Povijest istraivanja mora

Renato Batel Bojan Hamer

CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente sa povijeu istraivanja mora, s posebnim osvrtom na Jadransko more
NASTAVNI SADRAJI:

Uvod: od najranijih razdoblja povijesti Srednji vijek Velika putovanja i velika otkria Zapoinje znanstveno doba Zemljovidi i navigacija Zapoinje znanost o moru (oceanima) Ekspedicija Challenger Oceanologija jeste znanost (znanost o moru) Znanost o moru u 20. stoljeu i njena perspektiva Istraivanja hrvatskog Jadrana Povijest hrvatskih instituta za istraivanje mora Priprema za ispit s pitanjima iz ope kulture

Znanost o moru je sastavljena od raznorodnih disciplina iji je osnovni cilj razumjevanje oceana i mora kao cjeline (ukljuuje geologiju, geografiju, geofiziku, fiziku, kemiju, geokemiju, matematiku, meteorologiju, biologiju...

Geologija mora (prouava granicu mora i kopna, morsko dno, procese

nastanka oceana... Fizika mora (prouava uzroke i posljedice dinamike: valove, struje, plimu i oseku, te prijenos energije kroz more: svjetlosti, zvuka i topline) Meteorologija (obino ukljuena u fiziku mora: prijenos topline, ciklike pojave i interakcija more-atmosfera) Kemija mora (sastav i podrijetlo sastavnica morske vode, kemijski procesi i interakcije) Biologija mora (organizmi i njihov meuodnos, interakcija morskog okolia i ivog svijeta mora) Ininjerstvo (projektira i planira instrumentarij za i instalacije na moru) ..................

Uvod: od najranijih razdoblja povijesti

Paleolitsko razdoblje: razvoj koplja (harpuna) i primitivne udice Neolitsko razdoblje: kotana udica i mrea 5000 g. p.n.e.: bakrene udice

Uvod: od najranijih razdoblja povijesti

Egipat: grobnica faraona Ti (peta dinastija

5000 g. p.n.e. Sadrava slike s mreama i otrovnim ribama s hijeroglifskim upozorenjima i opisima Trgovina: suhom ribom u Perzijskom zaljevu 1200 g. p.n.e. i Grkoj Feniani: trgovci i moreplovci osnivaju ribarske kolonije i naselja npr. Sidon

Razvoj prvih plovila: prva dokumentirana putovanja morem

Prve informacije o oceanima sakupljaju

istraivai i posebno trgovci Prvi zapisi: Faraon Snefru 3200. g. p.n.e. 2750. g. p.n.e. Hannu vodi prvu ekspediciju od Egipta do junih granica Arapskog poluotoka i Crvenog mora

Feniani: prvi moreplovci-razvoj pomorstva, trgovine i pomorske flote

1200. do 146. god. p.n.e. podruje dananjeg Libanona Razvili su odlian sustav navigacije prema zapadu: sjever
Afrike, Italija, Grka, Francuska i panjolska Doli su do dananjeg Britanskog otoja, a 590. god. p.n.e. su oplovili i zapadnu obalu Afrike

Sjeverozapadne pacifike migracije

Zapoinju 2500. p.n.e. 1500. p.n.e. Polinezijske

skupine migriraju prema istoku Oko 450. do 600. god. n.e. Stiu na Havaje ( do 8. stoljea obitavaju ve sva podruja u trokutu Havaji-Novi ZelandUskrnji otoci)

Doprinos Helenske kulture

Grci su Sredozemno more zvali Thalassa (mislili su da je

opasano kopnom oko kojega tee beskonana rijeka Oceanos) 325. g.p.n.e. Aleksandar Veliki stie do pustinja dananjeg Pakistana gdje po prvi puta njegova flota plovi oceanom punih 80 dana do povratka u luku Hormuz Pitije (350-300 p.n.e)-astronom, navigator i geograf prvi puta vodi zapis o putovanju izvan Sredozemlja do kotske, Norveke i Njemake

Grki doprinos poimanju Zemlje: kopna i mora

Aristotel (384-322 p.n.e.) je vjerovao da oceani ispunjavaju najdublje

dijelove Zemlje, da zbog Sunca voda isparava i kondenzira vraajui se na kompno u obliku kie -prvi je zapoeo katalogizirati morske organizme Eratosten (264-194 p.n.e.) Aleksandrijski, po prvi puta daje mapu svijeta i izraun opsega Zemlje: 40.250 km (danas 40.067 km) Posidonije (135-50 p.n.e.) daje prvo mjerenja dubine mora ( oko Sardinije iznosi 1800m), kako to kasnije navodi Strabo (63 p.n.e.21.n.e.) Plinije Stariji (23-79.n.e.) opisuje struju kroz Gibraltarska vrata, te povezuje mjeseeve mjene sa plimom i osekom

Ptolomejeva zabluda
Ptolomej (127-51 p.n.e) daje prvi

atlas poznatoga svijeta (opisuje granice poznatoga svijeta): Britansko otoje, Sjeverna Europa, Azija, Terra Australis Incognita na jugu, Etiopiju, Libiju, Indijski ocean, Kinu i veliki zapadni ocean koji ide do Kine. Izraunao je opseg Zemlje 29.000 km Na temelju njegovih podataka su nastale kasnije velike zablude...ali i otkria

Srednji vijek
Nakon Ptolomeja intelektualne

aktivnosti i znanstvena misao stagniraju u Europi preko 1000 godina. Ipak, zahvaljujui napretku u izgradnji brodova Vikinzi na sjeveru poduzimaju prva putovanja i kolonizaciju Sjeverne Amerike (793-1066 god) Putuju do Crnog mora i Kaspijskog jezera 871. godine njih 12.000 kolonizira Island, a 928. otkrivaju Grenland (Erik Thorvaldsson ili Erik Crveni) 985-6. Bjarni Herjolfsson otkriva novu zemlju Newfoundland 1002. Leif Eriksson otkriva Ameriku, 500 godina prije Kolumba

Srednji vijek i razvoj kartografije

Arapski uenjaci nastavljaju na

temeljima i tradicijama staroga vijeka razvijati znanje o Zemlji i moru, znanost i filozofiju openito El-Masud (956) opisuje obrat struja zbog sezonskih monsunskih vjetrova U Europi srednjega vijeka znanje o moru stagnira, ali napreduju saznanja o navigaciji, stvaraju se karte s pozicijama luka portolanosi sa tonim mjerama udaljenosti i opasnostima navigacije, ali bez geografske duljine i irine, kasnije se dodaju strane svijeta (kompas se upoznaje u Europi tek u 13. st.) 1682-1684. Johannes van Keulen daje prvi pomorski atlas sa udaljenostima prema portolanosima iz 14. stoljea

Iako se uzroci i posljedice morskih doba ne poznaju, daju se izrauni i predvianja tih periodikih pojava Preuzvieni Bede (637-735) daje izraun plime za Britansko otoje Opat Wallingford (Opatija St.Albany) oko 1200. god. daje prve tablice plime i oseke koje se koriste do 17. stoljea U srednjem vijeku je glavna preokupacija prouavanje plime i oseke, ali i slanoe mora

U renesansi se ponovno otkrivaju kanoni antike ljepote i umjetnosti, antika znanosti, ali i obnavlja znanje o moru prema arapskim prijevodima antikih tekstova (kasnije na latinskom jeziku).

Velika putovanja i velika otkria

KINA

U ranom 15. stoljeu Kina organizira sedam ekspedicija na Pacifiki i

Indijski ocean Preko 300 brodova sudjeluje u njima (ak do 122 m duine) za vrijeme Ming dinastije Putovanja zavravaju 1433. godine, te zapoinje 400 godina kineske izolacije

Velika putovanja i velika otkria

U Europi na poetku 15. stoljea zapoinje doba velikih otkria i velikih putovanja Princ Henri Moreplovac (Portugal, 1394-1460.) posebno podupire ta putovanja, te osniva pomorski opservatorij u kojemu se poduava navigacija, astronomija i kartografija (oko 1500) Zapoinju putovanja prema jugu i zapadu (oprezno, jer se do tada vjerovalo da na ekvatoru more vrije na visokoj temperaturi te da je i put do tamo opasan zbog morskih nemani)

1487. Bartolomeo Dias (1450-1500) otplovljava Rt Dobre nade u potrazi za brim i boljim putem do mirodija i svile 1498. Vasco da Gama (1469-1524) uspjeno mapira rutu do Indije, na temeljima prethodnika B. Diasa ( 1502. pobjeuje Arape, omoguavajui nesmetanu dominaciju Portugala u tim prostorima, tako da 1511. kontroliraju novi put mirodija, a 1513. ve trguju s Kinom i Japanom) 1492. Zapoinju putovanja Kristofora Kolumba (1451-1506) prema zapadu u potrazi za brim putem do Indije, na temelju krivih Ptolomejevih izrauna opsega Zemlje na ekvatoru vjeruje da je stigao u Zapadnu Indiju, ali je zapravo otkrio Novi svijet iako toga do smrti nije bio svjestan

 1499-1512. Amerigo Vespucci (1451-1506) putuje etiri puta preko

Atlantskog oceana, za panjolsku i Portugal istrauje preko 10.000 km sjevernoamerikog kopna, prepoznaje novi kontinent 1507. u njegovu ast se taj kontinent po prvi puta spominje kao Amerika (po prijedlogu Martina Waldseemuellera, njemakog kartografa) 1513. Vasco Nunes de Balboa otkriva Pacifiki ocean (panamski tjesnac) 1513. Huan Ponce de Leon otkriva Floridu i opisuje Floridsku struju 1519-1522. Ferdinand Magellan (1480-1521) je krenuo na put prema zapadu, 1520. oplovio junoameriki rt (Magellanov prolaz), doao preko Pacifika na Filipine gdje je ubijen 1521. godine. Njegova se posada vratila u panjolsku 1522. nakon to je oplovila svijet. Na tom putovanju je izmjeren opseg Zemljine kugle, te definiran stupanj geografske irine 1576-78. Sir Martin Frobisher (1535-1594), na trima putovanjima nastoji otkriti prolaz iznad Sjeverne Amerike 1607-1610. Henry Hudson i 1615-1616. William Buffin ga i dalje bezuspjeno trae 1577-1580. Sir Francis Drake (1540-1596) putuje do Kalifornije i Kanade

Magellanov put oko svijeta1519-22.

(Put Sir Francisa Drakea oznaen plavo 1577-80.)