GOSPODARSTVO I KOMUNKACIJE U SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU

Trgovina
- otežana zbog slabih cesta i teško prolaznih područja
- svaki vlastelin trgovcima naplaćuje pristojbe za prolaz preko svojeg teritorija
- trgovci su morali dodatno financirati izgradnju pojedinih dijelova prometne
infrastrukture
- važni riječni putovi srednjovjekovne trgovine:
- dolina rijeke Po
- dolina rijeke Rhone
- flamanske rijeke
- plovni put Rajnom i Dunavom
- prevoze se najveće količine robe
- najveći problem – gusari
- potreba da trgovačke brodove prate ratni, ali se u kasnijem razdoblju i trgovački
naoružavaju
- trgovačke misije dugotrajne – kružna putovanja
Sajmovi
- pokrajina Champagne i Flandrija
- održavaju se tijekom cijele godine
- dio domaćih trgovaca počinje se baviti iznajmljivanjem nekretnina
- od 14.st. sajmovi u Champagni i Flandriji počinju slabjeti zbog Stogodišnjeg rata -
prebacivanje trgovine istočnije na dolinu Rajne i zapadnije na Atlantik
Trgovina
- za bavljenje velikom trgovinom potrebna financijska osnova – česta udruživanja
trgovaca s osobama koje imaju novčana sredstva
- sklapanje ugovora
- pojedinci i njihove obitelji s vremenom postaju upravljači kompanija
- filijale
- monopoli na određene proizvode
- bliski odnosi s crkvenim i političkim vlastima
- trgovanje unutar različitih monetarnih zona
- u vrijeme održavanja sajma vrijednost novca veća nego obično
- mjenice – jamče isplatu dogovorenih novčanih sredstava u nekom drugom gradu
- sredstvo mjenice služilo kao mjenjačnica, ali i kao kreditno sredstvo
- trgovačko – bankarske djelatnosti
- lihvari
- mjenjači novca - bankari
- veliki trgovci
- direktori velikih trgovačkih kompanija
- veliki financijski pothvati
- trgovci – bankari
- npr. obitelj Medici u Firenci
- sitni trgovci pri dnu društvene ljestvice
 - ovisni o velikim trgovcima
- uspinjanje velikih trgovaca na društvenoj ljestvici
- iz redova pučana u redove gradskih plemića

ZNANSTVENA I TEHNOLOŠKA DOSTIGNUĆA SREDNJEG I RANOG NOVOG

VIJEKA
- srednji vijek – puno sitnih otkrića i patenata
- ogroman doprinos tim izumima dali Arapi – utjecaj vidljiv na raznim poljima
- filozof i liječnik Avicena – autor medicinske enciklopedije (Kanon medicine)
- od 13.st. razvoj alkemije (skup vještina kojima se pokušavalo neplemenite kovine
pretvarati u zlato)
- prva alkemičarka na hrvatskim prostorima – Barbara Celjska
- u poljodjelstvu uvedeni novi načini obrade zemlje, korištenje vode i vjetra u
proizvodne svrhe
- benediktinci razvijaju i unapređuju arhitekturu, obrađivanje polja (plug za duboko
oranje), proširuju uzgoj vinograda, istaknuli su se u reguliranju voda, navodnjavanju i
isušivanju zemljišta, upotrebi mlinova-vodenica…
- izum i upotreba magnetskog kompasa
- važnu ulogu imaju trgovci i obrtnici
- pomoćna povijesna znanost
- proučava i objašnjava podjelu vremena odnosno sustave računanja vremena kroz
prošlost i njihovo preračunavanje prema današnjem gregorijanskom kalendaru –
nazvan po papi Grguru XIII. koji je reformirao julijanski kalendar
- komputisti – srednjovjekovni sastavljači kalendara
- proizvodnja papira:
- 105.g. – Kina
- preuzeo primat nad ostalim materijalima za pisanje – jeftina i brza proizvodnja,
izuzetna pogodnost za pisanje i oblikovanje
- u srednjem vijeku korištenju pogodovao razvoj gradova i sveučilišta
- 3 osnovne faze proizvodnje papira:
- kineska
- arapska
- moderna
- Trogirski evangelijar iz 1259.g. – najstariji rukopis pisan na papiru u Hrvatskoj
- izum tiska – Johannes Gutenberg
- 1455. tiskana prva knjiga – Biblija
- knjige pojeftinile i postale pristupačne sveučilištima i širim slojevima društva – brže
širenje ideja i rasprostranjivanje kulture
- 1483. Misal po zakonu rimskoga dvora – prva hrvatska tiskana knjiga
UTJECAJ ZNANSTVENE MISLI I TEHNOLOŠKIH OTKRIĆA NA OTKRIVANJE SVIJETA U
SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU
- Karavele:
- 14.st.; brodovi na kombinirani pogon na jedra i vesla
- zapadno Sredozemlje, Atlantik duž portugalskih obala
- od početka 15.st. usavršeni – sigurniji, mogućnost plovidbe protiv vjetra i duge
prekooceanske plovidbe
- upotrebljavale se sve do kraja 17.st.

Karake:
- sredina 15.st. - nastale razvojem iz starijih sjevernoeuropskih brodova, zvanih koge
- veći broj jarbola – sigurnija plovidba i podnose jače udare vjetra od karavela
- na bočnim stranama otvori za topove
- i kao trgovački i kao ratni brodovi

- Turci Osmanlije 1453. osvojili Carigrad

- europskim trgovcima onemogućena dotadašnja trgovina s Istokom (Indija i Kina)
- jedina mogućnost - morski put
- zemlje koje su započele s prekomorskim istraživanjima - Portugal i Španjolska
- Španjolska se u prekomorska istraživanja uključila kasnije zbog borbe s Arapima
- Henrik Pomorac (1394.-1460.) – portugalski princ i osnivač pomorske škole u
Sagresu
- 1487. Portugalac Bartolomeo Diaz doplovio do juga Afrike i prozvao ga Rt dobre
nade
- 1498. Portugalac Vasco da Gama otplovljava Afriku i stiže do Calicuta (jugozapadna
Indija)
- glavni trgovačko uporište Portugalaca u Indiji postaje Goa
- osvajaju Molučko otočje ili Otočje začina
- razvoj trgovine između Europe i Azije
- jačanje kolonijalne moći Portugala
- Kristofor Kolumbo prihvatio mišljenje da je Zemlja okrugla (moguće doći do azijskog
kontinenta ploveći prema zapadu)
- financirao ga španjolski dvor
- 3. kolovoza 1492. isplovio s tri karavele (Santa Maria, Pinta i Niňa)
- 12. listopad 1492. – doplovili do otočića Guanahani (Bahamsko otočje) – prozvan San
Salvador (Sveti Spasitelj), Kube i Haitija
- poduzeo još 3 putovanja u Ameriku
- 1506. umro u uvjerenju da je otkrio najkraći put za Indiju
- 1500. Alvares Cabral dolazi do sjeveroistočne obale Brazila
- 1494. dogovorom u Tordesillasu, Španjolska i Portugal podijelili novo osvojena
područja
- Portugal dobiva istočnu, a Španjolska zapadnu hemisferu
- Amerigo Vespucci utvrdio da je Kolumbo otkrio novi kontinent (Amerika)
- Ferdinand Megellan – doći do Molučkih otoka putujući na zapad; plovi u službi
španjolskog kralja
- konkvistador Hernan Cortes osvaja područje Azteka (1519. - 1521.)
- osniva potkraljevstvo “Nova Španjolska”
- Francisco Pizzaro 1532. osniva na području Inka “Novu Kastiliju”
- 1519. krenuo na put s pet brodova - otkrio morski tjesnac – Magellanov prolaz i dao
ime Tihom oceanu
- poginuo 1521. na Filipinima
- njegova ekspedicija se vratila 1522. – prvi put oplovila svijet
- Posljedice velikih geografskih otkrića
- nove biljne i životinjske vrste
- slom dotadašnjih trgovačkih velesila
- porast važnosti Atlantskog oceana
- kolumbovska razmjena (razmjena dobara)
- Europa  Amerika: vinova loza, riža, pšenica, ovce i koze
- Amerika  Europa: kukuruz, krumpir, grah, duhan, kakaovac, puran
- uništenje američkih civilizacija: Maye, Inke i Azteci
- stvaranje kolonijalnih posjeda
- trgovačke kolonije
- miješanje rasa
- robovi iz Afrike