KRAPINSKI PRAOVJEK

Razred: 1eT3
Napisao: Luka oi
KRAPINSKI PRAOVJEK

Krapinski praovjek (lat, Homo sapiens neandrethalemsis),

otkriven je jo 1899. godine kada su zapoela geoloka i
pleontoloka istraivanja na Hunjakovom brdu u Krapini.
Krapinski praovjek pojavio se oko 130 tisua g. pr. Kr., a
vjerojatno je izumro u vrijeme nestanka neandertalskog ovjeka
oko 28 tisua g. pr. Kr. Iskapanja su trajala dugih 6 godina, a
vodio ih je Dragutin Gorjanovi-Kramberger. On je bio poznati
hrvatski paleontolog, arheolog i geolog. Najveu je slavu upravo
stekao otkriem krapinskog praovjeka. Njegovo nalazite je
svrstano meu najbogatijih fosilnih nalazita u svijetu.

Slika 1 pilja krapinskog praovjeka

U pjeanim naslagama pilje naeno je oko devet stotina

fosilnih ostataka neandretalskog ovjeka u dobi od 2-40 godina.
Uz njihove ostatke, otkriveno je da se neandretalski ovjek
pokapao sa oruem i jednostavnijim nakitom i vijencima od
cvijea. Naalost nije pronaen ni jedan cjeloviti kostur, ve
kosti razliitih dijelova tijela. Kosti nisu ba u jako ouvanom
stanju zbog sedimentacije zemlje koja ih je nakon dugog niza
godina slomila. Iz njihovih kostiju moemo utvrditi da su bili jako
spretni u lovu u to mozak ukazuje na mogunost govora ili
komunikacije ili barem nekom vrstom zvukovne komunikacije. U
iskopinama su pronaene kosti razliitih ivotinja poput

jelena,konja,bizona i mamuta to upuuje da su se prehranjivali

preteito mesom. Naalost nije pronaeno puno biljnih ostataka
tako da ne znamo sa kojim biljnim vrstama su se prehranjiivali.
Smatra se da je ivio nomadskim nainom ivota u neprestanoj
potrazi za hranom i sklonitem. pilju je koristio kao svoje
stanite, na to ukazuju i proslojci pepela, pronaeni u
naslagama. Koristio je vatru i poznavao izradu primitivnog
orua kojim se sluio u svakodnevnom ivotu. Oko ognjita, na
kojem je stalno gorila vatra jer im je bila potrebna za ivot tj.
kuhanje mesa i za zatitu od ivotinja, su se vjerojatno okupljali
muki i enski lanovi zajednice. Njegova kamena orua su
uglavnom jednostavna u obliku strugala ili noia s otrim
bridovima, a izraena su veinom od potonih valutica koje je
nalazio u okolici pilje. Tipina su za musterijensku kulturu.
Osim kamenih, koristio je i kotane izraevine. Smatra se da je
bio prosjene visine oko 160 cm, to se utvrdilo na osnovi
prouavanja kostiju udova.
Zanimljivo je kako je ba na jednom mjestu pronaeno toliko
fosilnih kostiju, to je i danas predmetom brojnih rasprava.Neki
istraivai smatraju da su upravo spaljene i fragmentarne kosti
dokaz kanibalizma, te da su kosti namjerno trgane, razbijane i
raskoljavane kako bi se iz njih vadila kotana sr. Na nekim
tjemenim kostima vidljivi su tragovi struganja, to se takoer
povezuje s inom kanibalizma. Drugi pak znanstvenici smatraju
da je krapinska pilja bila moda ritualno mjesto gdje su
pokapani mrtvi, pa je stoga tako velik broj pronaenih ljudskih
kostiju.

IZVORI
http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor420.htm
http://www.starapovijest.eu/neandertalski-pracovjek-iz-krapine/