U Branimirovo vrijeme Neretljani pobjeđuju Mlečane kod Makarske, u Hrvatsku stižu učenici Ćirila i
Metoda, Mađari provaljuju u Panoniju i zauzimaju Panonsku Hrvatsku.

Tomislav

- Početkom 10. stoljeća Hrvatska jača pod Mutimirom i Tomislavom.

- Tomislav zaustavlja napredovanje Mađara prema Jadranskom moru, potiskuje ih preko Drave.
- Ujedinjenje Primorske i Panonske Hrvatske.
- Pomaže Bizant protiv Bugara, a zauzvrat dobiva upravu nad dalmatinskim gradovima.
- Pobjeđuje Bugare.
- Informacije o Tomislavovoj vojsci iz Konstantina Porfirogeneta (100 tisuća pješaka i 60 tisuća
konjanika, 80 velikih i 100 malih lađa).
- Pitanje Tomislavove krunidbe 925. g.
- Crkveni sabori u Splitu 925. i 928. g.
- pitanje slavenske liturgije, koja je prisutna od dolaska učenika Ćirila i Metoda
- pitanje prvenstva splitskog nadbiskupa i ninskog biskupa
- zaključak: Ne smije biti svećenik osoba koja ne pozna latinski jezik

Stjepan Držislav

- Prema Tomi Arhiđakonu, Stjepan Držislav bio je prvi hrvatski kralj.

- Nakon njegove smrti za vrijeme sukoba oko prijestolja Mlečani uspostavljaju vlast nad dalmatinskim
gradovima i odbacuje danak.

Petar Krešimir IV.

- Smatra se najboljim kraljem.

- Najveći teritorijalni opseg države (dalmatinski gradovi, Panonska Hrvatska, Bosna).
- Osniva brojne samostane, novi gradovi na obali (Nin, Biograd, Šibenik).
- Uhićen tijekom bitke protiv Normana kod Raba – umire u zatočeništvu

Dmitar Zvonimir

- Bio je ban u Slavoniji, oženjen sa sestrom ugarskog kralja Jelenom.

- Nakon smrti Petra Krešimira postaje vladar Hrvatske i Dalmacije.
- Smatra se da je uspostavio vrhovnu vlast i nad južnim dijelom obale
 - U sukobu pape i cara podržavao papu Grgura VII.
- Dobio od pape krunu – okrunjen u crkvi sv. Petra u Solinu.
- Bio je saveznik Normana, zajedno s njima ratovao protiv bizantsko-mletačkog saveza.

Legenda o Zvonimirovoj kletvi

- Legendu je zapisao Pop Dukljanin, dok Toma Arhiđakon ne spominje nasilnu smrt.
- U vrijeme križarskih ratova Zvonimir je namjeravao povesti hrvatsku vojsku u Svetu zemlju. Ubijen
na saboru na Kosovom polju kraj Knina, a u času smrti je prokleo Hrvate.

Hrvatska nakon Zvonimirove smrti

- Slavoniju zauzima Ladislav Ugarski, kao brat Zvonimirove udovice Jelene

- Daljnje napredovanje Mađara zaustavio je napad Kumana na Ugarsku inspiriran od Bizanta (Almoš)
- Osnivanje zagrebačke biskupije 1094. Godine, prvi biskuo postao je DUH, po podrijtelu Čeh ili
Slovak, a zagrebačka biskupija postaje dio ugarske nadbiskupije.
- U Primorskoj Hrvatskoj vladarom je izabran Petar Svačić.
- Godine 1097. pohod Kolomana Ugarskog na Hrvatsku.
- Na Gvozdu (Petrovoj gori) dolazi do bitke u kojoj je kralj Petar poražen i ubijen.
- U Primorskoj Hrvatskoj vladarom je postao isprva Stjepan II., posljednji iz dinastije Trpimirovića, koji
je ranije maknut s prijestolja u trenutku dolaska Dmitra Zvonimira. Nakon njega za kralja je izabran
Petar Svačić.
- Godine 1097. pohod ugarskog kralja Kolomana na Hrvatsku.
- Na Gvozdu (Petrovoj gori) dolazi do bitke u kojoj je kralj Petar poražen i ubijen.

Pacta Conventa

- Godine 1102. Koloman sklapa sporazum s hrvatskim plemstvom:

- dvanaest plemena - personalna unija
- Sporazum je sačuvan u rukopisu iz 14. stoljeća (kao dodatak kronike Tome Arhiđakona)
- “Qualiter”: Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae
- "Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske"
- U 19. stoljeću osporavali su ga mađarski povjesničari zbog političkih razloga.
- Kontroverze oko Pacta conventa - Posebnost Hrvatske sačuvana (vlastiti ban – kraljev namjesnik,
vojska, novac, porezni sustav). U Slavoniji drugačija situacija – smatrala se dijelom Ugarske.
- Posljedice unije s Ugarskom također su predmet rasprava.
- Današnji argumenti za osporavanje su:
- Pacta Conventa je pisana tri stoljeća kasnije korištenim vokabularom, dakle ona potječe iz 14.
stoljeća; dokument ima genealoške netočnosti. Koloman se navodi kao sin kralja Ladislava, a
zapravo je bio njegov nećak. Da je dokument autentičan, vjerojatno bi se navelo Kolomanovo točno
srodstvo s prethodnim vladarem. u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, što
dodatno ukazuje na činjenicu da je spomenuti izvor falsifikat.

Kao dokaz da neki ugovor između Kolomana i Hrvata postojao, navodi se:

- zasebno krunjenje kraljeva za Hrvatsku,

- nastavak sazivanja hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih sabora,
- održavanje banske službe
- privilegije dalmatinskim komunama.
Koloman zauzima Dalmaciju

- Godine 1105. Koloman zauzima Dalmaciju.

- Nakon zauzimanja Zadra dao je podići zvonik uz samostan sv. Marije.
- 1105-1107. Koloman zauzima gradove Dalmacije te otoke. Pravo na Dalmaciju Kolomanu priznao i
Bizant, koji u njemu traži saveznika

 2. Ulazak u državnu zajednicu s Ugarskom - Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo za

Arpadovića

Mađari
- Nomadsko pleme, ugro-finskog podrijetla
- Prešli Karpate 896. godine - pola stoljeća harali Europom.
- Poraženi na rijeci Lech 955. od strane njemačkih snaga.
- Geza - pokršten, Vajk, sv. Stefan
- Već 1000. Stjepan dobiva krunu iz Rima.
- Crkvena organizacija u Ugarskom Kraljevstvu - nadbiskupija u Ostrogonu.
- Ugarska, slično kao i Poljska, samo povremeno priznavala suverenitet carstva.
- Godine 1096. kroz hrvatsko područje prošla je križarska vojska. Sudionici križarskog pohoda opisali
su Hrvatsku kao pustu i negostoljubivu zemlju – prolazili su usporedno s lancem Dinarida

Feudalizam

- Pitanje društvene organizacije kod Hrvata za vrijeme doseljenja (ratnička demokracija, rodovska
organizacija, plemenski savez).
- Dvanaest plemena.
- Seoske općine.
- Postupni prelazak na feudalizam.
- Feudalna piramida.

Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo

- Borbe za vlast nad istočno jadranskom obalom trajale su u narednim stoljećima (Bizant, Venecija,
Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo
- Za vrijeme IV. križarskog rata 1202. godine Venecija zauzima Zadar uz pomoć križarske vojske.
- Česte borbe za prijestolje.
- Nastajanje sloja velikaša – donacije vladara.
- Sukobi velikaških obitelji za prevlast.
- Politika Andrije II. -Zlatna bula 1222. godine – temelj staleškog sustava
- Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. bježeći pred Mongolima sakrio se u Trogiru.
- Nakon što se mongolska vojska povukla zbog smrti vladara, Bela IV. dodijelio je privilegije slobodnih
kraljevskih gradova brojnim gradovima, među ostalima Zagrebu (Gradecu) – 1242. godine.
- Nakon smrti Bele IV. ponovno izbija feudalna anarhija. Borbe između Ladislava IV. Kumanovca i
Andrije Mlečanina (kasnijeg Andrije III.).
- U Hrvatskoj uspon snage knezova Šubića. Pavao Šubić – zbog pomoći koju je pružao kralju, dobiva
čast primorskog bana, a kasnije i doživotnu bansku čast u Hrvatskoj i Dalmaciji.
 - Pavao Šubić zove se “gospodarom Hrvatske i Bosne”.
- Nakon izumiranja Arpadovića (smrt Andrije III. 1301. godine), Pavao Šubić dovodi na ugarsko
prijestolje Karla Roberta Anžuvinca.
- U Hrvatskoj desetak godina premoćno vladaju Šubići.
- Pod vlašću Anžuvinaca Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo je na vrhuncu svoje moći

Dubrovnik

- Razvoj Dubrovnika kao trgovačke državice, a s vremenom takmaca Venecije od 12. stoljeća.
- Priznaje vlast Bizanta, Normana ili Venecije.
- Razvija trgovinu sa zaleđem, potpisuje posebne ugovore s vladarima susjednih država (npr. s
bosanskim banom Kulinom)

 3. Hrvatska u zajednici s Ugarskom – od početka 14. do početka 16. stoljeća

Vladari iz dinastije Anžuvinaca

- Jačanje moći velikaša u Hrvatskoj: Šubići, Frankopani, Babonići.
- Moć Šubića raste nakon što je Pavao Šubić pomagao Karla Roberta Anžuvinca u dolasku na ugarsko-
hrvatsko prijestolje.
- Pavlov sin, Mladen II. Šubić postavljen je za zadarskog kneza, a od oca je naslijedio funkciju
“hrvatskog bana, gospodara Bosne, kneza Zadra i princepsa Dalmacije”.
- Mladena II. Šubića su 1322. porazile snage Karla Roberta i plemstva koje se okrenulo protiv njega.
Osuđen je za nasilje i utamničen u Ugarskoj.
- Njegovo mjesto zauzima Ivan Babonić.
- Hrvatski velikaši bili su međusobno sukobljeni.
- U njihove se sukobe miješa Venecija (koja želi zavladati cijelom obalom) i kralj (koji želi ojačati svoju
vlast).
- Gradovi na obali traže pomoć Venecije kako bi se zaštitili od samovolje velikaša.

Ludovik Veliki Anžuvinac

- Mladi kralj je slomio moć velikaša (Nelipića i Šubića) u Hrvatskoj (1344-1347). Šubići u zamjenu za
Ostrovicu dobivaju Zrin (postaju Zrinski).
- Venecija podržava velikaše protiv kralja. Nakon niza ratova Ludovik pobjeđuje Veneciju i uspostavlja
svoju vlast nad Dalmacijom: zadarski mir 1358. Godine
- Nakon smrti poljskog kralja Kazimira Velikog, 1370. godine Ludovik nasljeđuje poljsko prijestolje –
Hrvatska je sastavni dio njegove velike države.
- Ludovika nasljeđuju njegove kćeri: Jadviga u Poljskoj i Marija u Ugarskoj.

Jačanje Bosne
- Zahvaljujući neredima u Hrvatskoj Stjepan II. zauzima primorje između Cetine i Neretve.
- Sklapa mnoge trgovačke ugovore s gradovima na obali.
- Ludovik ženi Elizabetu Kotromanić.
- Tvrtko I. nakon Ludovikove smrti prolazno osvaja i dijelove Hrvatske južno od Velebita.

Žigmund Luksemburški
 - Smrt Ludovika I. Velikog: 1382. godine
- Marija zaručena sa Žigmundom Luksemburškim (sinom Karla Luksemburškog, markgrofom
Brandenburga).
- Drugi pretendenti: Luj Orleanski (kraljica), Karlo Drački (županijsko plemstvo).
- Građanski rat (kraljice kao taoci, Elizabeta ubijena, Karlo II. ubijen u atentatu).
- Žigmund je 1387. uspio zauzeti prijestolje i osloboditi suprugu.
- Kralj je imao suženu mogućnost djelovanja, ravnoteža u zemlji poremećena u korist velikaša (velike
koncesije za one koji su mu pomagali zauzeti prijestolje).
- Osmanska opasnost na granicama Kraljevstva.
- Godine 1396. Žigmund poduzima veliki pohod, uz sudjelovanje inozemnih vitezova.
- Katastrofalan poraz kod Nikopolja.
- U zemlji žigmund pokušava suzbiti nadmoć velikaša. Svoje protivnike u slavoniji pobio je tijekom tkz.
Krvavog sabora križevačkog 1397. God.
- Zbog česte odsutnosti kralj je i dalje morao suzbijati pobune

Ladislav Napuljski
- Jedna od pobuna : pristalice Karla Dračkog izabrali su Ladislava Napuljskog , kojeg pomaže Hrvoje
Vukčić Hrvatinić, bosanski vojvoda.
- Ladislav okrunjen u Zadru, no ne odlučuje se za pohod na Budim , već se vraća u Italiju , a svojim
namjesnikom imenuje Hrvoja Vukćića Hrvatinića

Prodaja Dalmacije

- Žigmund Luksemburški poveo je vojni pohod u Bosnu (pod parolama križarskog rata) te ugušio
otpor hrvatskih i bosanskih velikaša.
- Ladislav Napuljski je kasnije svoja prava na Dalmaciju prodao Veneciji za 100 tis. zlatnika (1409).
- Do 1420. Venecija je zauzela veći dio obale.

Albrecht Habsburg

- Kasnije je Žigmund uspio ojačati svoju poziciju,oslanjajući se na tzv. nove velikaše, gradove i Crkvu.
Razvija sustav obrane od Osmanlija.
- Žigmunda nasljeđuje Albrecht Habsburg, muž Žigmundove kćeri.
- Albrecht umire u vojnom taboru tijekom pohoda protiv Osmanlija.
- Od tog trenutka Osmansko Carstvo počinje predstavljati stalnu prijetnju za Ugarsku.

Vladislav Jagelović

- Borbe za prijestolje nakon smrti Albrechta Habsburga:

- kraljica Elizabeta i Ladislav Posthum
- ugarsko plemstvo poziva na prijestolje poljskog kralja Vladislava Jagelovića (Nikola Iločki, Janos
Hunyadi)
- primirje posredstvom papina izaslanika kardinala Cesarinija
- Veliki pohod protiv Osmanlija.
 Dugi pohod 1443-1444.

- U prvoj fazi uspjesi kršćanske vojske, zauzeta znatna područja.

- Sultan je nudio mir, na nagovor Cesarinija prekršena obećanja dana sultanu.
- U novom pohodu veliki poraz kršćanskih snaga u bitki kod Varne (poginuli kralj Vladislav i kardinal
Cesarini te mnogi velikaši, Hunyadi se spašava bijegom) – katastrofalne posljedice.
- Ponovne borbe za prijestolje.

Osmansko napredovanje

- 1453. – pad Carigrada

- 1455. – zauzimanje Srbije
- 1456. – uspješna obrana Beograda
- Za obranu Beograda organizirana je prava križarska vojna – propovjednik Ivan Kapistran.
- Janos Hunyadi umire od kuge u vojnom taboru.
- U Slavoniji jača utjecaj grofova Celjskih.

Matija Korvin (1458-1490)

- Kralj Ladislav V. Posthum umire u 18. godini 1457.

- Sin Janosa Hunyadija Matija izabran za kralja, istovremeno velikaši provode izbor Fridrika
Habsburga, ali Matija uspijeva zadržati krunu.
- Matija provodi politiku centralizacije države kao u zapadnoj Europi:
- kodifikacija zakona 1486. g. (Matija Pravedni)
- povećanje prihoda državne blagajne
- Matija – mecena kulture i umjetnosti

Vladislav II. Jagelović

- Vladislav, poljski kraljević i češki kralj, izabran je na ugarsko prijestolje nakon Matijine smrti.
- Bilo je i drugih pretendenata, što je povećalo apetite Osmanlija, ali nisu imali velike uspjehe u
osvajanju utvrda.
- Vladislav Jagelović bio je slab vladar – premoć velikaša.
- Borbe velikaša iskoristio je bosanski paša koji je 1491. provalio u Hrvatsku i Kranjsku – na povratku
poražen od hrvatskih snaga.
- Ponovna provala snaga bosanskog paše 1493. godine preko Hrvatske u Kranjsku i Štajersku.
- Njegovim snagama suprotstavio se hrvatski ban Emerik Derenčin na Krbavskom polju – veliki poraz
hrvatske plemićke vojske.

Matija Korvin

- Čak i uz povećanje prihoda ugarske državne blagajne, ekonomska snaga Osmanskog Carstva bila je
dva ili čak tri puta veća.
- Vanjska politika Matije Korvina bila je vrlo skupa – njegovi ratovi usmjereni ne samo prema
Osmanlijama, već prema drugim kršćanskim vladarima. Njegova politika izaziva kontroverze.
- 1463. g. – pad Bosne; krajem iste godine Matija vraća dio bosanskih utvrda (npr. Jajce).
- Za vrijeme Vladislava II. vladao je uglavnom mir.
- Moć Osmanskog Carstva je u međuvremenu rasla osvajanjima na drugim frontama.
- Novi sultan Sulejman I.
Bitka kod Mohača

- 1521. – pad Beograda

- 1526. – osmanska pobjeda kod Mohača
- Sukobi u Saboru onemogućili su pripreme.
- Ugarska vojska 25 tis.
- Osmanska vojska 75 tis.
- Neke jedinice nisu stigle na vrijeme (primjerice Ivana Zapolje)

 4. Hrvatska u ranom novom vijeku

Bitka na Krbavskom polju

- Za vrijeme Vladislava II. vladao je uglavnom mir.

- 1491. g. pobjeda kod Udbine (prva krbavska bitka) – kršćanska vojska dočekala je turske jedinice
koje su se vraćale s plijenom s pljačkaškog pohoda
- 1493. g. ban Emerik Derenčin sa svojom vojskom dočekao je tursku (bosansku) vojsku u otvorenom
polju;
- “krvavo polje” – poginuli su mnogi hrvatski vitezovi, a mnogi su pali u zarobljeništvo (među ostalima
i sam Emerik Derenčin), predaja o pogibiji “cijelog hrvatskog plemstva”.

“Stogodišnji rat” protiv Turaka

- Ban Ivaniš Korvin (1495-1504)

- Petar Berislavić – bitka kod Dubice 1513. g. – pobjeda hrvatske vojske
- Moć Osmanskog Carstva je u međuvremenu rasla osvajanjima na drugim frontama.
- Novi sultan Sulejman II. Zakonodavac (Veličanstveni) (1520-1566).

Bitka kod Mohača

- 1521. – pad Beograda (“ključ Ugarskog Kraljevstva”)

- 1526. – osmanska pobjeda kod Mohača
- Ugarska vojska 25 tis.
- Osmanska vojska 75 tis.
- Neke jedinice nisu stigle na vrijeme (primjerice Krste Frankopana i Ivana Zapolje)

Ivan Zapolja / Ferdinand Habsburg

- Dvostruki izbor kralja:

- Ivan Zapolja (11.10.1526. Székesfehérvár)
- Ferdinand Habsburški (17.12.1526. Požun)
- Savez Ivana Zapolje sa Sulejmanom – Ugarska svedena na tampon-državu.
- Tijekom građanskog rata sve snažnija prisutnost Osmanlija zahvaljujući trupama koje su pomagale
Zapolju.
- 1541. Osmanlije zauzimaju Budim
Nakon bitke kod Mohača

- Hrvatski velikaši također su se podijelili: njemačka i turska stranka.

- Na saboru u Cetinu 1.1.1527. hrvatsko je plemstvo za hrvatskog kralja izabralo Ferdinanda
Habsburškog.
- 6.1.1527. slavonsko je plemstvo izabralo Ivana Zapolju
- Slijedio je građanski rat.

Obrana Kisega 1532. g.

- Kiseg (Köszeg) je mala utvrda koja se našla na putu glavnine osmanskih trupa u njihovom pohodu na
Beč (prvi pohod na Beč 1529).
- Obranom Kisega zapovijedao je Nikola Jurišić (senjski kapetan, osoba od povjerenja Ferdinanda
Habsburškog).
- Opsada Kisega zaustavila je osmansku vojsku dovoljno dugo da su zbog dolaska zime nisu nastavili
pohod.

Reliquiae Reliquiarum

- Osmansko osvajanje hrvatskog teritorija se nastavilo:

- 1536. Požega (Požeški sandžak), Klis;
- 1543. Valpovo, Pakrac, Orahovica
- 1545. Popovača (došli su do rijeke Čazme)
- 1552. Virovitica, Čazma (sjedište novog sandžaka)
- 1556. Kostajnica (“vrata Hrvatske”)
- Kao junak protuturskih ratova istaknuo se Nikola Šubić Zrinski (za nagradu dobiva Međimurje s
Čakovcem).

Obrana Sigeta- God. 1566. posljednji pohod ostarjelog Sulejmana: obrana Sigeta (Szigetvar).

Nikola Šubić Zrinski

- Zapovjednik Sigeta bio je Nikola Šubić Zrinski; branio Siget mjesec dana, poginuo je u jurišu na
osmanske snage, kada više nije mogao braniti grad.
- Sulejman je umro u vojnom taboru 3 dana prije pada Sigeta.

Trojna podjela Ugarske

- Sulejman je nastavio s osvajanjima kako bi strateški ojačao svoje posjede.

- Vojska i turska uprava uglavnom su bili došljaci (Slaveni s Balkana).
- Habsburški dio
- Transilvanija
- Teritorij uključen u Osmansko Carstvo

Bitka kod Siska 1593.

- Bosanski beglerbeg Hasan-paša Predojević, hrvatski ban Toma Bakač Erdödy.

- Pripreme na obje strane, gradi se Jeni Hisar (Petrinja).
- Opsada Siska 1591. i 1592. g.
- Bitka 1593. g. – pobjeda kršćanskih snaga.
Antemurale Christianitatis

- Dugi rat 1591-1606. 1606. g. Žitvanski mir (status quo – prvi uzmaci Osmanskog Carstva)
- Organizacija sustava obrane od Turaka – nastanak Vojne krajine (početak: Senjska kapetanija).
- Varaždinski i Karlovački generalat. Izgradnja Karlovca.
- Doseljavanje Vlaha (Vlaški statuti

Uspjesi Nikole Zrinskog

- Uspjesi u ratu 1663-1664.

- Oslobođenje brojnih utvrda, spaljivanje mosta kod Osijeka.
- Vašvarski mir 1664. (“sramotni mir”)
- Nikola Zrinski pogiba u nesretnom slučaju u lovu.

Veliki rat

- God. 1683. Osmanlije bezuspješno opsjedaju Beč. Pomoć poljskog kralja Jana III. Sobieskog.
- God. 1686. – oslobođenje Budima
- God. 1688. – oslobođenje Beograda (Turci ga vraćaju 1690.)
- 1699. – mir u Srijemskim Karlovcima: najviše koristi imaju Habsburzi (Ugarska i Slavonija).

Seljačka buna 1573. g.

- Buna izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu Franje Tahija.

- Na čelu stajao Matija (Ambroz) Gubec.
- 9. veljače 1573. bitka kod Stubičkih Toplica – poraz ustanika.

Zrinsko-frankopanska urota

- Borba velikaša protiv centralizma bečkog dvora.

- Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan – vođe urote.
- Pozvani 1670. u Beč, uhićeni i pogubljeni 1671. u Bečkom Novom Mjestu.

 5. Hrvatska u 18. i 19. Stoljeću - Hrvatski narodni preporod

Oslobađanje hrvatskog teritorija

- Oslobađanje područja Ugarske i Slavonije od osmanske vlasti u Velikom ratu – Karlovački mir 1699.
godine.
- Tijekom 18. stoljeća daljnja su područja oduzeta Osmanskom Carstvu (Habsburgovci i Venecija). Mir
u Požarevcu 1718. i Beogradu 1739. – konačno oblikovanje granice Hrvatske prema Osmanskom
Carstvu (Bosni).
- Slavonija pod upravom Beča, zemlja nije vraćena hrvatskim plemićima.
- God. 1712. Sabor prihvaća Hrvatsku pragmatičku sankciju – prihvaćanje nasljeđivanja prijestolja u
ženskoj liniji.
 Apsolutizam

- Vladavina Marije Terezije (1740-1780) i Josipa II. (1780-1790) – reforme u duhu prosvijećena
apsolutizma.
- Krajišnici korišteni kao austrijska vojska u ratovima diljem Europe.

Reforme

- Reforme na području obrazovanja nakon ukidanja isusovačkog reda 1773. godine:

- Ratio educationis, obrazovni sustav odvojen od Crkve, pod upravom posebne komisije, obvezno
osnovno obrazovanje između 7. i 13. godine života.
- Reforme vezane uz Crkvu:
- Josip II. je potvrdio odluku Marije Terezije da se papinske bule mogu proglašavati samo uz
vladarevo odobrenje; Patent o toleranciji 1781. godine; ukidanje samostanskih redova koji se nisu
bavili obrazovanjem 1782. godine; različite zabrane vezane uz crkvene ceremonije (glazba,
upotreba svijeća i ukrasa u crkvama, ljesovi na sprovodima)
- Reforme u upravi:
- reforma organa središnje vlasti; njemački jezik proglašen službenim u upravi i obrazovanju, ukidanje
postojećeg sustava uprave i uvođenje novog izravno podređenog caru; odluka o provođenju popisa
stanovništva i sređivanju katastra.
- Reforme vezane uz seljaštvo:
- izdavanje urbara; tlaka zamijenjena rentom, uvođenje osobne slobode kmetova, patent o uvođenju
poreza na zemljišne posjede (obuhvaćao i plemstvo).

Francuska revolucija i Napoleonovi ratovi

- Posljedice za Hrvatsku:
- Pad Mletačke Republike 1797. – istočnojadranska obala pod vlašću Habsburgovaca do 1805.
- Od 1805. pod francuskom vlašću.
- Kraj Dubrovačke Republike 1808. godine.
- 1809. formiranje Ilirskih pokrajina sa središtem u Ljubljani.
- Utjecaji Francuske revolucije – reforme u duhu prosvjetiteljstva.
- God. 1806. pokrenute prve novine na hrvatskom jeziku: Kraglski Dalmatin.

Poraz Napoleona

- Nakon konačnog Napoleonova sloma – pobjeda reakcije.

- Bečki kongres 1815. – određenje budućnosti Europe.
- Austrijske trupe ulaze u Ilirske pokrajine 1813. godine.
- Metternichov režim u Austriji.
- Cenzura – sastavni dio policije.

Hrvatsko društvo na pragu modernog doba

- Razlike između pojedinih hrvatskih zemalja.

- U Banskoj Hrvatskoj samo tri značajnija grada: Zagreb (10 tis.), Varaždin, Karlovac.
- Prometna (ne)povezanost.
Otpor mađarizaciji

- Sabor u Požunu 1825. g. bio je pozornica mađarskih nacionalnih zahtjeva (Mađara je u zemljama
krune sv. Stjepana bila samo trećina).
- Ustrajanje na latinskom jeziku i na starim “municipalnim” zakonima (hrvatsko državno pravo) –
stare plemićke elite.
- Isticanje nacionalne posebnosti i narodnog jezika – nove građanske elite.

Janko Drašković

- Grof Janko Drašković bio je jedan od pokretača Ilirskog pokreta.

- Autor Disertacije (1832.), uputa namijenjenih hrvatskim zastupnicima u Ugarskom saboru.
- Ističe se zahtjev za zasebnu vladu u Hrvatskoj i upotrebu hrvatskog jezika.

Ljudevit Gaj

- “Kratka osnova hrvatsko-slavenskog pravopisanja” 1830, Budim.

- U to vrijeme postojalo je sedam pravopisa.
- Gaj nudi pojednostavljeni pravopis, u kojem koristi i neke dijakritičke znakove po uzoru na češki
jezik.
- Potrebu za reformom argumentira rodoljubnim argumentima te praktičnošću.

Pokretanje Novina Horvatzkih

- Novine su se smatrale instrumentom borbe za nacionalno buđenje i borbe protiv mađarizacije.

- Problemi s kojima su se pokretači novina morali suočiti:
- Pitanje izbora jezika (dokaz da je pogled novog naraštaja sezao mnogo dalje).
- Financijske poteškoće. Gaj je namjeravao u novine uložiti cijeli svoj imetak naslijeđen od oca,
krapinskog ljekarnika.

Novine horvatzke

- Pokretanje 1835. godine.

- Odluka da se tiskaju po starom pravopisu, za početak i na kajkavštini.
- Gajeva aktivnost na stranicama Novina – veliki doprinos narodnom preporodu.

Novine horvatzke i Danicza

- Česte modifikacije naslova novina:

- Novine horvatzke (1835/1836.)
- Ilirske narodne novine (1836-1843.)
- Narodne novine (1843/1844.)
- Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske (1844-1846)
- Novine dalmatinsko-horvatsko-slavonske (1846-1849)
- Narodne novine (1849-1853.)
- Carsko-kr. službene narodne novine (1853-1860)
- Narodne novine (od 1861.)
 Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka

- Moto: “Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti”.

- Gajeva “Još Horvatska ni propala” – veza novina i kazališta.
- Od ožujka 1835. u Daniczi izlazi Gajeva rasprava o pravopisu i tekstovi se počinju tako tiskati
(25.7.1835. Danicza postaje Danica).

Ilirski pokret

- Kriza ilirizma – nije uspjelo pridobiti sve Južne Slavene za ilirizam:

- U Sloveniji jedino Stanko Vraz
- Među Srbima, Teodor Pavlović, urednik Srpskih novina iz Pešte protivnik ilirskog imena.
- Od početka 1840-ih Novine se uključuju u političku borbu u Hrvatskoj između mađarona i ilirske
stranke.
- Srpanjske žrtve 1845. godine.

 6. Nastanak modernog hrvatskog društva

Proljeće naroda 1848/1849.

- Odjeci revolucije u Hrvatskoj. Natpisi u novom duhu i u Novinama; pitanje

oporezivanja aristokracije, odgovornosti vlade itd.
- Nosioci revolucije bili su liberalni pokreti, u većini slučajeva jedan od ciljeva bilo je
nacionalno oslobođenje (ili ujedinjenje).
- Revolucija u Ugarskoj utječe na ugarsku politiku prema Hrvatskoj (koju smatraju
integralnim dijelom Ugarske). Hrvati postaju prirodni saveznici bečkog dvora u
odnosu na težnje Mađara.

Ban Josip Jelačić

- Jelačić imenovan banom 23.3.1848. od strane cara i potvrđen u Narodnoj skupštini

25.3.1848.
- 25.3.1848. – Zahtijevanja naroda – program nacionalnih težnji.
- Izbori za Sabor – prvi put glasačko pravo nije ograničeno na plemićki stalež.
- 25.4.1848. Jelačić ukida kmetstvo.

Hrvatsko-mađarski rat

- Jelačić na čelu hrvatskih snaga u rujnu 1848. ulazi u Mađarsku, a onda ratuje protiv
revolucionarnih snaga u Austriji – Hrvati na strani bečkog dvora.
- 1849. – oktroirani ustav.
- 1852. – Zagrebačka biskupija uzdignuta u rang nadbiskupije.
Bachov apsolutizam

- Bachov apsolutizam / neoapsolutizam uspostavljen 1852. (ukidanje oktroiranog

ustava).
- Označava centralizam, unifikaciju i germanizaciju. Dokidanje posebnosti pokrajina.
- Bachovi husari – uniformirani državni činovnici.

Uspostava ustavnog stanja

Uzroci promjena:

- Poraz habsburške vojske kod Solferina 1859. i gubitak Lombardije.

- Poteškoće u zemlji; inflacija.
- Ostavka ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Bacha. Kraj apsolutizma.
- Ukidanje neoapsolutizma – Carevinsko vijeće.

Listopadska diploma

- Listopadska diploma je proglašena 20. listopada 1860. – uvođenje ustavnog stanja.

- U svim pokrajinama formirani su sabori, koji su onda svoje predstavnike slali u
centralni parlament: Carevinsko vijeće (Reichsrat).
- Josip Šokčević - ban, hrvatski jezik vraćen u upravu i školstvo.

Hrvatski sabor 1861.

- Osnovna razilaženja bila su vezana uz definiranje odnosa između Hrvatske i Ugarske

(odnosno Austrije) – članak 42 (personalna ili realna unija).
- U uvjetima saborskih rasprava formiraju se političke stranke:
- Narodno-ustavna stranaka / Ustavno-liberalna stranka (“unionistička”)
- Narodno-liberalna stranka / Liberalna narodna stranka
- Stranka prava

Nagodba

- Promjene uređenja Habsburške monarhije potaknuo je poraz u ratu protiv Pruske

1866. g.
- Austro-ugarska nagodba 1867. – nastaje Austro-Ugarska
- Zajednički : vladar: car i kralj, vanjska politika, vojska, financije.
 Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. Godine

- Asimetrični odnosi.
- Zajednički poslovi iz Austro-ugarske nagodbe odnosili su se i na Hrvatsku.
- Hrvatski predstavnici u Ugarskom saboru i poseban ministar bez lisnice u Ugarskoj
vladi.
- Neki poslovi prepušteni su Hrvatskoj: unutarnja uprava, bogoštovlje i nastava,
pravosuđe,. Ujedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom 1881. godine

Modernizacija hrvatskog društva

- Osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866.

- Zagrebačko sveučilište – 1874. godine.
- Razvoj modernih političkih stranaka.
- Reforme u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića:
- ravnopravnost i puna građanska prava židovskom stanovništvu.

Razdoblje bana Khuena-Hedervaryja

- Dolazi na mjesto bana nakon protumađarskih nemira izazvanih postavljanjem

dvojezičnih grbova.
- 1883-1903. – vladavina bana D. Khuena-Hedervaryja.
- Hedervary uspijeva uspostaviti suradnju s Narodnom strankom i sa značajnim dijelom
srpskih političara u Hrvatskoj.
- Ubrzani razvoj Zagreba.

Masovne političke stranke

- Od 1880-ih započinje razvoj masovnih stranaka: socijaldemokratskih, seljačkih,

pravaških:
- God. 1894. osnovana je Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije.
- God. 1904. Antun i Stjepan Radić osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku.
- God. 1904. osnovana je i Hrvatska napredna stranka (naprednjaci) – liberalna stranka.
Utjecaj T. G. Masaryka.

Politika “novog kursa”

- God. 1905. Riječka i Zadarska rezolucija – sporazum oporbenih hrvatskih i srpskih

stranaka: Hrvatsko-srpska koalicija (Hrvatska stranka prava, Napredna stranka,
Socijaldemokratska stranka, Srpska samostalna stranka, Srpska radikalna stranka)
- Politika “novog kursa” – podupiranje veće samostalnosti Ugarske u okviru Austro-
Ugarske Monarhije.
- Dolazak na vlast.