KULTURA I CIVILIZACIJA HISPANSKOG SVIJETA

1. PREDAVANJE 21.10.'10.
CIVILIZACIJA skup tehnikih i praktinih sredstava kojima se djeluje na prirodu.
(materijalne vrijednosti, tehnika postignua)
KULTURA normativna naela, vrijednosti, ideali, duh, svaki oblik duhovnog
ivota. (duhovne vrijednosti)
OBILJEJA CIVILIZACIJE:
- Civilizacija ne postoji bez drutva
- Obiljeava ju drutvo, gospodarstvo, kolektivni mentaliteti, povijesni
kontinuitet, geografski smjetaj (npr. Egipat, Mezopotamija, Rim, Grka)
- Hijerarhizirana drutva, drutvene napetosti i sukobi, politike baze,
neprestani razvoj, postojanje grada, tehniki napredak
- Kolektivni mentalitet religija
- Povijesni kontinuitet prolost, drevne vrijednosti, vrijednost prema tome
koliko se odrala na svjetskoj pozornici
KOLONIZACIJA podinjavanje jedne civilizacije drugoj. Na Iberskom poluotoku
to su bile:
1. Rimska kultura
2. Arapska kultura
3. Judeokranska civilizacija
Koje su utjecale na razvoj Iberskog poluotoka.
ROMANIJA umjetno stvoren termin, prostor na kojem se govore romanski jezici
(2.pol.19.st.)
Romanija je nekada bila prostor Rimskog Carstva (I.R.C. = gr., Z.R.C.=lat.)
Romanija Nova prostor na koji su se proirili romanski jezici nakon geografskog
otkria (15. I 16.st.)
HISPANOFONE CIVILIZACIJE podruja na koja je prodro panj. Jezik i zadrao
se u uporabi
IBEROROMANSKI odnosi se na Iberski poluotok (panjolska i Portugal)
- Ime je dobio po rijeci Iberus (Grci)
- Pennsula Iberica
POVRINA PANJOLSKE: (Kanarski otoci i Baleari) 504 000 km2
BROJ STANOVNIKA: 46 000 000
MESETA visoravan koja se dijeli na dva dijela SJEVERNI I JUNI dio
Najvii vrh Iberskog poluotoka je u SIERRI NEVADI Mulhacen 3482 km
Najvii vrh u panjolskoj je na KANARIMA, otok TENERIFE Pico de Teide 3718 km
Comunidades autnomas = 17 + Ceuta i Melilla
Slubeni jezik u panjolskoj:
- panjolski (kasteljanski)
- gallego, basco, cataln, euscera
- valencijanski slian katalonskom (valenciano)

2. PREDAVANJE 28.10.'10.
PIERRE VILAR
Poloaj panjolske je ekscentrian, margilaran poloaj, koji je podloan utjecaju
Afrike.
Postoje dva dijela panjolske, a to su: RUBNI(PRIMORSKI) dio i UNUTARNJI.
panjolska je razlikuje od Francuske.
Madrid postaje centrom tek u 16.st.
FUZIJA mjeavina razliitih naroda.
Prije pola milijuna godina javlja se ovjek HOMO ANTCESSOR koji je ivio u
sreditu Iberskog poluotoka Cllar-Baza i Atapuerca.
STARIJE KAMENO DOBA Paleoltico superior periodo Magdaleniense
Dijeli se na 3 djela:
1. Paleoltico inferior 2 i pol milijuna god. STARIJE KAMENO DOBA
2. Paleoltico medio 95 000 35 000 g.pr.n.e. SREDNJE KAMENO DOBA
razdoblje lovaca
3. Paleoltico superior 35 000 10 000 g.pr.n.e. MALI PALEOLITIK - zidne
crtarije iz Altamire koje prikazuju bizone u smeoj, crnoj, oker i crvenoj boji
MESOLITICO od 10 000 6,500 g.pr.n.e.
NEOLITICO 6,5 000 3,5 000 g.pr.n.e. MLAE KAMENO DOBA ratari
dolaze sa istoka i naseljavaju se, te prelaze iz nomadskog u sjedilaki nain
ivota. Bave se poljoprivredom i pripitomljavaju ivotinje. Koriste se keramikom.
Sa istoka dolaze i KOLONIZATORI koji trae metale i grade naselja u blizini rudnika
bakra kako bi dobili broncu.
BRONANO DOBA ANDALUZIJA centar ljudskog napretka
Iberi smatra se da su Iberi narod iz Afrike berberskog tipa (autokton narod iz
sjevernog dijela Afrike). Specifian narod, izraena solidarnost (npr. Vojskovoa
pogine vojnici rade samoubojstvo).
Arheolozi i povjesniari prihvatili su 2. Tezu autoktoni narod sa Iberskog
poluotoka koji se razvio iz prijanjih kultura.
133.g. Numansia 20.g. odolijevao osvajanju Rima
IBERSKA UMJETNOST Dante oferente, Dama de elche, Dama de Boza uvaju
se u areheolokom muzeju u Madridu
TARTERKA KULTURA
Tarteani nastanjuju 1100.g.pr.n.e. Iberski poluotok gdje trguju i ratuju sa
Fenianima. Podiu gradove na rijeci Guadiane. Grad TARSIS areheolozi nisu
pronali.
KELTSKI ELEMENT znaajan je u Galiciji SZ dio poluotoka.
1 000 600 g.pr.n.e. SELIBEROS narod keltskog jezinog kruga koji prodire na
Iberski poluotok iz dananje postojbine na Dunavu. Obiaji i danas ive (gajde),
vjerovanje u vjetice i snagu prirode.
Stalni doticaji sa mediteranskom kulturom i civilizacijom (fenianska i grka
civilizacija).

FENIANI osnivaju grad CADZ, te Mlagu i Ebussus (Ibiza).

U 6.st.pr.n.e. fenianski utjecaj slabi i dolazi do pada grada Tira koji pada u ruke
asirskog kralja Nabukodonosora, te se centar moi Feniana seli u Kartagu.
600.g.pr.n.e. GRCI pristaju povremeno na istoku i zapadu Iberskog poluotoka,
gdje osnivaju koloniju EMPORION i grad ROSAS. U naslijee su ostavili obrasce
politike i teritorijalne organizacije (polis grad-drava), te urbane modele gradnje.
Smatra se da su Grci i Feniani prvi donijeli alfabet.
Grci i Feniani nisu prodrijeli u unutranjost, nego samo na priobalje.
RIVALITET borba izmeu Kartage i Rima. Izmeu Grka i Feniana nema veih
ratova.
RIMLJANI su preko Punskih ratova 219.g.pr.n.e. general Hanibal - razorio grad
SAGUNT i postao saveznik Rima taj in je naveo Rimljane na osvajanje Iberskog
poluotoka
Tek nakon 200.g. ratovanja Iberski poluotok se nalazi pod Rimom.
FAZE:
1. FAZA 206 g.pr.n.e. 197.g.pr.n.e. Rimljani osvojili sredozemnu obalu
i dio dananje Andaluzije, te protjerali Kartaane iz Kartage i Cdiza.
Hispanija se dijeli na dva dijela:
a) HISPANIA CITERIOR
b) HISPANIA ULTERIOR
2. FAZA 197.g.pr.n.e. 154.g.pr.n.e. Rimljani prodiru u unutranjost
poluotoka dolinom rijele Ebro u smjeru SZ i rijeke Guadalquivir u smjeru S.
3. FAZA 154.g.pr.n.e. 133.g.pr.n.e. pad visoravni Numancije.
123.g.pr.n.e. Rimljani osvajaju Baleare.
4. FAZA 29.g.pr.n.e. 19.g.pr.n.e. Rimljani osvajaju Galiciju i kantabrijske
obale.
1.rimski car iz Hispanije zvao se TRAJAN koji je vladao izmeu 1. I 2.st. Rimsko
carstvo doivjelo je najvei teritorijalni opseg (osvaja Mezopotamiju).
Nakon njega dolazi HADRIJAN koji naputa istone posjede i uvruje granice
Carstva.
Poslije HADRIJANA dolazi TEODOZIJE u 4.st. koji je ojaao crkvenu mo ,
proglasio kranstvo 391.g. slubenom religijom Carstva i zabranio poganski kult.
Nakon njegove smrti Carstvo se dijeli na ISTONO (Bizant) I ZAPADNO 395.g.
Marcijal satiriar, teoretiar
Lukan pjesnik iz Cordobe, a najznaajnije djelo mu je Pharsalia
Lucijo Seneka iz Cordobe, autor tragedija i Neuronov politiki savjetnik
Izmeu 295. I 313.g. odrava se 1. Crkveni kranski koncil (sabor) na kojem se
sastaju crkveni uglednici (SINODE) u Iliberiusu i to 37 predstavnika kranskih
zajednica u Hispaniji.
Kranstvo se iri rimskim carstvom i to u tajnosti, a Rimljani ih progone.

311.g. Car GALERIJE objavljuje EDIKT O TOLERANCIJI u kojem odobrava

vjeroispovijest krana, a 313.g. car Konstantin objavljuje MILANSKI EDIKT
kako bi izjednaio kranstvo s ostalim vjerama u Rimskom Carstvu.
391.g. kranstvo postaje slubenom religijom Carstva za to je zasluan
TEODOZIJE, te zabranjuje svaki poganski kult.
4.st. primitivna kranska knjievnost, autori piu na latinskom jeziku
OSIO kordobski biskup CREDO TRINITARIO
PRUDENCIO CELEMENTE poema PSYCHOMACHIA borba izmeu poroka i vrline
PAOLO OROSIO 1 mislilac koji je smatrao da je Hispanija nacionalna jedinica
5.st. barbarski narodi germanskog podrijetla
1. val Alani, Svevi i Vandali
Vandali Andalucia
Zapadni Goti Vizigoti usvojili ARIJANIZAM uenje sveenika Arije, koji je
proavanjem kranstva negirao boanski karakter Isusa Krista i postojanje
svetog Trojstva.
410.g. Vizigoti potiskuju Alane i Vandale. Ostavili su sakralne graevine i nakit
(zavjetne krune, nakit i krieve, te KONCEPT)
- ENCOMENDEROS oblik podreivanja stanovnitva to su bili slobodni ljudi
koji su dobili zemlju, za uzvrat su se morali boriti za njega = NAJAVA
FEUDALIZMA
476.g. germanski vojskovoa ODOAKAR svrgnuo je posljednjeg cara Zapadnog
Rimskog Carstva ROMULA AUGUSTULA i ta godina se uzima za propast ZRC.
587.g. REKARED vizigotski kralj prihvaa kranstvo i proglaava ga slubenom
vjerom na 3. Koncilu u Toledu 589.g.

3. PREDAVANJE 04.11.'10.
590 633.g. IZIDOR SEVILJSKI nadbiskup u Sevilli i panjolski pisac i uitelj
presjedao je 4. Koncilom u Toledu, na kojem je odlueno da Crkva mora
potvrditi odabrane kraljeve i svrgnuti ih, te je donesena odluka da se idovi
moraju pokrstiti iako oni to ne ele, te da je svjetovni jezik vulgarni latisnki
DJELO IZIDORA SEVILJSKOG ETIMOLOGIJE (etimologias) sveobuhvatna
enciklopedija
HISTORIA DE LOS GODOS
Takoer je pisao i teoloke i znanstvene spise, te je veliao hispansku domovinu.
Vizigotska je umjetnost nastavlja, tradicija. Vezana je uz religiju. est element je
potkovasti luk.
Vizigotska leturgija sauvana je meu Mozarapima krani koji su ivjeli na
muslimanskom teritoriju, te preuzeli njihov nain ivota i kulturu.
654.g. nastaje civilni zakonik LIBER IUDICIORUM koji vrijedi za sve skupine na
IP. Sastoji se od 12 knjiga prevedenih na romanski dijalekt sa vulgarnog latiniteta,
te se jo naziva i FUERO JUZGO. Dozvoljava mijeane brakove izmeu
stanovnitva germanskog i romanskog podrijetla, te se zabranjuje primjena
rimskog prava.
700-g. koncil u Toledu VITIZ proglaen za kralja, naslijedio ga je sin AGILA koji je
svrgnut na silu od strane RODRIGA koji je uzeo na silu za enu Julianovu ker, te
kako bi mu se osvetio Julian je pomogao Tarik da ue na IP.
710.g. 711.g. Arapi donose islam
Dolazi TARIK na IP preko Gibraltarskih vrata, a alje ga MUZE BEN NUSAIRA
(dinastija Umeja) upravitelj sjeverne Afrike
Ulazak mu je osigurao ceutski vojskovoa i grof JULIAN.
Tarik je porazio vizigotskog kralja RODRIGA.
711.g. TARIK postao gospodarom IP
712.g. MUZE BEN NUSAIRA je uo za Tarikove uspjehe i postao je ljubomoran,
te je odluio doi sa svojom vojskom (sirijski arapi) i osvojiti ostale gradove koje
je Tarik zaobiao prema sjeveru
KUR'AN sveta knjiga muslimana
ISLAM monoteistika vjera koja je nastala u Arabiji u 7.st. polunomadskopoliteistiko
610.g. MUHAMEDu sepoinje javljati aneo Gabrijel koji mu prenosi poruke, te
Muhamed poinje propovijedati o Meki
ZNAAJKE ISLAMA:
- Strog i radikalan monoteizam
5

Poligamija mnogoenstvo
ABA svetite
DAR AL ISLAM zajednica vjernika koji pripadaju islamu
5 stupova islama:
o Moliti se 5 puta na dan
o Ispovijedati vjeru
o Otii jednom u ivotu u Meku
o Post
o Plaanje milorada (2,5% za siromane)
- Ravnaju se po lunarnom kalendaru, a godine broje od 622.g. kada je
Muhamed preao iz Meke u Medinu (450 km) = HIDRA
- Glavni muslimanski blagdani: Ramazanski bajran i kurbanski bajran
- Kur'an se ne prevodi jer nema funkciju Boje volje
- Muslimani za krane kau da su oni NAROD KNJIGE
- idovi potuju STARI ZAVJET, a MUSLIMANI potuju BIBLIJU
- Za muslimane ISUS KRIST nije Sin Boji
Za vrijeme Mehmeda islam se irio po cijelom arapskom poluotoku = socijalna
religija (Sirija, Palestina, Egipat, sjeverna Afrika) a Osmanlije ga ire na Balkan i
Maloaziju
- Islam je postojao 8.st., ali se nije uspio zadrati u panjolskoj
- KALIF nasljednik i zamjenik MUHAMEDA
Okupacija IP zavrava u 7.g. zbog velikih razlika koje su vladale izmeu
iberoromanskog stanovnitva i barbara.
NAELO KONFERSIONALNOSTI sudi se prema vjeri (ispovijesti)
IZNIKME: u sluaju da je musliman uinio vjerski pristup (ubojstvo) = VIA
RAZINA sudio bi KADIJA - predstavnik islamske vjere
718.g. u pokrajini Asturiji u Covadongi vizigotski plemi PELAYO napada Arape i
donosi pobjedu, te se taj dogaaj smatra kao simbolinim poetkom
RECONQUISTE ponovno osvajanje IP. (koja traje sve do 1492.g.).
732.g. Karlo Martel poraava Arape u bitci izmeu Torusa i Poitiersa, zatim kod
Narbonne, a 759.g. su potisnuti s podruja sjeverno od Pirineja.
idovi i krani plaaju poreze GLAVARINE ili IZIJE
HARA zemljoradnica
Arapi ne plaaju poreze, ve milorad (2,5%)
756. 929.g. CORDOBIJSKI EMIRAT
- U Damasku dolazi do pobuna, te emir Abdurahman I. (ABD AL RAHMAN
I.) dinastija Omejida, ide u Afriku, a zatim u panjolsku gdje osniva 756.g.
u Cordobi omejidsku dinastiju, te se proglaava emirom Andaluzije. Osniva
i CORDOBIJSKI EMIRAT kojim postaje neovisan. Prijestolnica mu se nalazi
u Cordobi.
929.g. ABD AL-RAHMAN III. Ima najveu mo, jer postaje 1-im panjolskim
kalifom nezavisnim od BAGDADA. Stupio je na prijestolje sa 21.g. uguio je
ustanke u Analuziji (sukobi izmeu etnikih grupa ARAPA I BERBERA). Gradio
je palae, poticao poljoprivredu. Umro je u 33-oj godini ivota i prije smrti je rekao
da je imao samo 14 sretnih dana u svom ivotu.
Sjedite kalifata seli se iz Damaska u Bagdad.
6

IP najbogatiji dio Europe

Cordoba pola milijuna stanovnika poznata je po damijama (La mezquita de
Cordoba)
77 ak knjinica, kune biblioteke (400 000 knjiga, 300 javnih kupatila, kraljevska
palaa 400 soba, graena od mramora, stupovi na bazenima ukraeni zlatnim
kipovima donesenim iz Carigrada).
Naslijedio ga je sin AL HAKAN (961 966.g.) s 8 godina je proglaen kraljem, ali
je vlast preuzeo tek sa 50.g. jer je bio slabog zdravlja. Poticao je razvoj
obrazovanja.
Naslijedio ga je sin HIAN II. Koji je poznat po tome to je bio VLADAR
MARIONETA. Na vlast je doao sa 12. Godina, ali umjesto njega vladao je oev
vazir IBEN ABIJ AMIR.
1018.g. Berberi spaljuju Cordobu
1031.g. raspada se KORDOBSKI KALIFAT. I kraj je dinastije Omejata.

4. PREDAVANJE 11.11.'10.
La mezquita de Cordoba MIRAB dio u damijama odreuje orijentaciju
molitva
Damije su orijentirane prema jugu.
11. st. Raspad Kordobskog kalifata, poinju nemiri unutar plemena Arapa
DEKADENCIJA propast
LOS REYES TAIFAS mala kraljevina, na ijem elu je dinastijski voa
REINO DE GRANADA
GRANADA poznata je po palai ALHAMBRA (crvena tvrava) (Algalif)
U 15.st. Granada slabi
ALBONCENa je svrgnuo sin BOABDIL posljednji vladar Granade kojeg je
opsjedao FERDINAND
Kastiljci uli u Granadu 2. Sijenja 1492.g. (iste godine i Kolumbovo putovanje)
1492.g. pad Granade Mauri (idovi) su prognani sa Iberskog prostora ili se
moraju pokrstiti
Iste godine je izdana 1. Gramatika panjolskog jezika, te su poeli progoni idova
i njihovo pokrtavanje.
Sultan 1492.g. izlazi iz ALHAMBRE - ljetnikovac
GENERALIFE ljetnikovac pored palae
LEGENDA: u planinama u SIERRA NEVADI pogledao prema Granadi i rasplakao
se.
EL ULTIMO ESPIRO DE MORO.
Quien no ha visto Granada, no hay visto nada.
Sredinom 8.st. i po. 13.st. obnavlja se stara nauka-FILOZOFIJA, koja je
dopunjena i pripremljena za dolazak renesanse u Europu.
ARAPI
- pridodaju veliku vanost obrazovanju
- bogatiji graani posjeduju knjinice
- donijeli su papir na zapad
Glavna uilita su u Cordobi, Sevilli, Malagi i Granadi
Nema interakcija izmeu uenika i uitelja
7

ARHITEKTURA I KALIGRAFIJA
- Vana je dekorativna umjetnost
- geometrijski motivi apstrakcije = plava, uta, zelena, crvena
ARAPSKA UMJETNOST NA IP
- vanost dekorativne umjetnosti
- Figurativni prikazi u islamskoj umjetnosti
KUR'AN kae da je stvaranje slika Boja zadaa
- Ne zabranjuje eksplicitno figurativnu umjetnost, ve samo savjetuje da se
izbjegava figurativno prikazivanje
- Alah se nikad ne prikazuje na slikama ili skulpturama
- Sakralni prostori, tj. Damije se ne ukraavaju figurativnim prikazom
- Gradovi su nastajali planski oko damije, obrambene zidine, javne kupelji,
sustav navodnjavanja, trnice
ISLAM naslijedio je elemente Bizanta
- Davanje milorada omoguilo je stvaranje bolnica
- Javne zgrade su bile okrenute prema unutra
MUDEJAR stil u arhitekturi, specifian za IP
- Kombinacija dekorativnih i konstruktivnih elemenata arapskog i europskog
prostora
- Mijeanje arapskog i iberskog stanovnitva je utjecalo na razvoj umjetnosti
(romanika crkva, dekoracija arapska)
Arapski arhitekti gradili su crkve iji elementi su bili arapski.
ARTE MUDEJAR - Muslimansko stanovnitvo koje je ostalo ivjeti na kranskom
teritoriju nakon Reconquiste. Bili su izdvojeni u naseljima ALLAMAS ili MORERAS.
1. Iglesia de Sahagn
2. San Salvado u Toledu
3. Santiago del Arrabal u Toledu
4. Santa Mara la Blanca u Toledu
KNJIEVNOST
1. KUR'AN vrhunski primjer arapskog jezika, pisan saetim stilom
2. PREDISLAMSKA POEZIJA je u poetku bila usmena, a u 9.st. je
sakupljena i postoji u pisanom obliku.
ARAPSKA PUKA KNJIEVNOST 1001 no
Lik: EHEREZADA
- Srednjovjekovna arapska pria iz 9.st.
- MISE EN ABYME (MIZANABIM) tehnika prie u prii
- Pripada usmenoj oralnoj tradiciji
- Sultan je razoaran zbog prijevare ene i ubija ju, te tako kasnije i ostale
ene s kojima je bio. No, eherezada kerka njegova vezira, pria mu
prie kako bi spasila djevojke od ubojstva, te mu je 1001 no priala prie
(Aladin, Ali Baba, Simbad, 14 hajduka)
- PRETPOSTAVKA PRIA O eherezadi dodana u 14.st. Sinbad, Aadin,
Alibaba i 40 hajduka
- Romanca o Antari, Romanca o Aleksandru Velikom
IBN ZAYDUN (1003-1071) pjesnik ljubavne lirike
- Neplatonska koncepcija ljubavi + tjelesnost ljubavi
8

Ljubav kao religija ena nedostina dama kojoj on tei

Uvodi u poeziju motiv prirode koja sudjeluje u pjesnikovim osjeajima
Ljubavnik VALADE ker posljednjeg Kordobskog kalifata (1031.g.) ALMUSTAFKE
VALADE je osnovala salon gdje su se okupljali knjievnici

ARAPSKA POEZIJA razvija nove, metike forme

- andaluzijski arapi koristili su klasian jezik, te vulgaran arapski jezik
MOAXAJA pjesma pisana na klasinom arapskom jeziku sa zavrnom kiticom na
vulgarnom arapskom jeziku
JARCHA razliiti broj slogova i raznolik raspored rima
- pisana je u mosarapskom dijalektu
- mijeavina romanskog i arapskog jezika
- 1. LIRSKA MANIFESTACIJA na romanskom na Iberskom prostoru
- Tema: ljubavna bol djevojke zbog odlaska svoga dragoga
ZEJEL vrsta MOAXAJA pisana u varijanti vulgarnog arapskog
Oboje se zasnivaju na refrenu i izvode se uz glazbu. Postoje dvije teze kako je
nastala:
1. PJESNIK MOKADEN izmeu 9. I 10.st. slijepi pjesnik koji je pjevao te
pjesme
2. Nastala kasnije kraj 11.st.
Aa,bbba,aa,ccca
- Obrauje lake teme
IBN-QUZMAN (1078 - 1160) rodio se i umro u Cordobi
- Najpoznatiji i najoriginalinij andaluzijski srednjovjekovni pjesnik
- Podie ZEJEL na knjievnu razinu
- Putuje od grada do grada i pjeva u slavu velikaa
- On je arapski trubadur
VILIANCICOS razvio se iz ZEJELA
- narodna tradicijska pjesma koja danas predstavlja boine pjesme
PJESNITVO je izuzetno vano kod ARAPA
FILOZOFIJA
AVICEBRON (1021 - 1058) idovski filozof
- ivio na prostoru Andaluza
- Napisao je ANAK hebrejska gramatika pisana u stihovima (400 stihova
podijeljenih na 10 dijelova)
- IZVOR IVOTA filozofijski dijalog uenika i profesora
- Bog, materija i oblik (svijet) i volja
NADBISKUP RAIMUNDO iz Toleda, dao je prevesti IZVOR IVOTA sa arapskog na
latinski jezik
AVERROES (1126 - 1198) roen u Cordobi, umro u Maroku
- Racionalist
- Osniva sekularnih misli
- duhovni otac Europe
- Bavio se svim znanostima u to vrijeme
9

Komentirao je djela Platona i Aristotela

Napisao OPI ZAKONI MEDICINE

IBU MEJMUN (MAIMONIDES) (1135 - 1204) - pokuao pomiriti vjeru s

razumom
- Pisao je svoja djela na arapskom, ali i na hebrejskom pismu
- Utjecao je na mnoge zapadne filozofe (Spinoza, Kant)
- Napisao je AFORIZMI O MEDICINI KOMENTAR MISHVE

5. PREDAVANJE 18.11.'10.
ABENJALDN (1332. 1406.)
- Povjesniar, sociolog, filozof, demograf
- Utemeljitelj suvremene upovijesti, sociologije, filozofije, povijesti, te
drutvenih znanosti
DJELA:
1. MUQUADDIME
2. HISTORIA DE LOS RABES
ARAPI:
- Donijeli su astronomiju, algebru, geometriju, idd. Brojaki sustav (arapski)
- Veliki broj leksikih jedinica na panj. Dolazi iz arapskog
Grupacije stanovnitva:
MUDEHARES
MOZARABES
HISPANOMOZARABE vizigotska liturgija, preivjela u Toledu
- idove Vizigoti ele na silu pokrstiti
- ALLAMAS naselja u kojima su Mudehari ivjeli
- JUDERIAS naselja u kojima su idovi ivjeli
- YEHUDA HA-LEVI
- Prevoditelji:
idovi jer su znali arapski
Sveenici jer su znali latinski ( u Toledskoj koli)
1. Se prevodi na narodni, pa zatim na latinski jezik
IDOVI visokoobrazovani, u dobrom odnosu sa kraljem, ali ne sa pukom
LUTERANSKI KONCIL donesena odluka o odcjepljenju idova u posebna
naselja
13st. Kralj EDWARD progoni idove
OXFORSKO VIJEE idovi moraju nositi utu zvijezu na odijei
CASTILLA idovi pod zatitom krune (Alfonso X. Mudri)
10

Za vrijeme Petra I. Okrutnog idovi zatieni

1.st. 1348.g. kuga pripisivala se idovim vradbinama
idovi u panjolskoj imaju vane poloaje
Prognani su za vrijeme Isabele i Ferdinanda koji su htjeli vjersko jedinstvo
RECONQUISTA nakon arapskog pokorenja IP
- Bitka kod COVADONGE (Asturias) 718. 722.g.
- Pelayo preivio bitku kod GUADALETE pripadnik sitnog plemstva, koji se
pojavio na saboru, formirao jedinicu i dobio sljedbenike
- AL KAMA poslan da se suprotstavi PELAYU
- 722.g. bitka, krani pobijedili Arape
- Arapi protjerani sa Asturie
- PELAYO izgradio dvor na CALGAZ de ONIZU
- 1. Asturijski kralj
-

1085.g. osloboen Toledo, Alfons VI., kralj Castille i Leona, njegov vazal Cid
1212.g. bitka kod Las Nawas de Tolosa, vojski Alfonsa VIII. Pridruuju se
kriari i upuuju se na jug blizu Seville, gdje ih eka maurski vojskovoa
(MIRAMAMOLN)
Krani iznenadili Maure i porazili ih
Kraljevi kranskih kraljevstava potpisuju mir, koncentracija na rekonkvistu
borba protiv Arapa
1227.g. osvojen Caceres
1236.g. pad Cordobe aragonski kralj FERDINAND i kastiljski velikai
IBN-HUD bjei
MAURSKA UPORITA kraljevstvo SEVILLE I GRANADE
1248.g. pad SEVILLE dozvoljeno da Mauri napuste grad
Na kraljevsku palau izvjeena zastava Castille
1250.g. zaustavljena REKONKVISTA zbog dinastijskih sukoba
GRANADSKO KRALJEVSTVO PADA 1492.g.

KNJIEVNOST
PANJOLSKO SREDNJOVJEKOVLJE (5 15.st.)
Srednji vijek najezda barbarskih plemena
Zavretak srednjeg vijeka djelom La Celestina
LA EDAD MEDIA ili MEDIOEVO
ALTA EDAD MEDIA rani srednji vijek (5. 12.st.)
BAJA EDAD MEDIA kasni srednji vijek (12. 15.st.)
- Zaeci knjievnosti na dvorima i u samostanima
- Samostalne biblioteke sveenici i redovnici
- Seljaci nepismeni
- Zemlje pod kranstvom ruralne, zaostale, siromane
KULTURA AUSTRIE I LENA prouavanje Biblije, prevode se znanstvena djela
sa arapskog na latinski
12. 13.st. novi drutveni sloj, razvoj gradova graanska klasa:
BURGESES bave se trgovinom i obrtom
Aristrokrati su na dvorovima

11

CRKVENA KULTURA seli se iz sela u grad (samostani sveuilita

upoznavanje antike)
Romanski dijalekt varijanta vulgarnog latinskog
Supstrati jezici koji su Rimljani zatekli na ovim prostorima (baskijski)
Superstrati jezik koji e poslije utjecati na latinski (germanski, arapski utjee
na kastiljski)
Adstrat na njega utjeu supstrati i superstrati
- Knjievnost je na latinskom P. ROSSIO
- Puk ne razumije latinski potreba narodnog jezika u liturgiji
- 1. Pisani spomenik na pukom jeziku
GLOSAS EMILIANENSES pronaene u samostanu San
Milln de la Cogolla (kraj X/po. XI.st.)
100-ak komentara na romanskom dijalektu i nekoliko na
baskijskom
- CANTARES DE GESTA Srednjovjekovne epske koje govore o junakim
poduhvatima, povijesnim vanim linostima i dogaanjima vanima za
cijelu kransku zajednicu, pisane u tzv. TIRADA DE VERSOS stihovi
nisu u strofama
- Pisane narodnim jezikom la lengua romance
- Ubrajaju se u tzv. MESTER DE JUGLARA
- Stihovi su monorimni, rima je asonantska
- Ametrinost anisosilabismo stihovi razliite duljine
- Broj slogova je nejednak (14 - 16)
JUNAKI SPJEVOVI:
EL CICLO DE LOS CONDES DE CASTILLA:
Cantar de los Siete Infantes de Lara
Cantar de Fernn Gonzales
EL CICLO DEL CID
Cantar de Mio Cid autor obrazovna osoba koja je
poznavala kastiljske zakone 1. Poznati pisani spomenik
Las Mocedades de Rodrigo
EL CICLO FRANCS
Cantar de Bernardo del Carpio
Cantar de Roncesvalles

12

6. PREDAVANJE 25.11.'10.
PJESAN O CIDU R.D. de Vivar simbol vrlina, kralj Filip II apelirao ga da se
proglasi svetim, ostao vjeran Alfonsu VI.
- Kralj je prognao Cida jer su mu plemii rekli da je pritajio dio poreza
- 1. Poznati pisani spomenik
- Izvorno: nema naslova no dao ga je Menendez Pidal i podijelio ga u 3.
Pjevanja
- Ima 3730 stihova (1140 1236.g.)
- Sauvan u rukopisu PEDRA ABATA 1207.g.
- Smatra se da je prijepis iz 1307.g. (rukopis iz 14.st.)
- Autor MOSARAPIN ili kranin meu Arapima koji poznaje arapske i
kranske obiaje
- Utjecaj franc. Epike
1. Pjevanje lik junak hrabar koji pobjeuje, plae ne skriva osjeaje
o Narodna poezija je nabijena osjeajima
o U cjelosti ouvan osim 1. Str.
o Ima 3. Pjevanja
Progon
O vjenanju
Uvreda, sramota
o Vrijeme REKONKVISTE, vrijeme mijena, puno bitaka za stvaranje
junake pobjede
o 2 mala kraljevstva: CEVILLA (Alfonso VI.) i GRANADA (Almandafar)
o Alfonso VI. Odluuje napasti sa grofom
o Cid pie pisma da ih odgovori
o Cid uspio opustoiti sa kranskim i maurskim vojnicima, te poraziti
Almadafara i dijeli bogatstvo meu vojnicima
o CID COMPEADOR to znai GOSPODIN BORAC
o Kralj progna Cida
o Odnos meu idovima angaira ih se kada treba novac (lihvari,
najmodavci)
o Autor se sprda sa idovima opisuje teke trenutke Cidova ivota
2. Pjevanje
o Autor opisuje niz Cidovih pobjeda
o Kulminacija osvajanje Seville
o Ratuje srednji (nii) sloj plemstva (najbolji) koji je ekonomski
motiviran

13

U panjolskoj knjievnosti iz epova nastaju KRONIKE (u franc. Romani)

CANTAR DE RONCESUALLES
CANTAR DE RODRIGO
Tema arapsko osvajanje IP omiljena tema u srednjovjekovnim epovima
TEME: Gubitak panjolske; grijesi kralja Rodriga (krivica) oteo ker grofa
Juliana iz Ceute i doao na prijestolje na silu
REMENDADORES bave se mimikom, pamtomimom

SREDNJOVJEKOVNA LIRIKA
Mester de Clereca srednjovjekovna pjesma
- Ministerium - lat. umjenost, sluba, obavljanje posla
- Clerus lat. Sveenstvo
- Ueno srednjovjekovno pjesnitvo
- Djela nastala u XIII. I XIV. Stoljeu
- Pjesme narativnog karaktera didaktiki obrauju teme moralnog ili
religioznog sadraja
- Pisane u obliku Cuaderna va kompozicija od 4 stiha, s istom
konsonantskom rimom (aaaa), stih ima 14 slogova (aleksandrinac), nakon
7 stiha je pauza ili cesura
- Pisalo ju je sveenstvo, nastala je na samostanima i sveuilitima
1. Sveuilite u PALENSI
SALAMANCA najstarije i najuglednije sveuilite u panjolskoj
- Djela su pisana na narodnom jeziku
14. lateranski koncil 1215.g.
Juan Ruiz, Arcipreste de Hita: Libro de buen amor
Gonzalo de Berceo:
o Vida de San Milln
o Vida de Santo Domingo de Silos
o Milagros de Nuestra Seora
Nepoznati autor: Libro de Alexandre uena tema
Canciller de Ayala: Rimado de Palacio posljednje djelo napisano oblikom
CUADERNA VIA
CUADERNA VIA proizlazi iz poetne knjige o Aleksandru
Mester trayo fermoso, non es de joglera
mester es sin pecado, qua es de clereca
fablar curso rimado por la quaderna va
a sillauas cuntadas, qua es grant maestra...
MESTER DE JUGLARA
Broj slogova: varira
Rima: asonantska
Teme: junaki podvizi
Karakteristike jezika:
-velika sintaktika sloboda
-jezine konstrukcije iz kolokvijalnog
jezika (nabrajanje i ponavljanje)
-anarhija u uporabi glagolskih
vremena

-pripovijedanje ponekad iznenada

prelazi u dijalog
-epska poezija proeta iskrenim
osjeajima
MESTER DE CLERECA
Stih: grupiran u strofe od 4 stiha
(tetrastih)
Broj slogova: etrnaest (7+7)
Rima: konsonantska

14

Teme: uene i religiozne, npr. opisuju

ivote svetaca i esto ukljuuju
poune epizode

Karakteristike jezika:
-esti citati iz klasine starine
-velik broj uenih rijei
-sloenija sintaksa

15

GALJEKO PORTUGALSKA LIRIKA traje od 2.pol. 12.st. 1. etvrtine

14.st.
- Pisci piu tu vrstu poezije koja je postojala u oralnom obliku potjee iz
naroda
- Vezana je uz trubadursko pjesnitvo
- PROVANSA kult udvorne ljubavi
- 12.st. vrijeme obnavljanja antike kulture; dolazi do osloboditeljske snage
individualizma
- OKCITANIJA regija s puno gradova-drava
Moan graanski stale
Primjenjuju se rimski zakoni
Istie se enska nadmo
RICHARD TAILOR matrijaharna tendencija
Trubadurizam reakcija na crkvu
Romantizam na vladarski apsolutizam
SREDINJA TEMA LJUBAV koja poprima viteka obiljeja
- Vitez treba poznavati i potivati pravila (stupnjeve ljubavi)
- ena se stavlja na prijstolje nedodirljiva je izvor svih vrlina
- U trubaduru ena je nositelj ljubavnih vrlina
- AMOR tjelesna ljubav
- CARITAS duhovna ljubav
STUPNJEVI SLUENJA DAMI
1. FENHEDOR lat. Fiugure hiniti, skriva osjeaje, pati
2. PRECADOR molitelj upuuje molbe traei odgovore
3. ENTENDEOR priznati ljubavnik
4. DRUT germanskog podrijetla (TRUT) dragi ili ljubavnik voljeni ima
pravo na nagradu
- Dama ne moe biti slobodna, mora biti udana (doa, domina)
- Nema prave osobnosti
- Vjenanja plemia dogovorena
- Dama ima pravo pokloniti ljubav trubaduru; on ne smije iznijeti ime dame
- O tome su pisali trubaduri
- TRUBADURI skladatelji glazbe, ali nisu je smjeli izvoditi, imali su za to
plaenog onglera
5. SEGREL dvorski ongler profesionalni trubadur koji ide od dvora do
dvora
6. MENESTREL ongler viegrada vezan za odreeni dvorac
7. SOLUDADEIRA enski ongler, pjevaica, plesaica
PROVENCIJALSKA POEZIJA na IP dola enidbenim vezama zbog susreta u
prostenitima
Camino de Santiago R. Jacobea najvanije hodoako mjesto
- Po. 9.st. (Alfonso II.)
1. Teorija
- Apostol sv. Jakov pokrtava Kelte (pogubljen u Jeruzalemu, tijelo preneseno
u Galiciju)
2. Teorija
- Pastir PELAYO ugledao je svijetlo na nebu koje mu je pokazalo grob sv.
Jakova na tom su mjestu sagraene kapelice sveeniki red
benediktinaca organizirao hodoae u Camino de Santiago (uz
Jeruzalem i Rim najvanije svetite)

- Utjecaj trubadurizma
MAESTRO MATEO prtico de la Gloria gradio luk u crkvi = 24 staraca, 4.
Evanelista
BOTAFUMERIO kadionica, 65m dugaka, 40 kg tajmana, ugljena, pokree ga 8
ljudi

7. PREDAVANJE 02.12.'10.
VRSTE SREDNJOVJEKOVNE LIRSKE POEZIJE
1. Cantigas o centares de amigo
o prijatelju, ljubavniku
2. Cantigas o centares de amor
ljubavne pjesme
3. Cantigas o centare de escurio e malditer
pjesme rugalice i
ogovaralice
- Pisano na galjeko-portugalskom jeziku
TEZE:
1. LIRSKO-ARAPSKE POEZIJE
2. FOLKLORNE TEZE razvile se iz poganskih svibanjskih sveanosti
3. LITURGIJSKA TEZA postojanje vezuje uz pjesme posveene Djevici
Mariji
4. SREDNJOVJEKOUVNO-LATINSKA TEZA
1. CANTIGAS O CENTARES DE AMIGO pjesme o prijatelju, ljubavniku
- Specifina djevojka govori u 1. Licu i obraa se majci, sestri ili prijateljici,
a vrlo esto prirodi (iznosi ljubavne jade), oituje se senimentalna drama
djevojke zbog odsustva svog dragog
- Autoritet majka
PODVRSTE:
o CANTIGAS DE ROMANIA O PEREGRIO HODOAE
Djevojka odlazi moliti sveca da joj vrati dragog, kako bi ga
vidjela ili kako bi ga uvao
o BAILIAS O CANTIGAS DE MAYO pjesme potjeu od primitivnih
pjesama na poganskim ritualima plodnosi, djevojka plee u prirodi i
govori o ljubavnim bolima
o BARCAROLAS O MARINHAS odraz pomorske tradicije ovih
prostora govore o moru, ljubavi i imaju religijski motiv
o ALBAS O SERENAS JUTARNJE PJESME ili ZORNICE
o TENES spor, preprema izmeu dva pjesnika, svaaju se oko
moralne, ljubavne teme, pjesme su simetrine (1. Osoba odgovara
1. Kiticu, 2. Osoba 2. Kiticu)
o PASTOREALES pjesmu zapoinje mukarac koji izjavljuje ljubav
pastirici, te ona odgovara, tj. Preuzima rije

2. CANTIGAS O CENTARES DE AMOR u njima govori mukarac, obraa se

dragoj ili joj govori
- Izraen je okcitanski lirizam i koncept dvorske ljubavi
- Pjesma se sastoji od 3 kitice sa 5 stihova, rima monorimna
- CANTIGA DE MESTRA
Postoje 2. Tipa:
1. ATAFINDA (opkoroenje) strofe ostaju krnje
2. LEIA-PREN (pjesniki postupak ) pjesnik novu strofu zapoinje sa stihom
prethodne i mijenja zadnje dvije rijei
- SANDOSIZAM tuga, nostalgija
- Ljubav na bojaljivost
- Uimanje u nesretnoj ljubavi
- Pobuna protiv fatalne strasti
- Kre kodeks vjere
3. CANTIGAS O CENTARES DE ESCURIO E MALDITER bave se
egzistencijalnim problemima
- ongleri zarauju zabavljajui publiku, pleui
- Svaa izmeu trabadura i huglara
- Huglari ele sami pisati pjesme, ali im drutvo to ne doputa
- Mogu obraivati i povijesne i aktualne teme u drutvu
- Politiki ili moralni cerventes ironija, satira, autor je bezobrazan
- Groteska ena usporeena sa ivotinjama
- Escurnio de amor ismijava topose trubadurske lirike
PREDSTAVNICI:
JAO ZORRO (13.st.) - Najistiji liriar srednjovjekovlja
Sauvano 11 pjesama sa istom pukom realistikom
MARTIN CODAX (13.st.) sauvano 7 proslavljenikih pjesama, pronaena i
glazba
PRO MEOGO (13.st.) umjetniki najzreliji pjesnik
ALFONSO X. EL SABIO (1221. 1284.g.)
- Djed Don Divisa
- Roen u Toledu
- Otac Ferdinand II. (sveti) zasluan za osvajanje Crdobe, Seville, Murcie i
___________
- Majka Beatri de Suavia
- Potjee iz dinastije HOHSCHAUFEN
- Zainteresiran je za kulturu (ah, knjige, glazba, lov)
- 1. Vojni pohod sa ocem pripojenje MURCIE
- Sam nije imao vojnih uspjeha
- 1244.g. se eni princezom VIOLANTE taj brak je bio sklopljen zbog
interesa
- Prava ljubav mu je bila dvorska dama
- 1252.g. stupio na prijestolje, tj. Kada je imao 32.g.
- 13.st. jaaju gradovi i drutvene skupine
- U njegovo vrijeme grade se velike katedrale, otvaraju se sveuilita
- 1. Sveuilite u PALENSIJI (filozofija, aritmetika, crkveno pravo, zakoni)
nastalo 1208. 1214.g., a osnovao u je ALFONSO VIII.

DON
-

1218.g. ALFONSO IX. U SALAMANCI osnovao sveuilite

1255.g. BULA SALAMANCI priznaju unverz. Vrijednost
1292.g. osnovano sveuilite u VALLADOLIDU
1288.g. osnovano sveuilite u LISABONU
VANO: ALCALA DE _ENARES osnovao kardinal SISNEROS
sveuilite COMPLUTENSE 1499.g.
20.g. svog ivota uloio u postajanje carem sv. Rimskog Carstva njemake
narodnosti (1256. 1275.g.)
Dvor imao meunarodni karakter (muziki, znanstveni)
1256.g. u Toledo doli veleposlanici koji su ga smatrali najsjajnijim
vladarom svijeta
Prigrlio je ideju o kriarskim ratovima to mu je podiglo ugled u
kranskom svijetu
Zadnji car R.C.Njem.narodnosti FRIDRICH II. (1252.g. umro)
Carstvo zahvatila kriza nizozemski kralj WILLIAM sjeda na prijestolje,
iako su bila 2 kandidata (RICHARD od CORNWELLA koji umire i ALFONSO
X.)
RUDOLF HABSBURKI dolazi na prijestolje
Cijene rastu, a kralj propada
DIVIS (1261. 1325.g.) napisao 138 cantiga
1. Kralj koji je dokumente potpisivao punim imenom i prezimenom
Zavretak tendencije pisanja galjeko-portugalskom lirikom
Nazivali su ga jo i kraljem poljoprivrednika, trubadurom, pjesnikom
Zadnji meu pjesnicima galjeko-portugalske lirike

8. PREDAVANJE 09.12.'10.
ALFONSO X. MUDRI
- Kult djelovanja prema MENEUDESU PIDALU:
Postoje 2. Faze:
1. FAZA 1250. 1269.g. pridruuje intenzivno politiko djelovanje
- Prevode se djela sa arapskog i hebrejskog na kastiljski, jer je Alfonso X. Bio
zabavljen rekonquistom, preuzima Gilblatar
- eli postati carem Rimskog Carstva Njemakog Naroda
- CASTILLA sukob plemstva i kralja
2. FAZA 1270. 1284.g. vrijeme sinkretikog djelovanja
- Kralj angairan oko prevoenja
- Kontrolira ih, bavi se jezikom da bude to ii, posveuje se panja jeziku
- TOLEDSKU PREVODITELJSKU KOLU osnovao nadbiskup RAIMUNDO
I. ~ 1135.g. (1135 1284.g. - djelovala) u kojoj je radilo oko 70% idova
koji su poznavali arapski, hebrejski i kastiljski
- Prevodilo se na kastiljski, te na latinski, jer je kastiljsko sveenstvo slabo
stajalo sa latinskim
HERMAN DALMATIN (1110.g.)
- Prevoditelj hrvatskog podrijetla iz istre, putovao arapskim zemljama, nije
znao kastiljski
- Elitist jer je prevodio izravno na latinski jezik
- Na inicijativu PETRA VENERABILISa benediktinac u KLIMIJU (sjeverno
od Lena) benediktinski samostan
- Smatra da arape treba upoznati da bi se protiv njih borilo; prevesti islam
knjige; preveo Ku'ran na latinski pisao izvorne originalne knjige temeljene
na arapskom
- 1. Promicatelj islamskih studija u Europi i uspostavi dijaloga
- CLIMIJSKI RED 11.st. Castilla je bila aktivna, pokrtavali su stanovnitvo
DOCTRINA MAHUMED jedno od najvanijih djela, koje se bavi pojmom islama
- Sastavljen je na temelju arapskih legendi u obliku dijaloga
- Lik: MUHAMED, idovski mudraci, komentator = didaktiki nain
- Poluoriginalno djelo, izmiljotina
- Prijevod: QUADRIPATITUP I ALMAGEST EUKCIODOVE ELEMENTE I
ALKVALIZMIREVE ASTRONOMSKE ZABLICE
Alfonso X. Je djelovao poslije Hermana Dalmatina
- Okupio je brojne prevoditelje na svom dvoru, pa tako i slikare i muziare
- elio je sakupiti svu znanost tog vremena (astrologija,pravo)
- GENERAL ESTORIA enciklopedija povijesti
o Ukljuuje pripovijedne epizode o Troji

Proza funkcionalna zaetak pripovijetke

Koristi puki jezik kastiljski
DJELO: POVIJEST SVIJETA La general e grande historia / Estoria de
Espanna
- Pravna znanost:
o FUERO REAL
o EL ESPCULO
o LA SIETE PARTIDAS
- Bavio se astronomijom, te su ga zbog toga nazivali ESTRELLERO
- DJELO: TABLLAS ALFONSIES
- KNJIGE: LOS LIBROS DE SABER DE ASTRONOMIA planetarni sustav
- KNJIGA o IGRAMA LIBROS DE AJEDREZ, DADOS Y TABLAS nastale na
temelju arapskog jezika
- LA PRIDARIO (drago kamenje i osobine) posveene alkemiji i astrologiji
TOLEDSKA PREVODITELJSKA KOLA:
MICHAEL SCOTT
ROBERT IZ CHESTER
JUAN HISPALENSE
ADELARD IZ BATHA
DOMINGO GUDISALVO
GERARDO DE CREMONA
-

smatra se autorom 30. Pjesama koje su pisane na galjeko-portugalskom

jeziku koji se smatrao jedinim dostojnim jezikom
2 ZBORNIKA:
o CANCONIERE DE VATICANA
o CANCONIERE DE LA BIBLIOTECA NACIONAL
ZBIRKA PJESAMA posveena Djevici Mariji (427 pjesama) u 4 razliita
kodeksa CANTIGAS DE SANTA MARIA nije originalna
Nalazi se i notni zapis
Posluio se zbornicima francuskih autora
Pjesme su mu bile vrlo vane
U nasljee je ostavio sve materijalno, te je traio da sve knjige budu
sahranjene gdje i on

14.st.
Drutvo dolazi do promjena, to utjee na individualizam
- Pojavljuju se urbana sredita
- Dolazi do razvoja ekonomije
- BURGESES ispod sveenstva
- CRKVENI RASKOL poznat po velikim krizama
- Jaanje malih sveenikih redova
- Franjevaki red zastupao siromatvo
- STOLJEE DRUTVENIH NEMIRA (100-i rat 1337 1453)
- Englezi proterani sa europskog teritorija
- Pojava KUGE idovska nazonost na europskom prostoru crkva pripisala
krivnju idovima
- Aragn jaa, postaje snana kraljevina = EKSPANZIJA SREDOZEMLJA
- Razvoj knjievnosti veze sa Italijom, sa Zapadom
- Razvoj knjievnosti donosi na IP viteki duh, novi tip senzaliteta
- Knjievnost nastaje kao produkt 3 elementa

CASTILLA krani, mauri (mudelheri) i idovi

idovi su zasluni za poseban ekonomski, ali i drugi uspjeh
CUADERNA VIA poinju ju koristiti LAICI piu o svjetskim temama
Dolazi do fragmentiranja epskih spjevova broj slogova varira (16)

DON JUAN
o
o
o
o
o
DJELA:

MANUEL (1282. 1349.g.)

Plemi, borio se protiv maura
Bio je upravitelj/regent Castille
Zlorabio je svoj poloaj, bavio se i spletkario protiv kralja
Pa se priklonio kralju
Pisao je djela informet didaktikog karaktera

LIBRO DE CABALLERO Y EL ESCUDERO

LIBRO DE LOS ESTADOS

Najpoznatije djelo: EL CONDE LUCANOR - skup realistikih pripovjedaka koje

imaju psiholoku karakterizaciju likova, utjecaj orijentalnih pria i Ezopovih basni
- Mlad plemi koji od uitelja trai savjete
- Odgovara mu kroz priice (basne)
- Ima pitanja i odgovore
- Autor je djelo gradio promiljenim reenicama
14.st. 1001 NO
- arapska knjievnost vri utjecaj na panjolski jezik
- DECAMERON utjecaj u panjolskoj, arapska proza
- Nema ljubavi u njegovim knjigama
- Njegov ton je orijentalan, odrava se duh idova, knjiga mudrosti

9. PREDAVANJE 16.12.'10.
VELIKA IMENA PANJOLSKE SREDNJOVJEKOVNE KNJIEVNOSTI (XIV.
XV.st.)
- 14.st. pisci izlaze iz auominuiteta, afirmirali su se
- Stil ispoliran; elegancija reenica
DON JUAN MANUEL (1284. 1349.g.)
DJELA:
o EL CONDE LUCANOR - Utjecaj islamske i orijentalne knjievnosti,
te idovskih knjiga mudrosti, pisan u obliku pitanja i odgovora,
koristi basnu kao instrument
Novitet vrsta bibliografije popis svih svojih knjiga
o LIBRO DEL CABALLERO Y EL ESCUDERO
o LIBRO DE LOS ESTADOS
- Svjestan umjetnikog poziva i okupiran jezinim izriajem = NOVINA kod
pisaca 14.st.
- Djela su mu liena ljubavi
- Povijesna uloga: plemi visokog roda, regent Castille (Alfonso XI.)
CANCILLER PEDRO LPEZ DE AYALA (1332. 1407.g.)
DJELA: RIMADO DE PALACIO
- Daje najbolji pregled panjolskog drutva
- Razmilja o sudbini, vjeri
- Azteko-mistika kola San Juan de la Cruz, Santa Teresa
- Predstavnik aristokracije njegov stav je u opreci u djelu _________ de amor
CRNICAS SOBRE:
1. Pedro I.
2. Enrique II.
3. Juan I.
4. Enrique III.
PEDRO I. Pedro Okrutni
- U vladavini Pedra I. ivio je Canciller Pedro Lpez de Ayala
- Pedro I. Je za saveznike imao engleze
- 1369.g. HENRIK ubija Pedra i stupa na prijestolje kao Henrik II.
- 1385.g. panjolci su se sukobili sa Portugalcima koji su ih porazili kod
AFUMBARROTE
- Sudjelovao je Juan I. Koji je zatvoren u kavez i tamo su ga Portugalci drali
nekoliko mjeseci
- Dobio je titulu kancelara Castille
- 1. Kronike suvremenika osjeti se talijanski utjecaj Boccacia
- CAIDA DE LOS PRINCIPES po uzoru na BOCCACIA poetak talijanskog
utjecaja na panjolsku knjievnost
DON IIGO LPEZ DE MENDOZA MARQUS DE SANTLLANA (1398
1458)

- Pripadao kastiljskoj plemenitakoj obitelji

DJELO: EL PROEMIO E CARTA AL CONDESTABLE DON PEDRO DE PORTUGAL
- Pie lirsku poeziju, pripovjednu prozu, sonete, poeziju moralnog tona i
politikog i religioznog sadraja
- Meu prvima pisao sonete na kastiljskom
NAJVANIJA DJELA:
1. INFIERNO DE LOS ENAMORADOS
2. COMEDIETA DE PONZA
3. 42 SONETOS FECHOS AL ITLICO MODO
JUAN DE MENA (1411. 1456.)
- Najpoznatije djelo: alegorijska pjesma EL LABERINTO DE LA FORTUNA
(1444)
- Epska pjesma koja sadri 297 strofa i ima 12 slogova
- Stihovi se rimuju po obrascu ABBAACCA (rima konsonantska)
- Posvetio ju je kralju Don Juanu II
- Tema je utjecaj Fortune ili Providnosti na ivot ljudi
JORGE MANRIQUE (1440. 1479.)
- COPLAS POR/A LA MUERE DE SU PADRE napisao ju je u povodu smrti Don
Rodriga Manriquea
- Tema je smrt koju Manrique promatra na miran i pomirljiv nain
- Obrauje motiv slave koji je preuzet iz Antike
- Knjievni kritiari podijelili su ovo djelo na 3 dijela:
1. ivot i smrt openito
2. Konkretni primjeri smrti iz bliske povijesti
3. Moralni profil svog oca Don Rodriga
JUAN RUIZ-ARCIPRESTE DE HITA (1283. 1350.g.)
- Najvaniji autor ovog vremena
DJELO: LIBRO DE BUEN AMOR
- sastoji se od narativnih pjesama pisanih u formi CUADERNA VIA, ali obiluje
pjesmama s lirskom metaforom
- Vrsta autobiografije, kompleksna knjiga
- Ima aluzije na klasinu knjievnost
- Prolog u prozi, sve ostalo pjesme
- Jedno od posljednjih djela iz MESTER DE CLERECA
EUXIEMPLOS basne, zbirka lirske poezije
- Didaktike rasprave o svjetovnom i kanonskom pravu pisane u parodijskom
kljuu
- Alegorijska parodija na temu borbe poroka i vrlina
- Parafraza lat. Komedije pamplilus de amore 12.st.
- Prolog u kojem autor objanjava svoju namjeru i svrhu djela govori o
zavoenju mlade djevojke koje zavrava brakom
- 1330.g.1. i 2. Rukopis
- 1343.g. 3. Rukopis razlikuje se od 1. Dva ima dodatak pjesma u kojoj
moli Boga daga oslobodi iz zatovra, pisana je nakon tog iskustva
15.st.
- Dolazi do promjene u panjolskom drutvu

Skolastika gubi na svojoj vanosti, koja je do Europe stigla preko Arapa

Skolastiki pokret doivljava vrhunac u 13.st.
Dolazi do gaenja srednjovjekovlja
Nestaje ueni sveenik, a dolaze najbogatiji pojedinci koji se obrazuju
uenjak, humanist
IVAN II. HENRIKA IV. Produhovljuju se sukobi
Crkva dobiva niz kritika iz redova same crkve
Dolazi do reformacija rezultat raskol crkve
Intimnija religija vrhunac u djelima
RAZNOR DORTEMSKOG nije doao do IP
Dolazi do tansformacije jezika
Nastaje 1. Gramatika panjolskog jezika koja zaostaje
standardizirati forme ELIO ANTONIO DE LEBRIA
1492.g. ARTE DE LA LENGUA CASTELLANA na vulgarnom jeziku
Jezik poezije postaje castellanski
Galjeani poinju pisati na castillskom
Na 5 poglavlja/knjiga: ORTOGRAFIJA, PROZODIJA, ETIMOLOGIJA, SINTAKSA,
METODOLOGIJA JEZIKA
NEBRIJA prirunik latinskog jezika na poticaj Elizabete INTRODUCTION
DE LATINA
CANGONEROS zbirke ili zbornici srednjovjekovne uene poezije
dvorskog karaktera poznatih autora tih vremena
2. SKUPINE:
o LIRIKA (ljubavna 8 slogova)
o NARATIVNE PJESME (elegina ili satirina poezija)

CANCIONERO DE BAENA
CANCIONERO DE STGA
CANCIONERO DE PALACIO
CANCIONERO GENERAL moralnog karaktera, 12 slogova, konsonantska rima
ROMANCEROS zbirke animiranih romanci, tj. Tradicionalne poezije
PODJELA:
HISTORICOS panjoska, grka, latinska povijest
NOVELESCOS fikcionalne dogovorene pripovjetke ljubavnog sadraja
DE CICLO BRETN kralj Arthur i vitezovi okruglog stola
DE CICLO CAROLINGIO Karlo Veliki
LRICOS lirske, nemaju radnje, kratke
FRONTERIZOS podvrsta povijesne romance, radnja se odvija na gradnici
podruja krana i arapa
MORISCOS s maurskog gledita, lik hrabrog i uglaenog maura

10.

PREDAVANJE 13.01.'11.

PANJOLSKA INKVIZICIJA 1478 1834.g.

BISKUPSKA INKVIZICIJA ILI SREDNJOVJEKOVNA 1184.g. osnovana za borbu
protiv hereze (kao to je dualizam koji se poinje iriti po Europi)

PAPINSKA ILI SVETA INKVIZICIJA 1231.g. ili 1232.g. osnovana je s ciljem

suzbijanja irenja hereza ALBIGENZA I KATARA (protivnici pape i crkve)
(pripadnici dualistike sljedbe)
MLETAKA INKVIZICIJA osnovana u 13.st.
PANJOLSKA INKVIZICIJA 1478.g. osnovana radi obrane drutvenih, kulturnih
i vjerskih vrijednosti katolicizma u vrijeme prevoenja REKONKVISTE kralju
RIMSKA INKVIZICIJA 1542.g. osnovana s ciljem borbe protiv protestantizma,
javljaju se reakcije na katoliku crkvu
BULA papinski dokument, PAPA SIKSTO IV. 1488.g. daje dozvolu kralju da
moe imenovati inkvizitore
INKVIZICIJSKI POSTUPAK pravni termin, kazneni postupak
Optuuje, progoni, vodi postupak, kanjava na kraju
CRISTIANOS NUELOS obraenici ili novi krani
CONVERSOS ili JUDEOCONVERSOS
ANUSIM hebrejski
MARRANOS pogrdan naziv za obraenika
IP i ekonomske/idovske slike
1492.g. DEKRET
idovi su se bavili novanim poslovima (lihvarenje), obrtnikim poslovima, bili su
bogati, obrazovani ljudi, lijenici
COLUMBOVO putovanje financirano je od strane obraenika, LUIS DE
SANTANGEL I GABRIEL SANCHEZ
1499. FERNAND DIAZ DE TOLEDO INSTRUCCION
- sve vane loze u Castilli imaju obraenike i idovskekrvi
- odabiru teoloki studij obraenika djelca tako mogu napredovati na ljestvici
drutvenog
LIBRO VERDE DE ARAGON 16.st. autor je jedan slubenik inkvizicije iz Zaragoze
TIZON DE LA NOBLEZA DE ESPANA 1560.g. napisao ju je kardinal Francisco de
Mendoza i Babadilla
TOMAS DE TARQUEMADA 1. Inkvizitor
ALONSO DE ESPINA pisao djela obiljeena antisemitskim tonom idovi
izdajice, trovai, homoseksualci...
SETENCIA ESTATUTO iskljuuju se obraenici/idovi
PAPA izdaje BULU MIROSLAV V ili NICOLAS V. ???
Uglavnom, HUMANOS GENUS INIMAIS i pokuava sprijeiti iskljuivanje
obraenika iz drutva
PELIGRO CONVERSO razmiljanje da obraenici idovi i dalje potajno
prakticiraju judaizam
ISABELA I FERDINAND papa alje BULU koako bi mogli imenovati inkvizitore,
tj. 2 3 sveenika starija od 40.g., te kako bi financijski pomagali opsjedanje
GRANADE

PANJOLSKA INKVIZICIJA slobodna institucija koja slobodno odluuje mimo

stolice

1. INKVIZICIJSKI SUDOVI MEDINA DEL CAMPO 1480.

DIEGO DE SUSAN otac prelijepe SUSANE poznata kao ljepotica
Kad se osjetio ugroenim, pokuao se pobuniti, no Susana je otkrila njegovu urotu
jer se bojala za svog starokranskog dragog
Dolazi do AUTO DE FE javni in vjere morali su javno potvrditi da su oni pravi
vjernici
Osueno je i spaljeno 6 obraenika, a Susana je poalila, te se povukla u
samostan, a kasnije postala prostakua po ulici.
Traila je da se njezina lubanja objesi na vrata njene kue kao pouka o izdajici.
OTVORENI SUDOVI:
1482. Cordoba
1483. Ciudad Real, Jaen
1485. Toledo

1483.g. osnovano je
vrhovno vijee inkvizivije LA SUPREMA consejo de la Suprema
y General Inquiscion
INKVIZICIJSKI SUD U SEVILLI dao spaliti 700 ljudi, a

- ine ga tri predstavnika i vrhovni inkvizitor TOMAS DE TORQUEMADA

Stanovnitvo prua otpor inkviziciji 1484.g., inkvizicijski sud alje dva inkvizitora,
no gradska uprava ih ne puta u grad
Isabela i Fernando se ene i spajaju kraljevstva (Aragon i Castilla)
ZARAGOZA inkviziciju predstavlja ARBUES koji je ubijen dok je molio u crkvi.
Ljudi koji su ga ubili su kasnije ubijeni, a on je postao svecem.
EDICTO DE GRACIA ukaz o oprostu. Proglas, objava ili ukaz oprosta.
Omoguava da se prijestupnici sami predaju Inkviziciji i pokaju za svoje grijehe.
(cijeli niz prijestupa koji nisu samo vjerskog karaktera- praznovjerje, obiaji
poganskog podrijetla, vjetice)
16.st. inkvizcioni postupci postaju tajni
1816.g. papa zabranjuje muenje u svim sudovima koji su vezano za sv. Stolicu
LA GARRUCHA, LA TORTURA DEL AGUA O LA TOCA, EL POTRO
UKIDANJE PANJOLSKE INKVIZICIJE
1813.g. dekretom izglasano ukidanje INKVIZICIJE, zakljueno je da ona nije u
skladu s novim Ustavom
1814.g. po novoj uspostavi monarhije vraa se i inkvizicija

15.07.1834.g. dekretom konano ukinuta INKVIZICIJA

1756.g. u panjolskoj postoji indeks zabranjenih knjiha nala su se sva djela
Russoa, Dideroa...
1810.g. Napoleon vri inavaziju na IP, kralj Ferdinand VII. Bjei iz zemlje u Cadizu
zasjedanje parlamenta svih predstavnika panjolske na kojem je zakljueno da

inkvizicija nije nuna u 19.st., no crkva ima vanu ulogu i panjolskoj 90 glasova
za, 60 protiv
1814.g. Ferdinand VII. Se vraa i Inkvizicija s njim
DEIZAM uenje da postoji Bog koji je stvorio svijet, ali se svijet poslije razvijao
po znanstvenim spoznajama

11.

PREDAVANJE 20.01.'11.

HABSBURZI NA PANJOLSKOM PRIJESTOLJU 1516. 1700.g.

KARLO I. (pa) ili V. (Njem)
Sin Filip II.
Period najvee teritorijalne ekspanzije u Europi i Americi
- Nazivaju se LOS AUSTRIAS MAYORES
- Zatim slijedi naziv LOS AUSTRIAS MENORES
- Felipe III. Felipe IV. I Carlos II. (1598. 1700.) period dekadencije i krize
velikog panjolskog imperija
Prije dolaska na vlast (kraj 15.st.)
1468.g. HENRIK IV. kralj kastilje priznaje svoju sestru Izabelu (ker Juana nije
bila njegova)

1469.g. Izabela Kastiljska udaje se potajno za Ferdinanda aragonskog te ju

brat odluuje razbatiniti (postavlja ker na prijestolje)
1474.g. poinje krvavi graanski rat za prijestolje
1476.g. Izabela odnosi pobjedu u bitci kod TORA

1479.g. Ferdinand naslijeuje oca na prijestolju katalonsko aragonske

federacije, te se dinastiki ujedinjuje Kastilja i Aragon
- dolazi do sporazuma u ALCACOUASU gdje se priznaje Izabela kao kraljica
Castille
1512.g. Navarra pripojena kraljevstvu
VANJSKA POLITIKA VLADARSKOG PARA podrali su Columbovo putovanje za
Indiju, odrekli se afrike obale i Napulj je pod aragonskom kult.

SPORAZUM IZ TORDESILLASA
1494.g. potpisan pod arbitraom pape Aleksandra VI.
- linija razranienja izmeu portugalskih i panjolskih interesa: 370 liga zapadno
od Zelemortskog otoja (Cabo Verde)
Podruja istono od te imaginarne razdjelnice pripadaju Portugalu, a zapadno
Kastilji
1. MODERNI SPORAZUM u svjetskoj povijesti osim diplomata sudjelovali
i strunjaci (geografi, kozmografi, astronomi...)
JUANA LA LOCA (IVANA) udala se z Filipa I. Habsburkog sina njemakog cara
Maksimilijana (Filip Lijepi)
1516.g. umire Ferdinand i kruna pripada Carlu I. Habsburkom koji naslijeuje:
Od djeda Maksimilijana habsburki teritorij u Njemakoj i Austriji
Od bake Marije Nizozemsku, Belgiju, francuske grofovije

Od katalunskog vladajueg para najvei dio IP i sredozemne teritorije i

prekomorske teritorije
- Osvojio je MILANSKO POTKRALJEVSTVO
1517.g. stie Carlos na IP iako ne govori panjolski
- kardinal CICNEROS upravlja panjolskom, jer Juana la Loca nije bila u
mogunosti
- dolazi do pobune na IP po njegovom dolasku
- diu se ustanci HERMANIAS vrsta bratstva i cehova koji se diu u
Aragonu
- COMUNEROSI diu ustanak u Castilli
- Pobune prerastaju u graanski rat
- Carlo alje visoke iznose u Njemaku

1519.g. Carlo postaje carem sv. Imperija i dobiva titulu Carla V. (njem)
- naputa panjolsku i ostavlja biskupa JADRIJANA OD UTREHTA ustanci se
pokreu (kastiljski gradovi se bune, dolazi do neuspjeha)
BURGOS ima vrste veze sa sjev. Europom
1520.g. visoko plemstvo prelazi na Carlovu stranu

1521.g. voe JUAN DE PADILLA (pred. Toleda), JUAN BRAVO (Segobija) i

Francisco Mandbla (Salamanca), iste godine je uguen ustanak

3.CILJA PANJOLSKE MONARHIJE

1. borba s Francuskom za kontrolu nad Apeninskim poluotokom i Navarrom
2. suzbijanje turskog napredovanja na Sredozemlju i Balkanu
3. intervencija u vjerskim sukobima u sreditu Europe
1521.g. Francuzi upadaju u Navarru, no panjolci ih odbijaju
BITKA KOD PAVIJE francuski kralj Franjo I. Zrobljen i prisiljen potpisati
madridski mir morao se odrei teritorija aspiracija
- Francuski dvor osniva LIGA DE KONJAK savez Francuza, pape, Engleske
- Carlova vojska 1527.g. pljaka Rim i opustoava ga o tome pie didaktiki
pisac ALFONSO DELVALDES koji je branio Carlovu politiku, jer je smatrao
da sv. Stolicu treba kazniti zbog rastronosti
- Franjo I. Priznaje poraz
BALKAN I SREDOZEMLJE Carlo ratovao
- 1532.g. Be centar moi habsburke monarhije
- panjolska zaustavlja Turce, turski admiral Barbarossa je napadao
trgovake brodove i pljakao panjolske i talijanske obale
- 1535.g. panjolsko talijanska vojska iskrcala se u Tunisu i zarobila taj
grad, te oslobodila krane
- Carlo doivljava poraz
TRIDENTSKI SABOR/KONCIL Italiji 1535. 1563.g.
- Zasjedao 3 puta
- Uspostavljena naela KONTRAREFORME protiv kojih bi se crkve trebale
boriti

1555.g. Carlo umire

Filip II. Stupa na prijestolje 1555. I vlada do 1598.g.
- Najpoznatiji panjolski kralj u povijesti
- Mudar i razborit kralj (el rey prudente)
- La leyenda rosa ruiasta legenda gleda ga kao iskrenog katolika,
velikog borca, potenog i mudrog
Poetak 16.st.
MADRID prijestolnica panjolske (Filip II)
Gl. Grad Castille TOLEDO
FILIP II. Nastavlja sukobe
- NIZOZEMSKA prihvaa protestantizam, nalazi se u tekoj ekonomskoj krizi
- MARGARETA OD PARME uspostavlja nepopularnu politiku podie poreze,
uspostavlja panjolske vojne odredbe
- Ustanak na sjev. Nizozemske ribari se udruuju sa engleskom kraljicom
- 1572.g. izgubljeni su priobalni teritoriji na sredozemlju
- Ponovni sukob nizozemaca i panjolaca
- 1581.g. proglaena neovisnost panjolske koju panjolci ne prihvaaju
PORTUGAL nije samostalan
1578.g. kralj Sebastian je nestao u pohodu na Sjev. Afirku protiv muslimana
- jedini nasljednik mu je kardinal (koji je umro)
- Filip II. Polae pravo na nasljedstvo
Vojska ulazi u Portugal i postaje njegovim kraljem i u Aziji i u Africi
Portugal ostaje do 1640.g. pod vlau panjolske
BITKA KOD LEPANTA 1568.g. Mauri se na IP bune protiv politike i vjerske
reperesije Filipova reima
Turci su aktivni na Sredozemlju, te osvajaju Tunis koji je bio pod panjolskom
Papa PIO V. potie osnivanje sv. Saveza protiv Turaka, ulazi Venecija, Genova,
panjolska i Vatikan
1571.g. sukobljavaju se u vodama LEPANTSKOG ZALJEVA, te Ivan Austrijski
odnosi pobjedu, te okonava tursku dominaciju u Sredozemlju raspada se nakon
pobjede
PORAZ NEPOBIJEDIVE ARMADE osnovao ju je Filip II.
1588.g. uputila se prema sjeveru do Flandrije u napad na Englesku
U La Manchu ih je iznenadila engleska fronta, te su oluje i daljnji napadi unitili
panjolsku armadu = veliki udarac za panjolsku
Filip II. Vodi obrambenu politiku, te 1598.g. potpisuje mir izmeu panjolske i
Francuske, te umire

1571.g.
1580.g.
1588.g.
1598.g.

LEPANTSKA BITKA
FILIP II. Stupa na portugalsko prijestolje
poraz nepobijedive armade
smrt Filipa II.

Marija Tudor Filipova ena, te je Filip zbog nje imao pravo na eng prijestolje
- Osniva se anglikanska crkva
- 1553.g. 1558.g. umire mu ena, koja mu nije uspjela dati nasljednika
- Traila je od Isabele I. Da zadri katolianstvo, no to se nije ispunilo
nastaje anglikanska crkva

12.

PREDAVANJE 27.01.'11.

HUMANIZAM I RENESANSA
1472.g. tiskarski stroj je uveden na IP
1. knjiga koja je tiskana bila je Biblija na 1272 folia/str.
Po. 16.st. sveuilite u Alcalademaresu nasljednik je Complutense osnovao
Cisneros 1509.g.
RAZMOR ROTERDAMSKI dobio exkluzivno pravo izdavanja na grkom jeziku
Nije mogao objaviti Biblije sve dok to papa nije odobrio
VITEKI ROMAN 1508.g. AMADIZ DE GANDA
KAZALITE fuzija srednjovjekovnih farsi, klasine komedije i talijanske
renesanske drame
Najpoznatije djelo:
- Tragina komedija CELESTINA s kojom se zavrava srednjovjekovlje
- U panjolskoj se javlja protestantizam
HUMANIZAM pod sumnjom hereze iri ih ROTERDAMSKI
Posljednje knjievno djelo LA ZARILL DE TORMES pikarski roman iz 1549.g.
koji je objavljen anonimno
- Obiluje kritikom crkve, autor se nije usudio potpisati, jer bi zavrio na sudu
ARHITEKTURA
EL PATERNESCO platereskni stil
P. MACHUCA najpoznatiji arhitekt
ESCORIAL samostan i kraljevska palaa koju je dao izgraditi Filip II. REAL
MONASTERIO DE SAN LORENZO gradio se 21.g. 1563. 1584.g. u njemu je
smjeten panteon kraljevska grobnica
PEDRO BERUGETE najpoznatiji slikar
DOMENICOS TEOTOCOPUTOSA marinizam
EL GRECO najznaajniji, hladne boje, snani kontrasti, udni poloaji tijela
JUAN DE JUANES, LUIS DE VARGAS I JUAN COREA DE VIVAR
- Osnivaju se sveuilita
DESIDERIUS humanist
Djelo: ANTIBARBARUSSA