Pomorstvo

Pojam i glavne faze razvoja

Definicija pojma pomorstvo

Pomorstvo kao djelatnost mogu
mogue je definirati u u
uem i

irem smislu:
1. u u
uem smislu pomorstvo je umije
umijee plovidbe, tj.
vje
vjetina upravljanja i manevriranja brodovima (eng.
navigation);
2. u irem smislu pomorstvo obuhva
obuhvaa sve djelatnosti,
koje su na bilo koji na
nain (izravno ili neizravno) vezane
uz kori
koritenje mora (eng. maritime affairs), i to kroz dva
osnovna pristupa
a) more medij komunikacije
b) more resurs prirodnih dobara

More medij komunikacije

Djelatnosti koje koriste more kao medij

komunikacije:
9pomorska trgovina i brodarstvo
9brodogradnja
9razliite aktivnosti u morskim, rijeno-morskim i
jezersko-morskim lukama
9nautiki turizam
9vojska (ratna mornarica)
9odravanje luke, kanalske i sigurnosne
infrastrukture

More resurs prirodnih dobara

Djelatnosti koje koriste more kao izvor prirodnih
bogatstava
9 ribarstvo, koraljarstvo i spu
spuvarstvo
9 marikultura (uzgoj ribe od mlai do ve
veih jedinki i
dohrana ulovljene ribe, uzgoj pu
pueva, rakova, koljki i
algi)
9 iskori
iskoritavanje ostalih organskih i anorganskih tvari u
moru i podmorju:
a) proizvodnja soli,
b) eksploatacija nafte i zemnog plina,
c) eksploatacija nalazi
nalazita mangana, bakra i drugih ruda
9 razli
razliiti oblici turizma (uz ve
ve navedeni nauti
nautiki turizam)

Svjetsko more platforma pomorskih

aktivnosti
Osnovni medij pomorstva jest svjetsko more. Ono povezuje sve

kontinente, a uz zrakoplovni promet, pomorski je promet najva

najvaniji
oblik meusobnog povezivanja kontinenata.
kontinenata.
Va
Vana je injenica kako je pomorski promet najjeftiniji promet jer
osim izgradnje prihvatnih terminala (luka)
(luka) te sigurnosnih ureaja
nije potrebno ulagati u pomorske putove. Osim toga, ekonomskoj
isplativosti pomorskog prometa pridonose veliki prijevozni kapaciteti
kapaciteti
brodova.
U na
naelu, pomorski su putovi dostupni korisnicima svih zemalja,
premda, dakako, prednost imaju zemlje s izlazom na more. U
posebnoj su prednosti dr
drave s izlazom na tzv. topla mora te zemlje
s ve
veom duljinom obale i ve
veom razvedeno
razvedenou obalne crte (usp.
mogu
mogunosti SADSAD-a, Rusije i DR Kongo).
Zemlje koje nemaju izlaz na more ovisne su na razli
razliite na
naine o
zemljama putem kojih imaju veze s ostatkom svijeta. Te dr
drave
nastoje pravo kori
koritenja tranzitnih luka regulirati posebnim
ugovorima (npr. Austrija, vicarska, Bolivija, Zambija, DR Kongo i
dr.)

Pregled povijesti pomorstva

Od samih po
poetaka ovje
ovjeanstva postojali su poku
pokuaji razli
razliitih
djelatnosti koje su koristile more i obalni prostor.

Prema arheolo
arheolokim nalazima prvi su ljudi zaplovili jednostavnim
amcima (monoksilima) jo
jo u vrijeme neolitika.

Kronolo
Kronoloki se razvoj pomorstva mo
moe podijeliti na sljede
sljedee faze.
a) Pomorstvo starog vijeka (od prvih po
poetaka do 6. st.)
b) Pomorstvo srednjeg vijeka (od 6. st. do 15. st.)
c) Doba velikih geografskih otkri
otkria (od 15. st. do 19. st.)
d) Suvremeno doba razvoja pomorstva (od 19. st. do danas)

Mogu
Mogue su i detaljnije podjele, posebno ako se razmatraju
pojedini aspekti pomorstva (veza pomorstva i op
opega
dru
drutvenoga i gospodarskog razvitka, utjecaj razvoja tehnike i
tehnologije i sl.)

Pomorstvo starog vijeka

Stare civilizacije dobrim su dijelom meusobno komunicirale
(trgovale, ratovale i sl.) upravo putem mora.

Posebno su se isticali Egipat, a zatim Feni

Feniani, Kre
Kreani i naposlijetku
Grci, koji su razvili cijelu strategiju talasokracije (Plutarh: Navigare

necesse, vivere non necesse).

Rimljani su politi
politiki kontrolirali cijelo Sredozemlje (to je tijekom
cijele povijesti uspjelo samo njima) to je u razdoblju mira (Pax
romana) pridonijelo nesmetanom razvitku pomorske trgovine i

razvoju luka. U to je vrijeme najve

najvea luka Sredozemlja bila
Aleksandrija. Razvoj trgovine, brodogradnje, ribarstva, solarstva
solarstva i dr.
U starom vijeku razlikovali su se trgova
trgovaki brodovi koji su pokretani
snagom vjetra (s jedrima) te ratni brodovi koji su pokretani veslima.
veslima.
Prostorni okvir europskih pomorskih djelatnosti bilo je uglavnom
Sredozemlje, a znatno se
se rjee pomorci plovili uz atlantsku obalu
Europe.
Na Pacifiku i Indiku inicijativu su imali kineski pomorci (primjena
(primjena
kompasa!) i pomorci naroda koji su ivjeli na Arabijskom poluotoku.

Razvoj pomorstva tijekom srednjeg

vijeka
Tijekom srednjeg vijeka, posebno nakon primjene kompasa

(Normani su ga koristili jo
jo od 10 st., na pomorci na Sredozemlju
od 13 st.), pomorstvo Sredozemlja je u procvatu (posebno
Venecija, Genova, a potom Francuska i Katalonija).
Plovidba se, kao i u starom vijeku, ipak odvija uglavnom uz obalu i
prete
preteito danju (terestri
(terestrika navigacija), i to s pomo
pomou upotrebe
kompasa i portulanskih karata.
Umije
Umijee plovidbe temelji se, uz ostalo, na poznavanju
oceanografskih obilje
obiljeja te geografskih zna
znaajki obala. Uz brojne
prirodne opasnosti, nesigurnosti plovidbe pridonosili su gusari
(eng. corsair, privateer) i pirati (eng. pirate).
Jaka gusarska upori
uporita bila su organizirana na sjeveru Afrike,
posebno u gradu Al
Aliru. Intenzitet tih aktivnosti ukazuje na
intenzitet pomorskih aktivnosti, ali, dakako, i na op
opu politi
politikokogeografsku situaciju
Uz pomorsku trgovinu (i u vezi s njom) razvijali su se
brodogradnja, ribarstvo, proizvodnja soli i dr.

Portulan iz Pize najstarija portulanska karta, cca 1290.

Portulanska karta Jadrana, P. Coppo, 1525.

Portulanska karta Sredozemlja Dioga Homema, oko 1570.

Doba velikih geografskih otkria

Usporedno s razvojem astronomskih i geografskih spoznaja o Zemlji
Zemlji

po
Teite europskog i svjetskog
poinje etapa velikih geografskih otkria. Te
pomorstva pomi
pomie se sa Sredozemlja na Atlantik.
Od prvih putovanja portugalskih i panjolskih pomoraca te osnivanja
prvih kolonija postupno po
poetak procesa
poinje europeizacija svijeta po
globalizacije.
U po
poetku prednja
prednjae pomorske sile Portugal i panjolska (kraj 15. i 16.
st.), a zatim im se pridru
pridruuju zapadnoeuropske zemlje
- Nizozemska (kraj 16., 17. st.); osnivanje trgova
trgovakoko-pomorskih
emporija
- Francuska (17., 18. st.); pomorstvo su posebno poticali fran. ministri
ministri
kardinal J. A. Richelieu i markiz J. B. Colbert; osnivanje kolonija
kolonija
- Engleska, odnosno Velika Britanija (od 16. st., a posebno od kraja
kraja 17.
st.; O. Cromwell: Act of Navigation, 1651.); do kraja razdoblja velikih
geografskih otkri
otkria gospodarica mora
mora vode
vodea svjetska pomorska i
kolonijalna sila
Uspostavljaju se interkontinetalne veze koje pridonose temeljitoj
temeljitoj izmjeni
gospodarske i dru
drutvene slike svijeta: intenzivan razvitak obalnih
prostora, zna
znaajne migracije stanovni
stanovnitva, kristijanizacija, preno
prenoenje
biljnih i ivotinjskih vrsta, gomilanje velikoga kolonijalnog blaga i dr.

Skica dijela otoka Hispaniole K. Kolumba, 1492.

Martin Waldssemueller: Carta Marina, 1516.

Najstarija tiskana pomorska karta

Homemova portulanska
karta zapadnog dijela Indika,
oko 1570.

L. J. Waghenaer, Pomorska karta dijela Engleskog kanala (La Manche)

Dio pomorskog atlasa Spieghel der Zeevaerdet, 1585.

Robert Dudley: Karta jugozapadnog dijela Engleske, 1661.

Dio atlasa Arcano del Mare, prvoga u kojem su sve pomorske karte bile
izraene u uspravnoj cilindrinoj konformnoj, tj. Mercatorovoj projekciji

Zapadna
Europa

m
di

vo
di
pla
nta

vo
oiz
Pr
re

Pro
iz

ktu
ufa
an

Srednja
Amerika

Robovi

Zapadna
Afrika

Atlantski trokut

Pomorstvo poticaj za razvoj znanosti

Poseban interes europske su kolonijalne i pomorske sile pokazivale
pokazivale

pronalasku to kra
kraih i sigurnijih pomorskih ruta te to pouzdanijem
odreivanju geografskog polo
poloaja i ostalih va
vanih sastavnica
orijentacije i navigacije da bi se meukontinetalno povezivanje uinilo
br
brim, jednostavnijim i sigurnijim.
Primjerice, jedan od temeljnih znanstvenih problema na ijem su
rje
rjeavanju bili anga
angairani gotovo svi vode
vodei europski znanstvenici bilo
je odreivanje geografske du
duine s izravnom primjenom u pomorstvu.
Problem je rije
rijeio J. Harrison izumom kronometra
Veliki napori bili su usmjereni prema pronalasku tzv. sjeverozapadnog
sjeverozapadnog
i sjeveroisto
sjeveroistonog prolaza (Sjevernim ledenim morem) kojima se
trebalo ostvariti skra
skraenje veza izmeu Europe i Dalekog istoka te
pacifi
pacifikih obala Sjeverne Amerike s ciljem izbjegavanja duge i opasne
plovidbe oko Rta Horn (Drakeovim prolazom), odnosno oko cijele
Ju
June Amerike.
Unato
Unato postupnom upotpunjavanju spoznaja o geografskim i
oceanografskim zna
znaajkama novootkrivenih morskih i obalnih
prostora, temeljna tehnologija pomorskog prometa tisu
tisulje
ljeima se
nije mijenjala osnovno sredstvo bili su brodovi pokretani jedrima
U znanstvenom pogledu dolazi do izrazite korelacije pomorstva,
geografije i kartografije.

Oktant naprava namijenjena

odreivanju geografske irine

Harrisonov kronometar
Prvi model H-1

Harrisonov
model H-4

10

Razvoj modernog pomorstva

Industrijska revolucija, uz ostalo, ozna
oznaena je izgradnjom i

primjenom brodova pokretanih strojem na parni pogon (Fulton,

1807.).
Brodovi na parni pogon (bolje manevarske sposobnosti, ve
vea
nosivost) postupno zamjenjuju jedrenjake, iako su upravo u
drugoj polovini 19. st.
st. izgraeni
izgraeni najbolji i najbr
najbri jedrenjaci uop
uope
(kliperi).
Od sredine 19. st. primjenjuje se brodski vijak ili propeler (J.
Ressel, 1827.).
Veliko zna
znaenje za razvoj pomorskog prometa imalo je
prokapanje Sueskog kanala (1869.) i Panamskog kanala (1914.).
Ti kanali pridonijeli su br
brem povezivanju oceana, a s time i
intenzivnijoj pomorskoj trgovini.
Na odreeni na
nain dolazi do prostorne i vremenske
konvergencije (sa
(saimanja, pribli
pribliavanja) prostora, koju bilje
biljei
skra
skraivanje pomorskih putova te pove
poveanje brzine i sigurnosti
plovidbe, a s time i skra
skraivanje vremena i tro
trokova putovanja.

Utjecaj razvoja tehnike na razvoj

pomorstva
U skladu s tehnolo
tehnolokim inovacijama i globalnim ekonomskim

razvojem dolazi do promjene va

vanosti pojedinih pomorskih putova
i geostrate
geostratekih to
toaka (Gibraltar, Aden, Mala
Malaki prolaz, Singapur,
Windward i dr.).
Parabrodarstvo je omogu
omoguilo uspostavljanje redovitih i razmjerno
brzih meukontinentalnih veza u putni
putnikom i robnom prometu.
Uz slobodnu ili trampersku plovidbu razvija se i linijska plovidba
koja posebno utje
utjee na gospodarsku integraciju pojedinih dijelova
svjetske obale.
Velik napredak ostvaren je i u putni
putnikom pomorskom prometu.
Prekooceansku putni
putniku flotu inile su velike plovne jedinice, koje
su imale izrazito zna
znaenje, posebno u povezivanju Europe i SADSAD-a,
Ju
June Afrike, Indije, Australije...
U 20. st. brodove na parni pogon postupno zamijenjuju brodovi
pokretani dizelskim motorima, a od sredine 20. st. pojedini ratni
ratni
brodovi (nosa
(nosai zrakoplova, podmornice) i ledolomci pokretani su
motorima na nuklearni pogon.

11

Suvremeni trendovi u svjetskom

pomorstvu
Tijekom 20. st. obujam robnog prometa naglo raste,

posebno transport sirovina (nafta, ugljen, eljezna ruda i dr.)

i industrijskih proizvoda pa se grade sve ve
vei brodovi,
posebno tankeri i bulkbulk-carrieri, ija nosivost prelazi 500 000
dwt (za usporedbu, Columbova karavela Santa Maria iz 1492.
imala je svega oko 100 tona nosivosti).
Tome je pridonijelo i privremeno zatvaranje Sueskog kanala
od 1967. do 1975. jer su brodovi tada morali ploviti oko
Afrike pa je poradi isplativosti tako duga
dugakoga puta bilo
oportuno graditi brodove izrazito velike nosivosti.
Od sredine 20. st. zrakoplovni putni
putniki promet sve vi
vie
zamijenjuje prekooceanski putni
putniki promet, ali obalni
pomorski putni
putniki promet i dalje ima veliko zna
znaenje u
longitudinalnom povezivanju obale te u povezivanju obale i
otoka. Iznimku ine preokooceanska turisti
turistika krstarenja
(cruiseri).

Utjecaj pomorstva na organizaciju

prostora
Primijenjuju se nove tehnologije (integralni i multimodalni

transport) pa se izgrauju
izgrauju razli
razliiti brodovi specijalizirani za
prijevoz generalnog tereta (kontejnerski promet, RORO-RO brodovi,
LASHLASH-brodovi i dr.)
U skladu s time mijenja se izgradnja morskih luka (nove duboke
luke i predluke, specijalizirani terminali, offoff-shore terminali).
Suvremeno svjetsko pomorstvo klju
kljuni je imbenik litoralizacije
(eng. littoralisation, maritimisation, coastalisation), procesa
okupljanja stanovni
stanovnitva te gospodarskih i dru
drutvenih aktivnosti uz
obale svjetskog mora.
Obale i pripadaju
pripadajui morski prostor sve vi
vie funkcioniraju kao
podru
podruje su
suelja razli
razliitih dru
drutvenih i gospodarskih imbenika u
kojima dolazi do suradnje i harmoni
harmoninog razvitka, ali esto i do
nekontroliranog i nekoordiniranog razvitka te prekomjernog
iskori
iskoritavanja, tj. krize preoptere
preoptereenosti ekolo
ekoloki labilnoga
prostora

12