OSOBNA VLADAVINA LUJA XIV.

Luj XIV. 9.3.1661. - 1.9.1715.

- vlada sam bez prvog ministra
- smatra se BOJIM NAMJESNIKOM na zemljiza simbol uzima sunce
- deviza Nec pluribus impar, dvorac pretvara u sredite kulta vladara kojemu se dvorsko
plemstvo mora klanjati
- suradnike ne bira meu obitelji, visokim sveenstvom ili visokim plemstvom nego meu
pravnicima svjee opremljenim plemikim titulama
- suradnici zadrani nakon Mazarina: Lionne, Michel Le Tellier, Louvois Le Tellier, Jean
Baptiste Colbert (zamjenjuje Fouqueta na mjestu gl.ravnatelja blagajne te postaje generalni
kontrolor financija 1655.)
DRAVNI SAVJET podijeljen na 4 specijalizirana tijela:
Visoki savjet kralj opoziva nekoliko povjerljivih suradnika, bave se politikom, vanim
unutranjim i vanjskim poslovima
Savjet depaa vri kontrolu unutranje uprave
Kraljevski savjet za financije upravlja financijama i dr.prihodima
Unutarnji savjet zaduen za administrativni, zakonodavni i sudbeni djelokrug
Luj XIV. uz pomo Colberta obnavlja dravni poredak i jaa monarhiju
- veliki dravni korpus, sveenstvo, plemstvo, parlamenti pod strogim nadzo -rom
-Intendant kraljevski povjerenik, kojega kralj najee bira meu izvjestiteljima u
Dravnom savjetu, koji nadziru upravu, sudstvo, policiju, financije i ima goleme ovlasti,
gotovo kralj u pokrajini
- vlast kralja je teorijski apsolutna i centralizirana
COLBERT ministar u razdoblju 12-godinjeg razdoblja mira (1660.-'72.), osigurava
uravnoteen proraun tako to smanjuje rashode drave i poveava prihode to postie
pametnom poreznom politikom, boljom preraspodjelom poreza (koje smanjuje
najsiromanijim slojevima) i uinkovitijom naplatom
-proraunski manjak postaje pravilan unato neprestanom poveavanju poreza, uvoenju
novih poreza i uvoenju institucije zakupa poreza
- Colbert pobornih MERKANTILIZMA (teorija poveanja novane mase u zemlji i
sprjeavanje odljeva nacionalnog bogatstva izvan granice zemlje)
- iri franc. industriju, daje prednost brodogradnji i osnivanju trg. kompanija; njegovom
zaslugom Kanada i Antili postaju franc. krune kolonije
Vjerski sukobi Luj XIV. najkranskiji kralj, titi svoja prava nad franc. Crkvom, to ga
dovodi u sukob s papom Inocentom XI. (1673.)
- on se poziva na galikanske tradicije kraljevske vlasti i franc. sveenstva koje je 1682. saeo
u galikanskoj deklaraciji od 4 lanka u kojoj je proglasio svoju nezavisnost od Rima
- kralj u zemlji nastoji ostvariti vjersko jedinstvo koje je nuno za jedinstvo kraljevstva
- 1669. Dolazi do privremenog mira, sukob ponovno izbija potkraj stoljea kada jasenist
Quesnel objavi Moralna razmiljanja (Rflexions morales)
- 1709. Luj XIV. rastjerao redovnice opatije Port-Royal-des-Champs i razorio samostan
- 1713. ishodio od pape osudu Moralnih razmiljanja bulom Unigenitus koju je petnaestak
biskupa odbio priznati
- OPOZIV NANTESKOG EDIKTA broj svojih podanika toboe reformirane vjere tzv.
RPR (Religion prtendue rforme), Luj XIV. pokuava od 1661. malo pomalo smanjiti
- zahtijeva strogu primjenu Nanteskog edikta: sve to njime nije izriito doputeno je
zabranjeno
- katoliki sveenici neuspjeno se trude preobratiti protestante
- niz novih odredaba nagriza Nanteski edikt i liava ga njegova sadraja: ukidaju se mjeovite
skuptine, hugenoti se uskljuuju iz javnih slubi i iz veine slobodnih zanimanja, zabranjuju
se mijeani brakovi, doputa se obraivanje djece u dobi od 7 godina
- nasilje vojnih dragonada ti misionari u izmama daju si oduka i uskoro se ve na sam
glas o njihovu dolasku dogaaju obraenja
- 18.10.1685. potpisuje edikt u Fontainebleauu kojim opoziva Nanteski edikt protestantskim
pastorima dan je rok od 15 dana napuste zemlje, oko 200.000 protestanata tada naputa
Francusku
- Njihovi suvjerenici koji su ostali u franc. kraljevstvu i koji su sada slubeno NC (noveaux
catholiques), novi katolici, pruaju pasivan otpor i potajno vre svoje obrede okupljajui se na
izoliranim mjestima
-1702. Protestantski seljaci Cvennesa (kalvinisti) diu ustanak, poslano je 20.000 ljudi da bi
se ugui
Katolika reforma izmeu 1661.i 1715. Katolika reforma se iri i puta korijene
-osnivanje brojnih sjemenita
-od 130 biskupija postoji po jedno sjemenite
- oko 1700.-1720. gotovo jedinstvena primjena vjerskih obreda potie dublju i bolje shvaenu
pobonost nego jedno stoljee prije
Ciljevi i sredstva politike Luja XIV. opisuje europsku situaciju iz 1661. u svojim
Uspomenama uspostavio je mir sa svojim susjedima na onoliko dugo koliko je to njemu
odgovaralo
- Vestfalski i Pirenejski ugovor
- odgovornost za naruavanje europskog mira 1672.
- Luj XIV. gradi svoju ambiciju na aktivnoj diplomaicji i na stajaoj vojsci koju su Michel Le
Tellier i Louvois, njegovi ministri rata uinili najboljom u Europi
Nizozemski rat i Augsburka liga smrt Filipa IV. panjolskog 1665. bila je povod Luju
XIV. da u ime kraljice Marije Terezije zatrai jedan dio panj. nasljedstva
- upada u Nizozemsku, ali zbog jakog otpora mora potpisati mir sa panjolskom 1668. i
zadovoljiti se aneksijom nekoliko pograninih gradova, u prvom redu Lillea
- kuje osvetu, ali rat koji je poveo 1672. u Nizozemskoj pokazao se mnogo duim, teim i
skupljim za kraljevstvo nego to su kralj i njegov ministar raunali
- Vilim Oranski predsjednik Nizozemske, organizira otpor svojih sunarodnjaka
- postaje najogoreniji protivnik franc. kralja i protiv njega okuplja europsku koaliciju u koju
meu ostalima ulaze car Leopold i panj. kralj Karlo II.
- Karlo je imao najvie tete od tog rata, morao je prepustiti Francuskoj pokrajinu
Franche-Comt i neke gradove u Nizozemskoj
- Luj XIV. nije mogao slomiti otpor Nizozemske, ali se uspjeno odupro europskoj koaliciji
- nalazi se na vrhuncu moi
- uputa se u politiku aneksija (1683. anektirao je Strasbourg)
njemakim vladarima i caru koju su se 1686. udruili u Augsburku ligu, prikljuit e se
panjolska, vedska, Nizozemska i Engleska, nakon revolucije 1688.-1689. posije koji je
Vilim Oranski postao engleski kralj
- rat protiv Augsburke lige zapoeo je u listopadu 1688 nakon poraza u pomorskoj bitci
kod La Houguea (lipanj 1692.), Luj XIV. okanio se nade da e napasti Englesku i svrgnuti
Vilima s prijestolja, ali su se njegove ete oduprle Vilimovu pokuaju da upadne u Francusku
- 1679. mir u Ryswicku, Francuska sauvala svoje granice iz 1679., zatim mir u Strasbourgu,
oznaili prvi zastoj u osvajakoj politici Kralja sunca
Rat za panjolsko nasljedstvo kralj prihvaa 1701. oporuku panj. kralja Karla II. po kojoj
on panj. krunu i sve svoje posjede ostavlja vojvodi Filipu od Anjoua, unuku Luja XIV.
- Engleska i Nizozemska se udruuju na poticaj Vilima Oranskog u Veliku alijansu u Haagu i
1702. objavljuju rat Francuskoj i panjolskoj
- posljednji pokuaj saveznika da krenu na Pariz propada u Denainu 24.7.1712., mir u
Utrechtu 1713. i Rastadtu 1714.
- Francuska sauvala cjelovitost nacionalnog teritorija i nametnula ostanak Filipa V. na panj.
prijestolju, morala ustupiti Engleskoj Newfoundland, Acadiju i Hudsonski zaljev i sve
trgovinske povlastice koje je dobila nakon 1701. u panjolskoj Americi
Kralj i klasicistiki ideal Voltaire u svom oduevljenju Lujem XIV. prozvao stoljee po
njemu, jedno od najslavnijih razdoblja u povijesti Francuske
- Luj XIV. potie, novano pomae i zapoljava pisce, umjetnike i znanstvenike
- osniva nekoliko akademija u razdoblju 1660. i 1685. cijela plejada pisaca briljira u
razloiitim knji. vrstama i postaje uzor piscima cijele Europe: Racine, Molire, Pascal, La
Fontaine
Versailles 1662.-1702. Versailles golemo gradilite na kojemu rade arhitekti Louis Le Vau,
Jules Hardouin-Mansart, Robert de Cotte, slikar Charles Le Brun, vrtlar Andr Le Ntre
- 1682. dvor se preselio u taj prostor karakteristike: velianstvenost, simetrinost i
odmjerenost linija
- klasicistiki stil, visoki prozori, terasasti krov koji zavrava ogradom, vrtovi isto kao i
dvorac i kapela, pozornica vjerskih prizora
- tragovi barokne estetike i elementi dekorativne umjetnosti u unutranjosti dvorca i u
vrtovima
-najvea manifestacija klasicistike umjetnosti
takoer: kraljevski trgovi Victoires, Louis-le-Grand (danas Vendme), kola Quatre-Nations
(danas Institut), Htel des Invalides

STOLJEE PROSVJETITELJSTVA
Znanstveni napredak Descartes utemeljitelj moderne znanosti (17.st.)
- Nizozemac Huygens, Englez Newton, Nijemac Leibniz, veanin Linn
- Francuzi Pascal, Clairaut, d'Alembert, Lagrange, Monge doprinos razvoju matematike
znanosti
- Bouguer, Maupertius, Laplace prihvatili se dokazivanja Newtonovih astronomskih
hipoteza
- Lavoisier jedan od najveih znanstvenika 18.st., utemeljitelj moderne egzaktne kemije sa
svojim pokusima o analizi i sintezi zraka i vode
- Buffon napisao Povijest prirode (Histoire naturelle)
Zanimanje za znanost Colbert je 1665. osnovao Akademiju znanosti i Znanstvene novine
(Journal des savants) i dao sagraditi pariki Opservatorij
- Luj XV. 1736.-1737. alje znanstvene misije u Peru i Laponiju da izvre usporedna mjerenja
dvaju meridijana
- 1785. Luj XV. zaduio La Prousea da nastavi s istraivanjima Tihog oceana
- 1686. znanstvenopopularno djelo Bernarda de Fontenellea Razgovori o mnogobrojnosti
svjetova (Entretiens sur la pluralit des mondes)
- zahvaljujui Voltaireu Francuzi upoznavaju Newtonove radove, Diderot se oduevljava
fiziologijom i kemifjom, a Rousseau botanikom
- podizanje prvog aerostata 1783.
Razvoj tehnike Denis Papin prvi 1690. izradio stroj koji koristi ekspanzijsku snagu vodene
pare
- Cugnot 1769. pokuao upotrijebiti takav stroj za prijevoz topnikog oruja
- ali kot James Watt zasluan za izum prvog stroja na paru
Rast stanovnitva Francuska u 18.st. doivljava brz i znaajan razvoj stanovnitva
- broj stan. raste sa 21.5 milijuna (1700.) na 28 milijuna (1790.)
- prosjena dob u kojoj se sklapa brak je sve via
- natalitet i dalje visok, smrtnost u ranoj dobi ostaje na visokoj razini ali pomalo pada
- razdoblja velike gladi koja su bila posljedica nestaice hrane ustupaju mjesto rjeim
razdobljima oskudica, zbog bolje raspodjele i boljeg uvanja zalihe ita
- posljednja epidemija kuge pogodila je Marseille 1720.
- velike boginje i dizenterija i dalje kose stanovnitvo, no zajedniki napori javnih vlasti i
lijenika uspijevaju ograniiti njihovo irenje
Poljoprivreda relativno slabo zastupljena
- vlasti podupiru osnivanje kraljevskih poljoprivrednih drutava u veini pokrajina i pomau
iskrivanje neobraene zemlje
- minimalan napredak u irenju zemlje zasijane itom i prihoda s nje te vrlo povoljne
klimatske prilike izmeu 1726. i 1767. omoguuju da poljoprivredna proizvodnja raste u
istom omjeru kao i stanovnitvo
Polet industrijske proizvodnje postrojenja Creusot-Montcenis (4 visoke pei i parni strojevi,
2 eljezare u Hayangeu, u pokrajini Lorraine i rudnici Anzina)
- krupna proizvodnja tekstila za izvoz, sve vie prelazi u ruke trgovaca tvorniara
- protoindustrijalizacija rije je o proizvodnji po kuama ili malim radionicama, runa
proizvodnja s jo nerazvijenim alatom koji je najee u vlasnitvu samog proizvoaa
- taj proizvoac u potpunosti ovisi o trgovcu tvorniaru koji ga opskrbljuje sirovinama,
preuzima od njega gotov proizvod po cijeni doneenog materijala i od njegove prodaje sam
ostvaruje dobit
- industrija svile u Lyonu
- rast cijena, dakle profita, poveanje stanovnitva, otvaranje novih trita, omoguuje brz rast
proizvodnje
Polet trgovine unutranja trgovina i usmjeravanje proizvoda prema izvoznim lukama
Bordeaux, Nantes, Marseille olakani boljim odravanjem cestovne mree, zahvaljujui
uvoenju kraljevske tlake, vrlo nepopularne ali uinkovite mjere i djelatnosti Dravne uprave
za mostove i nasipe
- vanjska trgovina doivljava snaan procvat izmeu 1715.-1789., poveana za 5 puta,
trgovina s Europom 4 puta, a trgovina s kolonijama 10 puta
- Francuska prodaje svoju robu panjolskoj, Engleskoj, veini zemalja na kontinentu
- u lukama na Levantu nudi svoje tkanine i sukna, vina i rakije, ponekad i ito, eer
proizveden u antilskim kolonijama i rafiniran u metropoli
- ona kupuje u sj.Europi lan, konoplju, eljezo, smolu, drvo, a u Aziji se opskrbljuje
pamunim tkaninama, porculanom i mirodijama
- iz Santo Dominga dobiva neproieni eer, pamuk, kavu, indigo, koji ona opskrbljuje
ivenim namirnicama i manufakturnim proizvodima te crnim robljem koje trampi na
afrikim obalama
Ekonomski rast i drutvo 1770. prva depresija proizvodnje i prihoda
- financijski strunjaci, trgovci tvorniari, brodovlasnici i veletrgovci iz velikih atlantskih
luka, zemljini rentijeri i bogati zemljoposjednici koji raspolau s trgovakim vikovima
najvei su dobitnici za razliku od sitnog puka u gradovima i selima ije nadnice ne rastu
proporcionalno jednako s industr. profitom ili zemljinom rentom
FILOZOFSKI POKRET
Veliki filozofi izmeu 1680. i 1715. veliki pisci filozofi ele mrak fanatizma i
netolerancije zamijeniti svjetlom razuma na najveu dobrobit ovjeanstva
- Montesquieu predsjednik pokrajinskog parlamenta u Bordeauxu poinje 1721.
objavljivati svoja Perzijska pisma (Lettres persanes), satiru o vjerovanjima i obiajima
Francuza u posljednjem razdoblju vladavine Luja XIV
- od 1734.-1748. pie djelo Duh zakona (L'Espirit des lois) u kojem se zauzima za ublaenu
monarhiju koja bi se temeljila na postojanju posrednih institucija i podjeli vlasti na izvrnu,
zakonodavnu i sudsku, to bi onemoguilo svaki oblik tiranije
- Voltaire, sin jednog javnog biljenika, 1734. objavljuje svoja Filozofska pisma (Lettres
philosophiques) takoer se zauzima za vjersku toleranciju
- Jean Jacques Rousseau sin urara iz eneve, uvjeren da se svi raaju jednako dobri
- u djelu Drutveni ugovor (Contrat social) iz 1762., mata o idealnoj dravi u kojoj bi
svakom pojedincu bila zajamena njegova prirodna prava, a vlast bi imao suvereni narod koji
bi izraavao opu volju
Filozofske ideje na vjerskom planu svi priznaju postojanje Boga (osim Diderota), ali odriu
svaku vrijednost Crkvi i njenim dogmama
- Rousseauov deizam prati odbacivanje postojeih crkava, ali je on proien dubljom i
iskrenijom religioznou
- na politikom planu svi se zauzimaju za monarhiju (osim Rousseaua koji je pristaa
demokracije i republike), ali ogranienu monarhiju u kojoj bi vlast bila podijeljena na izvrnu,
sudsku i zakonodavnu gdje bi monarh potivao temeljne slobode individualnu slobodu,
slobodu misli, slobodu izraavanja
- razilaze se oko pojmova vlasnitva, dok Voltaire brani pravo privatnog vlasnitva i interese
buroazije vie nego interese naroda
- na ekonomskom planu svi hvale prednost slobode bez koje industrija i trgovina ne mogu
prosperirati
Enciklopedija objavljivanje poinje 1751.
- razumni rjenik svih znanosti, umjetnosti i zanata u 33 sveska, od kojih 11 s ilustracijama
koji su ureivali Diderot i d'Alembert
- suma svih znanja toga vremena s podruja znanosti i tehnike

FRANCUSKA U DOBA LUJA XV. I LUJA XVI.

Namjesnitvo nakon smrti Luja XIV. njegov praunuk (imao 5 godina) postaje Luj XV.
- pokojni kralj u oporuci odredio da njegov neak vojvoda Filip Orleanski bude regent, u
emu e mu pomagati namjesniko vijee kojemu e on biti na elu, ali u kojemu e glavnu
rije imati vojvoda od Mainea, pozakonjeni princ
- regent odbija takvu podjelu vlasi i uspijeva ishoditi od parikog parlamenta ponitenje
oporuke, a zauzvrat mu vraa pravo prigovora koje mu je Luj XIV. bio oduzeo
Lawov sistem Luj XIV. za sobom ostavlja katastrofalnu financijsku situaciju, javni dug vei
od 2 milijarde franaka
- regent odluio posluati ponudu kota Johna Lawa osnovao Generalnu banku u Parizu
1716.,poinje emitirati novanice za koje jami trezorima novca i koje su naplative po vienju
u njihovoj protuvrijednosti u kovanom novcu
- te novanice doivljavaju veliki uspjeh i kraljevske ih blagajne prihvaaju
- 1717. Law upotpunjuje sistem stvaranjem Zapadne kompanije s kapitalom od 100 milijuna
- u prosincu 1718. Generalna banka postaje Kraljevska banka dok Zapadna kompanija postaje
Indijska kompanija i dobiva od drave zakup poreza i monopol na duhan i kovanje novca
- Law kako bi stimulirao trgovinu, daje nalog banci da emitira masu novanica koje nemaju
pokria ni u kovanom novcu ni u zaradi koju je kompanija ostvarila od svojih poslova
- poetkom 1720. se svatko eli otarasiti svojih dionica i zamijeniti novanice u banci
- Law pokuava rijeiti stvar tako to potajno kupuje dionice da bi im podigao teaj i namee
prinudni teaj novanica, ali nita ne postie te bjei u Bruxelles
Posljedice Lawova sistema dvogodinji eksperiment zavrava katastrofalno
- javnost je dugo bila nepovjerljiva prema papirnatom novcu, ali nakon operacije likvidacije
koju su izvrila braa Pris (bankari), situacija je asanirana u korist drave, iji se dug znatno
smanjio
- sistem je dao poticaj franc. ekonomiji pokretnije bogatstvo je pogodovalo proizvodnji, a
osobito pomorskoj veletrgovini
- naputa se sistem savjeta 1718., Francuska se zbliava sa panjolskom Filipa V., dvoro se
vraa u Versailles 1722.
- Luj XV. postaje punoljetan 1723., a u prosincu 1723. umire vojvoda Orlenaski
Mir i napredak Hercule Fleury nadbiskup Frjusa, bivi uitelj Luja XV., imao veliki
utjecaj na njega
- na njegov savjet Luj bira vojvodu Bourbonskog za prvog ministra i na njegov savjet ga
takoer otputa 1726.
- Fleury postaje kardinal, obnaa dunost prvog ministra do svoje smrti u 90-oj godini
- gotovo 20 godina upravljao poslovima kraljevstva, brinui se da odri mir sa susjedima, red
i napredak u kraljevstvu
- podupire Orryja, generalnog kontrolora financija, koji uspijeva uravnoteiti proraun i potie
ekonomske aktivnosti
- suoava se s novim jansenistikim nemirima, koje podupire i parlament izmeu 1729.i
1731. obiljeeni raznim manifestacijama na groblju Saint-Mdard u Parizu gdje se dogaaju
neobjanjiva ozdravljenja
Poeci Rata za austrijsko nasljedstvo stari kardinal je uvuen u dvostruki rat, na moru i
kontinentu
- interesi Francuske i Engleske sukobljavaju se na moru i u kolonijama
- obje zemlje posjeduju svoje otoke sa eerom, koji su u procvatu, Engleska Jamajku a
Francuska Santo Domingo, Martinique i Guadeloupe
- u sj.Americi Englezi su naselili atlantsku obalu, a Francuzi su zauzeli dolinu rijeke Svetog
Lovrijenca i 1682. osvojili Luizijanu
- u Indiji postoje 2 trgovake kompanije, engleska i francuska, svaka ima svoje podrunice i
veliki su konkurenti
- sukob izbija 1740., borba za austrijsko nasljedstvo rat izmeu Marije Terezije (keri cara
Karla VI.) i Fridrika II. Pruskog
- usprkos savjetima kardinala Fleuryja, Luj XV. odluuje stati na stranu pruskog kralja,
tj.protiv Marije Terezije koja ima potporu Engleza
- intervencija francuske vojske u Njemakoj smrzavanje, evakuacija iz Praga 1742.
Posljednji dio vladavine Luja XV. nakon smrti Fleuryja Luj XV. (33godine) objavljuje da
e vladati sam bez prvog ministra
Rat za austrijsko nasljedstvo i njegove posljedice dvor postaje sredite svih moguih
spletka, pogotovo oko kraljeve ljubavnice gospoe Pompadour
- inteligentna i naobraena, ona igra ulogu mecene te postavlja i smjenjuje ministre
- rat za austrijsko nasljedstvo Francuzi pod zapovjednitvom marala de Saxea pobijedili
Engleze i Nizozemce kod Fontenoya 11.5.1745. i okupirali Nizozemsku
- no ugovorom koji je potpisan u Aachenu 1748. potvren je status quo i mora vratiti sva
osvojena podruja
- rat iznio na vidjelo dravni manjak i financijske probleme
- Machault d'Arnouville, generalni kontrolor financija od 1745., uvodi 1749. novi porez,
dvadesetinu, koji moraju plaati svi podanici parlamenti odbijaju registrirati edikt o
uvoenju dvadesetine, stalei Bretanje i Languedoca i Skuptina klera prosvjeduju i odbijaju
plaanje tog poreza
- na kraju kralj djelomice poputa i odustaje od nametanja dvadesetine sveenstvu
Sedmogodinji rat preokret u rasporedu snaga u savezima 1756., navodi Prusku da se zblii
s Engleskom, a Francusku s Austrijom
- uvuena u novi rat koji se vodio na moru, u kolonijama i u Europi
-u sj.Americi Francuzi doivljavaju poraz od Engleza, Montcalm je pobijeen i ubijen u
Qubecu u rujnu 1759.
- poraz i u Indiji gdje su napustili politiku Dupleixa, to je donijelo veliku korist Englezima
- poraz i u srednjoj Europi od Fridrika II. kod Rossbacha 5.11.1757.
- Luj XV. otputa Machaulta nakon neuspjelog Damiensova atentata (1757.) i nudi Choiseulu
poloaj ministra vanjskih poslova, zatim ministra rata
Choiseul i parlamentarni nemiri taj ugledni lorenski velika ne moe popraviti vojnu
situaciju, ali uspijeva smanjiti tetu u francusko-engleskim pregovorima koji na kraju
Sedmogodinjeg rata, dovode do potpisivanja Prakog ugovora 10.2.1763.
- Francuska mora Engleskoj prepustiti Kanadu i cijelu lijevu obalu Mississippija, no sauvala
je svoje otoke eera
- Choiseul se priprema na revan reformirajui vojsku i mornaricu
- 1766. nakon smrti kralja Stanislasa pripaja Francuskoj Lorraine
- 1768. kupuje Korziku
- pariki parlament ukida Drubu (1762.)
- izmeu 1764. i 1766. sluaj Bretanje izrodio se u pravu pobunu parlamenata protiv
kraljevske vlasti 1765. renneski parlamentarci daju ostavke, vrhovni tuitelj La Chalotais je
uhapen zbog uvredljivih rijei upuene na raun kralja
- 3.3.1766. Luj XV. iznosi doktorinu apsolutne monarhije koju je ubrzo morao povui
Maupeou i trijumvirat 1770. Luj XV. na nagovor kancelara Maupeoua otputa Choiseula,
koji nastavlja podupirati parlamentarce i poziva opata Terraya za generalnog kontrolora
financija, a d'Aiguillona za ministra vanjskih poslova, koji zajedno ine trijumvirat
- Maupeou poduzima temeljitu reformu sudstva
- Kraljevski edikt u veljai 1771. odlueno da se djelokrug parikog parlamenta podijeli na
est viih savjeta i da sudski inovnici vie ne mogu biti vlasnici svojih slubi; nego e ih na
to mjesto imenovati kralj
- opat Terray pokuava smanjiti dravni manjak, ali mjere koje on poduzima (smanjenje renti,
prisilni zajmovi, poveanje poreza) ine za nepopularnim
- nepopularnost kralja jo je vea otkako mu je slubena ljubavnica gospoa du Barry
- Luj XV. umire od velikih boginja 10.5.1774.
Poetak vladavine Luja XVI. novi kralj, unuk Luja XV., ima 20 godina
- slab i neodluan karakter prema eni Mariji Antoaneti Austrijskoj i njezinoj brai
- poziva za svog savjetnika ministra Maurepasa, Maurepas se odmah rjeava Maupeoua i
ponovno saziva parlamente
katastrofalne posljedice za monarhiju parlamenti odmah zauzimaju svoj oporbeni stav
zahtijevajui svoje staro pravo remonstriranja
Turgot Turgot predlae Luju XVI. da smanji proraunski manjak tako to e poduzeti
ozbiljnu tednju i efikasnije organizirati porezni sustav
- on poduzima niz mjera za koje smatra da e potaknuti rat nacionalnog bogatstva i bolju
raspodjelu trokova, u okviru ekonomske liberalizacije
- u rujnu 1774. odobrava slobodno trgovanje itom kako bi potaknuo poveanje proizvodnje
- u sijenju 1776. ukida kraljevsku tlaku i zamjenjuje je teritorijalnim porezom u novcu na
svaki zemljini posjed, a ukida i cehovska starjeinstva, cehove i udruenja uinivi tako rad
slobodnim
- kralj ga u poetku podrava i namee parikom parlamentu registriranje edikata donoenih u
sijenju 1776., alli poputa pod pritiskom kraljiine klike i 12.5.1776. otputa Turgota
Necker ponovno uvedena kraljevska tlaka i cehovske korporacije
- Maurepas predlae da se pozove bankar iz eneve, Jacques Necker
- Necker odobrava zajmove franaka, ali jo vie poveava dravni dug
- 1778. Francuska slubeno staje na stranu engleskih naseljenika u Americi koji su se
pobunili protiv svoje metropole, priznaje Sjedinjene Drave i nudi im svoju pomo
- Francuska flota u nekoliko bitaka porazila englesku flotu, a vojni korpus kojim zapovijeda
Rochambeau zajedno s Washingtonovim etama, pridonio je kapitulaciji Engleza u
Yorktownu u listopadu 1781.
- francusko-engleski ugovor potpisan 1783. u Versaillesu jami povratak trgovakih
podrunica u Senegalu, djeluje kao moralni revan za Pariki ugovor i jaa ugled Francuske u
svijetu
- politika zajmova se sve vie pokazuje neuinkovitom, Neckerov ugled pada, u svibnju 1781.
se povlai nakon objavljivanja svoj Izvjetaja kralju, pledoajea u kojem otkriva goleme
trokove dvora
Calonne i Brienne u studenom 1783. Luj XVI. imenuje Calonnea generalnim kontrolorom
financija, koji vodi politiku velikih javnih trokova koje pokriva zajmovima
- 1786. Calonne vie ne nalazi zajmodavaca, tada predlae kralju plan za poboljanje dravnih
prihoda, uvoenje poreza na dohodak koji bi plaali svi zemljini posjedi
- izlae svoj plan skuptini prvaka (gotovo sve plemii), koje je odabrao sam kralj
- skuptina odbacuje naelo porezne jednakosti i kritizira rad ministra pa ga kralj otputa
1787. i zamjenjuje Lomnieom de Brienneom, nadbiskupom Toulousea
- Brienne rasputa kraljevu skutinu i u kolovozu 1787. tijekom jedne sjednice parlamenta
registrirao je zakon o porezu na zemlju, koju parlamentarci sutradan proglaavaju
nezakonitom
- Luj XVI. odgovara progonom parlamenta u Troyes, nakon sklopljenog kompromisa
parlament se vraa u listopadu
- Lamoignon (uvar kraljevskog peata) u svibnju 1788. pokuava provesti sudsku reformu po
uzoru na Maupeouvu, nailazi na otpor
- protiv Lamoignonovih zakon izbijaju pobune u Parizu, Rennesu, Grenobleu
- 8.8. Brienne saziva generalne stalee za 1.5.1789. kako bi se pronalo rjeenje za financijsku
krizu, ali 25.8. predaje kralju ostavku
Ususret generalnim staleima Necker saziva parlamente i odustaje od Lamoignonovih
reformi
- patrioti zagovornici temeljitih reformi zahtijevaju da trei stale dobije onoliko zastupnika
koliko druga dva imaju zajedno i da se uvede glsaanje po glavi a ne po staleu
- pariki parlament 25.9. trai da stalei zastupaju kao i prije, tj.da svaki stale ima jedan glas
i jednak broj zastupnika
- 27.12. kralj odluuje da se broj lanova treeg stalea udvostrui
- u tim prvim tjednima 1789., po cijeloj Francuskoj se dre plameni govori i Francuzi upisuju
prigovore u knjige albi parlamentu i pripremaju izbore u okviru bailliages (sudskih okruga) i
sve to u ozraju nemira i nestaice ita do koje je dolo nakon slabe etve 1788. i otre zime
-5.5.1789. generalni stalei se okupljaju u Versaillesu, stari dravni poredak (Ancien Rgime)
proivljava svoje posljednje dane

REVOLUCIJA I CARSTVO
Ruenje jednog sistema nezadovoljstvo franc. naroda 1789. godine, putem kritika koje je
izraavala prosvijetljena elita
- postojao poredak, ukorijenjen u svoje temelje i samo ga je snana kriza mogla uzdrmati
- teka financijska situacija pruiti e priliku za to
- potreba za novcem natjerala Briennea da predloi kralju da sazove generalne stalee
- stalei se okupljaju 5.5.1789. u Versaillesu ali prekorauju okvire svojih ovlasti i 17. i
20.6.1789. proglaavaju Nacionalnu i Ustavotvornu skuptinu
- narod zauzima Bastille 14.7., kralju ne preostaje drugo nego da prihvati takvo stanje
- on se odrie dviju temeljnih crta svoje apsolutne vlasti boanskog prava (vladar vie ne
dobiva vlast od Boga nego od naroda) i prava da sam donosi zakone (odsad e ovisiti o tekstu
franc. ustava)
- u srpnju 1789. Francusku je zahvatila panika potaknuta neosnovanim glasinama o
aristokratskoj zavjeri, tjera seljake da se naoruavaju protiv razbojnika, pale plemike
dvorce i njihove urbare
- kada je kriza prola seljaci i dalje ostaju naoruani i spremni za akciju
- suoeni sa seljakim nemirima, u Versaillesu u noi 4.8. donose odluku o ukidanju feudalnih
prava ukinute samo feudalne povlastice koje su imale karakter osobnih daa
- drutvo triju stalea vie ne postoji, kleru su oduzeta njegova dobra odlukom od 2.11.1789.
zato to je dravi bio potreban novac
- 12.7.1790. izglasan je graanski ustav sveenika poloaj Crkve je oslabljen, a
sveenstvo je novaeno u dravne slube
Uspostava novog reima Deklaracijom o pravima ovjeka i graanina od 26.8.1789.
proglaena su temeljna naela ljudi su slobodni i jednaki u pravima
- ali Ustav iz 1791. ostavlja velike ovlasti kralji i omoguuje da Zakonodavnu skuptinu biraju
aktivni graani tj.zemljoposjednici koji plaaju porez
- Ustavotvorna skuptina nije ukinula ropstvo u kolonijama, vlasnitvo ostaje jednako
nezastarivo pravo kao i pravo na slobodu i pravo na pruanje otpora sili
- Sloboda rada priznata Le Chapelierovim zakonom od 14.6.1791. negira radnicima pravo
da se udruuju u radnika drutva i pravo na trajk
- izvrena nova podjela zemlje na administrativne teritorijalne jedinice, departmane, koji se
dijele na kotare (poslije e postati arondismani), oni na kantone, a kantoni na opine, a
njihova uprava prelazi u ruke biranih inovnika i sudaca
- tri nova doprinosa : zemljini porez, porez na pokretnine i porez na trgovce, obrtnina
Naruena ravnotea vlast koju je uspostavila nova Ustavotvorna skuptina 1791.
paralizirana je podjelom na zakonodavnu i izvrnu te nema utjecaja na administrativne
inovnike koji su izborni
- u drutvu jaaju dvije protivnike stranke
- Pariz 14.7. dobio gradonaelnika i nacionalnu gardu i od listopada 1789. dri u svojim
rukama kralja i Nacionalnu gardu koji su dovedeni iz Versaillesa
- plemstvo izgubivi svoje povlastice eli natjerati kralja na odlunije ponaanje pa poinje
emigrirati u inozemstvo i traiti vojnu intervenciju u zemlji od stranih vladara
- Luj XVI. uhvaen 20.6.1791. u Varennesu pri pokuaju bijega u inozemstvo
Nacija na putu prema miru politike akcije pripremaju se u parikim klubovima koji
postupno prihvaaju ideju o republici i stvaraju veliku mreu oko 2.000 svojih podrunica
sekcijskih drutava
- u formiranju i informiranju graanina veliku ulogu igra tisak, lanci se komentiraju (esto i
na glas) les Rvolutions de France et de Barbant, Ami du peuple
- gradske opine s nacionalnom gardom meusobno se spontano udruuju i sve to kulminira
14.7.1790. u Parizu na proslavi praznika Federacije vjeruje se da se u zajednikoj zakletvi
mogu sjediniti svi Francuzi meu sobom i sa svojim kraljem radi obrane ustava i zakona
- planira se objedinjavanje svih zakona i obiaja u jedan jedinstveni zakonik
- 26.3.1791. uveden je novi decimalni sustav jedinica teina i mjera (metriki sustav) koji se
temelji na metru i gramu kao osnovnim jedinicama i koji vrijedi za cijelu zemlju
- Dekretom od 14.1.1794. nareeno je da se sve odluke Ustavotvorne skuptine prevode na
sve dijalekte koji se govore u zemlji
Nacija na putu prema ratu. Republika Francuska 20.4.1792. objavila rat kralju eke i
Ugarske
- rat glavna pokretaka snaga, ratniki zanos obuzima cijelu vosku
- u zemlji jaa radikalizam Nacionalna skuptina donosi odluku o deportiranju
nezaprisegnutih sveenika na koje je pala sumnja za izdaju, Luj XVI. se usprotivljuje i stavlja
veto
- u Parizu dolazi do pobune 20.5., osnovana ustanika komuna, 9.i 10.8.1792. koja
Zakonodavnoj skuptini namee uhienje i svrgavanje s prijestolja Luja XVI.
- usred takva nasilja, rujanskih pokolja sveenika i donoenje ekstremnih mjera, izabrana je
nova skuptina, Konvent, koja 22.9.1792. proglaava prvim danom 1.godine Republike
I.godina, II.godina, tragini mjeseci razvoj dogaaja namee najstrou centralizaciju
zemlje
- u Parizu vlada Komitet javnog spasa sa 12 lanova, pored kojega postoji Komitet ope
sigurnosti i njegova produena ruka, Revolucionarni sud, a u pokrajini nacionalni agenti i
zastupnici
- osudom Luja XVI. na smrt i njegovim pogubljenje 21.1.1793. iskopana je krvava jama
starom poretku
- da bi se udovoljilo pukim zahtjevima, 17.7.1793. donesen je zakon o ukidanju feudalnom
poretka kojim se bez ikakve naknade ukidaju sva feudalna prava
- zbog sve vee financijske krize i u cilju suzbijanja pekulacije 29.9. je donesen Zakon o
opem maksimumu cijena i plaa
- vanjski neprijatelji su Prusi, 20.9.1792. poraeni kod Valmyja i Austrijanci koji nakon smrti
Luja XVI. predobivaju na svoju stranu Engleze, panjolce i Nizozemce
- ujesen 1793. prve pobjede, 26.6.1794. pobjeda kod Fleurusa
- masovno regrutiranje 300.000 ljudi u zapadnim departmanima Francuske i mjere protiv
sveenstva u oujku 1793. izazivaju pobune koju su brzo uguene
- katastrofa kod Savenaya 23.12.
- tijekom zime 1794. mobilne brigade pustoe zemlju i posvuda siju smrt i propast
- Robespierre se sve vie izolira u nekoj vrsti apsolutne vlasti, stvara se koalicija straha koja
odnosi pobjedu
- ona je 9. thermidora II.godine (27.7.1794.) poslala na goljotinu Roberspierra i njegove
drugove i time osigurala svoj opstanak i vrijeme promjena
Buroaska republika i velika nacija Thermidorci ne ele ii naprijed ve samo uvrstiti
steeno
- otkupili od klera crkvena dobra, mnogi od njih glasali za smrt kralja i sada odbijaju povratak
na stari drutveni poredak
- Ustav iz III.godine po kojemu je izvrna vlast povjerena petorici lanova Direktorija, a
zakonodavna dvjema skuptinama, Vijeu starijih i Vijeu pet stotina i koji jami prednost
zlatne sredine, ali ne osigurava dovoljnu stabilnost
- buroanska Republika e ivjeti 5 godina od 1794.-1799.
- Rojalistiki ustanak 1795. dovodi do zahtjeva da se dvije treine lanova novih skuptina
primi u stari Konvent ili da se 1797. ponite izboti u 49 departmana
Izvoz revolucije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma 1795. s Pruskom, panjolskom i
Nizozemskom, ostalo je jo da se obrauna s Austrijom
- tada na vidjelo izlazi Bonaparteov vojniki i politiki genij
- u samo godinu dana munjevitog Talijanskog rata (1796.-1797.) prisilio je cara na mir u
Campoformiju (listopad 1797.) i postao spasiocem republike i reorganizator Europe
- u njoj se raaju posestrimske republike koje su produetak Francuske
- Francuska odsad ivi od novca to ga uzima Europi i bogati se njenim umjetnikim djelima
Strah od upranjenosti vlasti: Bonaparte Napoleonov sjajni uspjeh pomrauje otpor
Engleza i on predlae uvoenje blokade engleske trgovine na kontinentu koja bi oslabila
Englesku i poveala njegovu slavu
- engleska flota poraava francusku kod Abukira 1.8.1798. Napoleonova vojska
zaustavljena u svom osvajanju
- Bonaparte uspijeva napustiti Egipat i pobjei engleskim brodovima
- stie u Pariz 16.10.1799., a 9.11.(18.brumairea VIII.godine) dravnim udarom obara
Direktorij i preko jednog privremenog trijumvirata, uspostavlja svoju vlast

REVOLUCIJA I II.CARSTVO
- vojnik revolucije, utemeljitelj etvrte dimenzije
Konzulat, red i mir Napoleon Bonaparte proglasio novi ustav, Ustav iz VIII.godine, u
prosincu 1799.
- posvetio se trima najvanijim ciljevima: dobrom funkcioniranju drave, kontrolli drutva,
miru
Reorganizacija drave za to mu je bio potreban odgovarajui ustav, dobra uprava i
uinkovit porezni sustav
- po novom ustavu dravom vlada Konzulat, ali sva vlast koncentrirana je u rukama prvog
konzula dok ostaloj dvojici konzula ostavlja samo poasne dunosti
- zakonodavna vlast rasprenfa je na 4 skuptine koje se neutraliziraju, a izborni sistem kojim
je teorijski uvedeno ope pravo glasa, slui samo zato da se utvrdeliste uglednih osoba po
kojima onda prvi konzul bira one koje eli
- ministarstvo unutranjih poslova sada je najvaniji dio
- na terenu u svakom departmanu postoji prefekt od kojega se zahtijeva da bude posluan i
efikasan, da izvrava naloge vlsati i da joj alje svoje ankete, statistike podatke, procjene,
policijske informacije
- Bonaparte uvodi strogi sistem razreza i naplate poreza, ponovno uvodi zajam dravi
stvaranjem jednog amortizacijskog fonda, vraa povjerenje u trgovinu ostvarivanjem
Francuske banke i kao monetarnu jedinicu potvruje franak
Reorganizacija drutva Bonaparte 1801. zakljuuje Konkordat s papom Pijom VII., za koji
papa smatra da e izgladiti jaz koji se stvorio izmeu papinstva i Francuza, a Bonaparte da e
priznajui katoliki vjeru veine Francuza, na taj nain ponovno integrirati sveenstvo u
strukture drave
- Graanski zakonik Francuza objavljen 1804., koji potvruje ukidanje svih drutvenih
povlastica, priznaje apsolutno pravo na vlasnitvo, autoritet glave obitelji i pravo na slobodu
rada, onakvu koja odgovara poslodavcu ali ne i zaposlenima
- vlast se odluuje na uvoenje liceja
Put prema miru i prema Carstvu ugovorom koji je 25.3.1802. potpisan u Amiensu na
kontinent se vraa mir
- Bonaparte se 1802. uspijeva nametnuti za doivotnog konzula prikazujui se bedemom
protiv tadanjeg pritiska monarhista, a 2.12.1804. postaje carem svih Francuza
- okrunjeni predstavnik revolucije obnavlja Carstvo Karla Velikog
Carstvo, munjeviti osvajaki put u osam godina, od 1804.-1812. Napoleon I. osvaja Europu
Napoleonska epopeja Napoleon se oslanja na 2 aduta, na svoju vojsku i svoj genij
- snaga njegove vojske, u 3 rijei ona je: brojnost, iskustvo i ideal
- izvanredan smisao za snalaenje na terenu, sposobnost da predvidi logiku protivnika
nevjerojatan dinamizam kojim vodi ljude
- no car nije bio sklon prihvatiti nikakvu inicijativu od svojih podreenih i njegov genij je
genij osamljenog ovjeka
Uspon kontinentalne sile koje predvodi Engleska, pretrpjele 3 velika poraza od Francuske
- pobijeena Austrija (1805.), Pruska (1806.,1807.) i Rusija (1809.)
- Napoleon postaje kralj Italije, pripaja papinske drave Francuskoj i od Napulja ini svog
vazala
- njegov brat postaje kraljem panjolske
- u Poljskoj stvara Varavsko nadvojvodstvo
- Francuskoj prikljuuje Ilirske provincije na istoku i carstvo se protee na Belgiju, Rajnsku
oblast, Nizozemsku, sve do Rima na jugu i do Hamburga na sjeveru
- Napoleon vodi politiku sklapanja vojnih saveza i brakova: 1807. i 1808. sporazumima u
Tilsitu i Erfurtu, nagovorio ruskog cara Aleksandra I. da zatvori svoje obale Engleskoj te da se
oeni s Marijom Lujzom, kerkom austrijskog cara i tim brakom ulazi meu europske
vladarske porodice
- Engleska je 1805.porazila francusku flotu kod Trafalgara, kontinentalna blokada Engleske
Pad Napoleon vodi rat iscrpljivanja snaga s Engleskom 1811.-1812.
- zabrinut zbog nesigurnog saveza s ruskim carem, Napoleon ga eli silom nagurati u svoj
tabor
- kree u pohod na Rusiju koji se zimi 1812. pretvorio u tragediju
- Nakon Rusije doivljava poraze u Njemakoj, Nizozemskoj, Italiji, panjolskoj 1813.
- 1814. saveznici zajedno napadaju Francusku, na vidjelo ponovno izbija vojni genij
Bonaparte, ali kapitulacija Pariza natjerati e ga na povlaenje
- Napoleon mora abdicirati 6.4.1814. i odlazi u izgnanstvo na otok Elbu
- Napoleon 1.3.1815. orlovim letom stie u Pariz te se oslanja na liberalan Dopunski zakon
ustavima Carstva i na sloj nauglednijih osoba koju mu ne vjeruje
- on, upustivi se jo jednom u rat, u posljednjem dvoboju s Englezima definitivno gubi bitku
kod Waterlooa 18.6.1815.
- Napoleon je zatvoren na otok Sveta Helena gdje umire 5.4.1821.
Carstvo, elita i narodne mase 1793. se potpuno ukida feudalni sistem, pristup vlasnitvu
vie nije nemogu, regrutacija je podnoljiva i takvo stanje odgovara seljacima
- prava radnika su ograniena, uvedene su obvezne radnike knjiice i zabranjeno je
udruivanje u radnika drutva, ali u gradovima ima dovoljno hrane i posla
- uspostavljen veliki broj inovnika u cijeloj zemlji
- svima je za afirmaciju u drutvu potreban zemljini posjed, a budui da je porez na zemlju
najvei, zemlja postaje mjerilo vrijednosti toga drutvenog prvaka, pripadnika elite
- njemu i njegovim najbliima Napoleon daje solidan temelj za naobrazbu, 1808. uvrstava
licej u strogu strukturu carskog sveuilita i podrava vjeru do karikture u carskom
katekizmu 1806. gdje stoji da nepostojanje cara povlai vjeno prokletstvo
- daje mu i 2 drutvene distinktivne oznake, Legiju asti i ulazak meu novo plemstvo koje se
stvara 1806. unutar carske obitelji i organizira zakonom 1808.
Slabost sistema drutvo odravaju dva povoljna imbenika, a to su tek a ruka cara koji
njime upravlja i pobjedniki ratovi koji unose zadovoljstvo u srca i donose novac
- uskoro rat vie nee biti slavodobitniki: javlja se bijeda i nezadovoljstvo
- sukob s papom 1809. jer car odbija podijeliti kanoninku inventuru biskupima
- ekonomska i drutvena bijeda odraz su politike kontinentalne blokade, problema s
opskrbom, poveanja neizravnih poreza: 1812. dolazi do pobune u Caenu
- na povrinu izbija slabost sistema u listopadu 1812.
- dravna elita radije preputa Napoleona neprijateljimma da oni obrane tekovine koje im je
dao
- novo drutvo okree lea onome koji ga je oblikovao i napoleonski sistem se rui odk
njegovo djelo nastavlja ivjeti
Demografija prevlast Engleske na moru, ekonomska politika blokade, ali i pobuna crnih
robova u koloniji Santo Domingo 1791.
- prekid opskrbe kolonijalnim proizvodima
- brojne industrijske grane koje o njima ovise ulaze u fazu zastoja
- brojni sektori doivljavaju napredak: mirovni sporazum iz Amiensa pogoduje tekstilnoj
industriji i razvija se zahvaljujui napretku tehnike
- svila se u velikim koliinama naruuje u dvoru, eerna repa u to vrijeme doivljva pravi
polet, ali cijeli industrijski sektori na Zapadu propadaju zbog mjera protekcionistikog
voluntarizma

USTAVNA MONARHIJA U VRIJEME ELITE

Uvoenje reima Luj XVIII. proglaava ustavnu povelju (Charte constitutionnelle)
4.6.1814.
- u proslovu te povelje kae se da apsolutna vlast u Francuskoj lei u osobi kralja i odbacuje
se suverenitet naroda
- ali ta povelja priznaje politike i socijalne tekovine revolucije: jednakost pred zakonom,
dostupnost civilnih i vojnih slubi svim graanima, individualne slobode, pravo na vlasnitvo

- odreene su granice slobode savjesti i vjere (katolika vjera je dravna vjera) i slobode
tiska, koji se mora prilagoditi zakonima koji sprjeavaju njegovu zlorabu
- kralj ima izvrnu vlast u dravi, pravo imenovanja ministara i pravo zakonodavne inicijative
- o zakonima raspravljaju dva doma: Gornji dom (ije lanove imenuje kralj) i Zastupniki
dom (iji se lanovi biraju na temelji izbornog cenzusa- birai s pravom glasa moraju plaati
izravni porez od 300 franaka, a ulazak meu one koji se biraju treba plaati izravni porez od
1.000 franaka)
- brat Luja XVI. grof od Provanse, uzeo je naslov Luja XVIII. 1795.godine nakon smrti
maloljetnog sina Luja XVI. zatoenog u Templeu
- njegova je elja nacionalizirati krunu i rojalizirati naciju
- prva restauracija (1814.) je izvrena bez ikakva otpora, no ovu drugu prati nasilje
na jugoistoku i jugozapadu zemlje pobijeno je na stotine bonapartista
- trae da se osude sve pristae Napoleonove stodnevne vladavine te se odravaju izbori
- 1815. pobjedu odnosi velika rojalistika veina, tako jaka da je sam Luj XVIII. skuptinu
nazvao neusporedivom
- Gornji dom je osudio heroja napoleonskih ratova na smrt, marala Neya, koji je 7.12.1815.
strijeljan
- administracija je proiena
Politiki ivot pod restauracijom Luj XVIII. nudi mjesto prvog ministra vojvodi Richelieuu
te Uredbom od 5.9.1816. rasputa neusporedivu skuptinu
- nakon krae vladavine vojvode Richelieua ultrai dolaze u sukob s grofom Villleom kojega
grof Artois (brat Luja XVIII. i budui Karlo X.), ostavlja na elu vlade kada u rujnu 1824.
dolazi na prijestolje
- novi vladar pristaje uz ultrarojaliste
- Zakon o dvostrukom glasovanju po kojem etvrtina biraa, onih najbogatijih, moe glasati 2
puta, donosi ultraima veinu u Nacionalnoj skuptini
- novi zakon o tisku uperen je protiv liberalnih ideja: on ograniava slobodu tiska uvodei
posebnu dozvolu za izdavanje novina, omoguuje uvoenje cenzure kraljevskim ukazom,
prebacuje krivina djela na sud za prekraje
- 8.8.1829. Karlo X. poziva ultraa, kneza Julesa de Polignaca da sastavi novu vladu
- Nacionalna skuptina je rasputena 16.5.1830. te zapoinje sukob izmeu suvereniteta kralja
i suvereniteta naroda koji predstavlja Nacionalna skuptina
Srpanjska monarhija - revolucija 1830. Karlo X. iskoristivi svoju popularnog zbog
uspjenog osvajanja Alira 5.7., donosi 4 kraljevske uredbe
- tim uredbama on ograniava slobodu tiska, uvodi restriktivno izborno pravo ime je
iskljuio trgovce i industrijalce iz izbornog cenzusa u korist zemljoposjednika
- Nacionalna skuptina je rasputena i raspisani su novi izbori
- novinari lista National okupio je Adolphe Thiers koji pozivaju na pobunu

- na poticaj mladei okupljene u tajnim drutvima studenti, slubenici, radnici, tiskarski

radnici, podiu barikade u etvrtima istonog dijela Pariza
- Kraljevska vojska ima manje od 12.000 ljudi, a oni uope nemaju elje boriti se protiv
naroda
- nakon trodnevnih borbi vojska naputa Pariz
- 30.7. ujutro osvanuo je manifest Thiersa, u kojem se objavljuje kandidatura vojvode
Orleanskog, koji je pristao uz francusku trobojnicu i ustav
- vojvoda Orleanski prihvaa od zastupnika Nacionalne skuptine i Gornjeg doma generalno
namjesnitvo nad kraljevstvom
- 31.7. odlazi u gradsku vijenicu i pojavljuje se na balkonu zagrljen s La Fayetteom, koji se
zaogrnuo trobojnom zastavom
- Karlo X. mislio je da e spasiti dinastiju ako se odrekne prijestolja u korist svoga unuka
Henrika V. i ako imenuje vojvodu Orleanskog za regenta
- jedna brigada nacionalne garde marira prema Rambouilletu, Karlo X. bjei u Englesku
- 9.8. Luj Filip I. proglaen je kraljem Francuza nakon to je prisegnuo na ustav u koji su
promjene unijela oba doma Parlamenta
- katolika vjera vie nije dravna vjera, povratak na Konkordat
- cenzura je ukinuta
- oba doma parlamenta imaju pravo zakonodavne inicijative, zastupniki dom (Nacionalna
skuptina) bira svog predsjednika
- izborni cenzus za birae smanjen je na 200 franaka, izborni cenzus za birane smanjen je na
500 franaka
- srpanjska revolucija potvrdila je pobjedu nacionalnog suvereniteta nad monarhijskim
pravom
Vladavina Luja Filipa kralj graanin, kralj buruj, kralj koji ima sve vrline i mane
buroazije svoga vremena, Luj Filip je bourbonski kralj koji nastoji ojaati svoju osobnu
vladavinu naspram ministara
- reim se morao suoiti s radnikim nemirima, pobunama koje su poticala tajna
republikanska drutva prevarena njegovom pobjedom
- Luj Filip nudi mjesto predsjednika vlade bankaru Casimir- Perieru koji predlae program
politike srednjeg puta
- svladat e socijalne nemire,od pokuaja pobune legitimista do tajnih republikanskih drutava
- u rujnu 1835. donesen je Zakon o tisku po kojem se kanjava vrijeanje kralja, napadanje
principa ili oblika vlasti
- voe stranke otpora, vojvoda Broglie, Thiers, Guizot, koju su se nakon smrti Casimir-Periera
bili ujedinili, razilaze se
- od listopada 1840. do kraja reima Franois Guizot e biti predsjednik vlade, on vlada u
harmoniji s kraljem te se u provm redu bavi s razvojem osnovnog obrazovanja
Politiki i drutveni znaaj elite 33 godine koliko je trajala ustavna monarhija, utvrena su
pravila donoenja i kontrole dravnog prorauna jednim zakonom iz 1818., prihvaeno je
godinje izglasavanje zakona o financijskom sustavu
- ali politiki ivot obuhvaa tek manjinu Francuza, Francuska ima 240.000 biraa
- Francuska je ula u dobra liberalizma, jedino republikanci trae ope pravo glasa to je
temelj politike demokracije
Narodni slojevi Najvei dio narodnih slojeva ine seljaci
- poloaj seljaka jako se razlikuje, ovisno o tome je li rije o zempljoposjednicima ili
korisnicima zemlje
- seljaka Francuska u prvoj polovici 19.st. jo je uvijek vrlo slina staroj Francuskoj
- komunikacije u zemlju su iznimno spore, vrijednosti i ideje prihvaene u gradovima jo nisu
ni dotakle selo, narodna tradicija doivljava svoj procvat, lokalna narjeja su jo u upotrebi
- stanovnitvo u gradovima preteno se sastoji od sitnih trgovaca i obrtnika i mijea se s
narodnom buroazijom
- radnici, vrijedni ljudi, ine heterogenu skupinu, prevladavaju radnici koji rade u malim
radionicama; najvie ih je u graevinskom sektoru, u to vrijeme najvanijem sektoru u Parizu
- tekstilni radnici i ostali radnici koji za raun jednog veletrgovca rade u svojoj kui ive u
najgorim uvjetima
- pad stope nataliteta prati i lagani pad stope mortaliteta
- industrija ulazi u fazu brze ekspanzije to pogoduje razvoju eljeznike mree i metalurgije
Romantizam i religija kao reakcija na racionalizam prosvjetiteljstva javlja se romantina
pobuna
- pjesnici i pisci svi dijele zajednike ideale: egzaltaciju snage osjeaja i pojedinca, kult
naroda, ugroenog izvana, kao u Grkoj, Poljskoj, Italiji ili rtve egoizma zemljoposjednika u
Francuskoj
- romatizam nailazi na veliki odjek, on je nedjeljiv od povratka na religioznost koja se nakon
revolucionarnih razaranja oituje izvan Crkve i unutar nje to je sluaj kod protestanata s
buenjem i kod katolika s lamenaisovskim pokretom
- nakon revolucije 1830. pozvao je u listu Avenir na pomirbu slobodarskih tenji i katolicizma
- papa e osuditi Lamenaisovo uenje koji zatim okree lea Crkvi, ali sveenici i laici koji su
ostali vjerni bit e tvorci obnove katolicizma koji e uroditi plodom

FRANCUSKA EKSPANZIJA U SVIJETU U 19.ST.

Prve inicijative u prvoj polovici 19.st. Francuska raspolae samo s nekoliko kolonija koje je
naslijedila od Ancien Rgimea: to su Martinique, Guadeloupe, Saint-Pierre-et-Miquelon,
Gvajana, otok Runion u Indijskom oceanu i pet trgovakih ispostava na Malim Antilima u
Zapadnoj Indiji
- zapovjednik turske milicije u Aliru preputa Francuskoj 5.7.1830. grad Alir
- malo pomalo Francuska prelazi na ogranienu okupaciju a zatim i na osvajanje cijelog
Alira
- doseljavanje europskog stanovnitva: Talijana, panjolaca ali i Francuza koje na odlazak
potiu ustanci u Francuskoj 1848. 1871. u Aliru ivi ve 300.000 Europljana
- kolonije i dalje ive pod reimom kolonijalnog ili ekskluzivnog ugovora kojim se
kolonijama zabranjuje trgovanje s bilo kojom zemljom osim s matinom
- 1848. privremena vlada na zauzimanje Victora Schoelchera, ukida ropstvo u kolonijama,
ukida ropski rad od kojega ive plantae
Posljedice kolonizacije za Drugog Carstva Faidherbe, guverner Senegala predlae plan
povezivanja Senegala s dolinom Nigera
- on potie iskoritavanje zemlje zasnovano na uzgoju arahida
- Francuska je s druge strane sve zastupljenija na Dalekom istoku i na Tihom oeanu
- u Kini osigurava ekonomske, pravne i vjerske povlastice istodobno kad i Engleska
- prisutnost franc. misionara u Indokini posluila je Francuskoj kao izgovor za uspostavljanje
franc. vlasti u vijetnamskoj pokrajini Cochinchine i za zavoenje protektorata nad
Kambodom 1863.
- pokuaj jaeg franc. uvrivanja ostao je ogranien zbog jakog lokalnog otpora
- Francuzi su se ustoliili i u Novoj Kaledoniji koju uskoro pretvaraju u kanjeniku koloniju,
i na otoku Madagaskaru
- Ministarstvo za Alir bilo kratkoga vijeka, ukidanje kolonijalnog ugovora 1861.
- ulazak Francuske u Krimski rat protiv Rusije, ekspedicija u Siriji 1860.
- Francuska i Engleska postiu da Malim Libanonom odsad upravlja jedan kranski guverner
kojeg imenuje sultan
- Francuzi ulau veliki kapital u uzgoj dudova svilca, u gradnju eljeznikih pruga u Siriji, u
turske banke i brojna poduzea za izvoenje javnih radova
- gradnja Sueskog kanala 1859.-1869., zasluan Francuz Ferdinand de Lesseps
irenje kolonizacije kolonizacija doivljava punu ekspanziju pod III. Republikom
- element koji je pogodovao kolonizaciji bila je geografska radoznalost koju su naroito
potaknula istraivanja afrikog kontinenta
- u Francuskoj se formira kolonijalna stranka
- Eugne-tienne, glasnogovornik alirskih doseljenika povezuje se sa sveuilinim
profesorima, poslovnim ljudima, asnicima koji privlae prekomorska osvajanja i zagovara
ouvanje francuske vlasti u kolonijama
- u drutvu se razvija osobit kolonijalni senzibilitet kojni je mjeavina slika to ih ire
misionarske pubikacije, egzotinosti i rastui nacionalizam
Kolonizirana podruja pod izgovorom pograninog incidenta izmeu Alira i Tunisa
Francuska 1881. intervenira u Tunisu
- ugovor koji je u Bardu potpisao tuniski beg omoguio je Francuskoj da uspostavi prorektorat
nad Tunisom usprkos jakom otporu na jugu zemlje
- osvajanje Maroka odvijalo se u etapama
- uvodi svoj prorektorat nad Marokom 1912.
- Francuska uvrstila je svoj poloaj u Siriji i Libanonu
- u Africi su Francuska, Engleska i Njemaka su podijelile kontinent nakon konferencije o
kolonijama odrane u Berlinu 1884.-1885.
- zaposjednuti teritoriji u ekvatorijalnoj Africi koje je otkrio Pierre Savorgnan de Brazza
ujedinjeni su 1910. u Francusku Ekvatorijalnu Afriku (AEF)
- U zapadnoj Africi Francuska okupira 1883. Obalu Bjelokosti, 1896. Gvineju i 1890-ih
Dahomej
- Senegal, ad i svi teritoriji oko Gvinejskog zaljeva osim Nigerije ujedinili su se 1895. u
Francusku Zapadnu Afriku (AOF)
- izmeu 1890. i 1900. sve velike franc. regije u Africi (Alir, AEF, AOF) udruuju se u
zajednikom istraivanju Sahare, ali francuske trupe nailaze na otpor pustinjskih nomada
Poloaj kolonija i njihova eksploatacija Francuske kolonije imaju razliit poloaj
- Alir ovisi o Ministarstvu unutranjih poslova, protektorati o Ministarstvu vanjskih poslova,
a ostale kolnije o Ministarstvu kolonija koje je stvoreno tek 1894.
- kolonijalna uprava izgradila je u kolonijama potrebnu infrastrukturu: podigla je brane za
navodnjavanje u zemljama Magreba, sagradila eljeznike pruge, poveala poljoprivredne
povrine u Aliru
- ali osim eksplotacije rudnika i ekstraktivnih industraija posve je zanemarila razvoj lokalne
industrije
Socijalne posljedice socijalne posljedice kolonizacije bile su jo okrutnije i trajnije
- naseljavanje bijelih kolonija dovelo je do grupiranja domaeg i doseljenog stanovnitva u
Aliru
- kolonijalizam je donio red, bolje higijenske uvjete, ukidanje ropstva, ali je podruje
obrazovanja ostalo slabo razvijeno
- civilizacijska misija je dovela do stvaranja ograniene moderne elite iz koje e se regrutirati
budui kadrovi za domae nacionalne pokrete
- domae stanovnitvo rijetko uiva slobodu koja mu se nudi: francuski podanici mogu postati
francuskim dravljanima samo ako to sami zatrae
Francuska u svijetu 1914. emigracija slaba, kulturnom utjecaju Francuske pridonosi
intelektualni i umjetniki ugled to ga uiva Pariz kao i francuskli jezik kojim govori elita
Europe i Latinske Ammerike, koji je uz to i jezik diplomacije
- od kraja stoljea pojaava se i financijska ekspanzija Francuske: tedie ulau svoj kapital u
inozemstvo
RAT 1914.-1918.
Poslijeratno razdoblje, kriza, tridesete godine prevladavi stare kolonijalne nesuglasice,
Francuska se zbliava s Engleskom i 1904. sklapa s njom savez Entente cordiale dok je s
Ruskim Carstvom sklopila sporazum jo 1891. kojim se osigurala s lea od njemake
opasnosti
- ubojstvo austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu 28.6.1914. poinila je jedna
srpska nacionalistika grupa te je aktiviralo fitilj koji je zapalio Europu
Rat 1914.-1918. ultimatum, zatim objava rata Austrije Srbiji, mobilizacija Rusije, Njemaki
ultimatum Rusiji, opa moblizacija u Francuskoj 1.8.1914., objava rata Njemake Francuskoj
3.8., njemaka invazija Belgije koja je natjerala Englesku da ue u rat 4.8., takav je bio zaplet
dogaaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata
- Francuska vlada nije traila sukob, ali ju je njezin meunarodni poloaj prisilio na ulazak u
rat
- ratnim ciljevima Francuske postaju angairani rat, vraanje pokrajina Alsace i Lorraine u
francusku zajednicu i naplata ratnih reparacija od Njemake za poraz iz 1871.
- Njemaka se eljela brzo obraunati s Francuskom kako bi se mogla posvetiti Rusiji
- nakon okupacije Belgije njemaka vojska napreduje sve dublje prema Francuskoj i prelazi
rijeku Marnu, gdje joj je namjera opkoliti francusku vojsku
- zapovjednik francuske vojske, generall Joffre, 5.9.1914. prelazi u protunapad: podbjedom na
Marni Francuzi su odbacili Nijemce prema Champagni
- na zapadnom frontu otvara se pozicijski rat, skup rat na mjestu u kojem niti jedna od 2
zaraene strane ne probija redove protivnika niti ga uspijeva oslabiti
Zemlja se privikava na rat Francuska ekonomija se mora prilagoditi dugom ratu koji nitko
nije predvidio
- industrijsku regiju na sjeveru su okupirali Nijemci
- u ratu su se obogatile neke kategorije ljudi: trgovci, pekulanti, ratni profiteri
- rast cijena i inflacija koju Francuzi u 19.st. nisu poznavali, unitili su sitne rentijere i
umirovljenike
- koliina novanica koja je u optjecaju poveana je za 6 puta
- uvoz robe mora se financirati sredstvima iz dravnog zajma
- nastavak rata, socijalno nezadovoljstvo koje je proizvelo rat trajkova u proljee 1917.,
poraz koji je doivio Joffreov nasljednik general Nivelle u travnju 1917. i nakon kojega su
uslijedile pobune u vojsci odaju duboku slabost zemlje u proljee i ljeto 1917.
- politika nestabilnost zemje, Painlev preputa mjesot Georgesu Clemenceauu u studenom
1917. koji nastavlja rat i odbacuje svaku pomisao na kompromisni mir
- mir s Rusijom u Brest-Litovsku 3.3.1918.
- od oujka do srpnja 1918. Nijemci pokuavaju probiti francuski obru, ali doivljavaju etiri
uzastopna poraza
- general Foch, vrhovni zapovjednik saveznikih snaga od 17.4., prelazi u protunapad, a u
rujnu 1918. u opi
- Njemake trupe su prisiljene na povlaenje i kontroliraju samo jedan mali dio francuskog
teritorija kada Njemaka naglo trai primirje 7.11.1918.
- primirje je potpisano u Rethondesu, u Compigneskoj umi 11.11.1918.
Mirovni pregovori mirovna konferencija je odrana u Parizu, ugovor potpisan 28.6.1919. u
dvorcu Versailles, u Dvorani ogledala, u istoj onoj dvorani u kojoj je 18.1.1871. proglaeno
Njemako Carstvo
- Francuskoj vraene pokrajina Alsace i Lorraine, Njemaka izgubila vojvodstvo Poznan, dio
Pruske i leske koji je pripao Poljskoj, koja postaje nezavisnom zemljom
- Clemenceau je ishodio od Engleza i Amerikanaca garancije u sluaju ponovne njemake
agresije, privremenu okupaciju Rajnske oblasti i stvaranje zone demilitarizacije
- Njemaka je morala platiti ratne reparacije, utvrivanje iznosa i nain plaanja reparacija
postat e predmetom spora s Weimarskom Republikom, izraslom na ruevinama Njemakog
carstva
Poslijeratno razdoblje posljedice rata su bile teke i optereivale su povijest Francuske
- porazne po demografsku sliku zemlje: 1.400.000 mrtvih i 750.000 invalida
- podruja oko bojinice i okupirani departmani doivljeli su velika ratna razaranja
- ona se ubrazno obnavljaju zahvaljujui ekonomskom poletu u 20-im godinama, koji se
nadovezuje na razvoj zapoet poetkom stoljea i nastavljen u ratu
- socijalni problemi kao posljedica rasta cijena, povratak na mirnodopsku ekonomiju i sluaj
sovjetske revolucije izazivaju socijalne nemire 1919. i 1920.
- stvaranje izborne koalicije Nacionalnog bloka odnosi pobjedu, prvenstveno zahvaljujui
Clemenceauovu ugledu koji je bio kljuni kandidat
- nekoliko godina kasnije Clemenceau, poraen je od Paula Deschanela koji je na mjestu
predsjednika Republike zamijenio Poincara; politikim krugovima je uvijek odgovarao slab
predsjednik Republike
- kada se teko bolesni Deschanel u rujnu 1920. morao povui, njegov nasljednik postaje bivi
socijalist Millerand, tadanji predsjednik vlade
- on eli u potpunosti izvravati svoje dunosti i funkciji predsjednika Republike dati novu
snagu pa se mijea u voenje vanjske politike
Teka provedba ugovora poslijeratnim godinama dominiraju problemi oko ispunjavanja
obveza iz Versailleskog ugovora
- ameriki Senat nije ratifiirao taj ugovor, garancije amerikog predsjednika Wilsona
Francuskoj su bile bezvrijedne
- Englezi i Amerikanci, zabrinuti zbog daljnje sudbine Njemake, pokuavaju smanjiti teret
njenih ratnih reparacija
- Aristide Briand, nezavisni socijalist koji djeluje s pozicija centra, sklon je pristati na
preinaku ratnih reparacija u zamjenu za britanska jamstva za sigurnost Francuske
- Millerand koji ima potporu veine politikih krugova, trai Briandovu ostavku
- predsjednikom vlade postaje Poincar koji e provesti Versailleski ugovor
- nakon godinu dana neplodnih pregovora alje francuske i belgijske treupe u Ruhrsku oblast
- tim inom eli natjerati Njemaku na pregovore o reparacijama
- ali protivljenje Engleza i Amerikanaca i lo teaj francuskog franka ne dopuaju Poincaru
da polui uspjeh
Lijevi kartel i Narodni front politikim ivotom dominiraju ozbiljni vanjski problemi
- raskol Socijalistike stranke i Generalne konfederacije
- na kongresu u Toursu u prosincu 1920. radniki pokret dijeli se na 2 stranke
- veina delegata prihvaa uvjete koje im postavlja Internacionala i osniva Komunistiku
partiju
- ostali se ne odriu vjernosti Jaursovu socijalizmu
- bojevizacije je uinila od Komunistike partije stranku revolucionarnih boraca koji ovise o
jednoj meunarodnoj organizaciji te je mnogi naputaju i vraaju se Francuskoj sekciji
radnike Internacionale (SFIO)
- radikali i socijalisti udruuju se u tzv. Lijevi kartel koji odnosi pobjedu na parlamentarnim
izborima 1924.
- oni odbijaju suradnju s predsjednikom Republike Millerandom kojemu predbacuju
angaman na strani Narodnog bloka
- Lijevi radikal douard Herriot (gradonaelnik Lyona), formira vladu uz podrku socijalista,
ali ne i njihovo sudjelovanj
- nakon to je Nacionalni blok uspostavio diplomatske odnose sa Svetom stolicom ponovno
zapoinje borba protiv klera naiavig pritom na veliki otpor katolika
- Herriot past e kao rtva krize nepovjerenja, koja ga je natjerala na ostavku nakon to ga je
Senat razrijeio dunosti 10.4.1925.
- nakon nekoliko kratkotrajnih vlada predsjednik Republike, ponovno poziva Poincara za
premijera, on formira vladu Nacionalnog jedinstva koja e potrajati vie od 2 godine
- vlada je sastavljena od ministara lijevih radikala do desniara, dok se Poincar trudi ostati u
sredini
- uspijeva vratiti povjerenje stabiliziranjem franka u odnosu prema funti te nakon
parlamentarnih izbora u travnju 1928. ponovno uspostavlja konvertibilnost franka
- na elu Ministarstva vanjskih poslova Poincar je zadrao Brianda
- Briand vodi politiku pomirenja s weimarskom Njemakom, a sporazumom u Locarnu
navodi Njemaku da prizna francusko-njemake granice te dobiva jamstva Engleske i Italije
- u kolovozu 1929. pristaje da francuske trupe napuste Rajnsku oblast sljedee godine te
prihvaa Youngov plan za otplatu smanjenih ratnih reparacija Njemake
- Francuska tada ima velik politiki i ekonomski utjecaj u srednjoj i balkanskoj Europi
- ona je na vrhuncu svoje kolonijalne moi
- Njemake kolonije Kamerun i Togo su teritoriji pod francuskim mandatom
- Sirija i Libanon postaju mandatna podruja kojima je obeana nezavisnot
- u rujnu 1928. radikali rue vladu Nacionalnog jedinstva odlaskom premijera Poincara
- politikim ivotom dominiraju 2 linosti: Pierre Laval bivi socijalist i briandist, i Andr
Tardieu konzervativni politiar koji pokuava provesti ekonomsku modernizaciju i socijalne
reforme (uvodi socijalno osiguranje)
- ekonomska kriza pogaa Francusku 1931.
Kriza tridesetih godina na parlamentarni izborima 1932. pobjedu odnose lijeve stranke
- ali radikalne vlade nemone su pred financijskim tekoama koje su oivjele kriza i zahtjevi
za ukidanjem parlamentarne demokracije
- financijski skandal u koji je zemlju uvukao varalica i pustolov Alexandre Stavisky izazvao je
6.2.1934. u Parizu masovne demonstracije udruenja i saveza bivih boraca uperene protiv
vlade Camillea Daladiera
- snage reda koje su branile palau Bourbon bile su prisiljene pucati pri emu je ubijeno 16
ljudi, a na stotine je ranjeno
- veina demonstranata osim jedne manjine, nije imala za cilj ruenje reima ve samo
promjenu vlade
- zadovoljila se imenovanjem Gastona Doumerguea za premijera
- on formira vladu Nacionalnog jedinstva u koju ulaze radikali, koji se nada provesti reformu
drave
- kada Doumergue u jesen iznosi svoje prijedloge, nailazi na otpor radikala i mora dati
ostavku
Narodni front stvara se Narodna stranka, kasnije nazvana Narodni front
- ekonomska kriza i nezaposlenost pridonijele su pobjedi Narodnog fronta na izborima
- u drugom krugu izbora neki kandidati odustaju od daljnje utrke u korist bolje plasiranih
lijevih kandidata
- izborna pobjeda ljevice dovodi do spontano fronta na izborima
- u drugom krugu izbora neki kandidati odustaju od daljnje utrke u korist bolje plasiranih
lijevih kandidata
- izborna pobjeda ljevice dovodi do spontanog vala stranke tajkova i zauziman ja tvornica, no
bez nasilja
- radnika klasa nada se korjenitoj revoluciji u drutvenim odnosima koja bi dovela do
politikih promjena
- sindikati se ujedinjuju u oujku 1936. i ostvaruju izvanredan porast svog lanstva
- uspjeh socijalista bio je presudan za imenovanje Lona Bluma za predsjednika vlade
- on formira vladu od socijalista i radikala
- Matignonski sporazum sklopljen je 7.6. u palai Matignon izmeu industrijalaca, sindikata i
vlade
- Udruga industrijalaca (CNPF) pristaje na hitno donoenje kolektivnih radnih ugovora
i priznaje radniima pravo na lanstvo u jednom profesionalnom sindikatu
- radnike plae su poveane za 7-15%
- predstavnici radnika mogu postojati u svim poduzeima koja zapoljavaju vie od 10
radnika
- vlada se obvezala da e hitno donijeti zakone kojima se ureuju plaeni godinji dopust od
15 dana, 40-satni tjedan, kolektivni ugovori
- Narodni font se suoava s problemima, ekonomska kriza se nastavlja
- povienje radnikih plaa i smanjenjenj radnog vremena povlai za sobom inflaciju
- vlada pokuava privui kapital, ali bez veeg uspjeha
- od nekadanjeg Saveza ognjenih krieva formira se Francuska socijalna stranka koja stjee
mnogo pristaa u jednom dijelu srednje klase nezadovoljne politikom Narodnog fronta
Vanjske opasnosti poraz Narodnog fonta na izborima, tragian razvoj vanjskih dogaaja
- u oujsku 1936. radikalna vlada predsjednika Alberta Sarrauta nije nita poduzela kada je
Hitler 7.3. ponovno militarizirao Rajnsku oblast
- Lon Blum uvjeren je da mora to prije naoruati dravu, to samo pogorava ekonomske
tekoe i dovodi ga u sukob s pacifistima iz vlastite stranke
- u veljai 1937. najavio stanku u provoenju regormi i u lipnju 1937. suoen je s otporom
Senata koji se protivi njegovim neogranienim ovlastima u financijskim pitanjima, daje
ostavku
-nakon Bluma za predsjednika vlade Narodnog fonta izabran je radikal Chautemps no i on
nakon nekoliko mjeseci daje ostavku
- 12.4.1938. za premijera je imenovan radikal Daladier u iju vladu ne ulaze socijalisti i ona
se otvara struji desnog centra
- kraj Narodnog fronta iz kojeg izlaze radikali
- ministar financija Paul Reynaud nastoji oiviti gospodarstvo uvodei neke liberalne mjere
- rjeenja donesena u studdenom 1938. ublaavaju zakon o 40-satnom radnom tjednu
- donesen je i Zakon o obitelji 29.7.1939.

FRANCUSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

- Komunistika partija glasa za ratne zajmove, ali nakon opomene Internacionale potkraj rujna
poinje napadati imperijalistiki rat
- vlada odgovara ukidanjem Komunistike partije
- Poljska je pregaena za samo 3 tjedna, saveznici se ne ele izlagati opasnosti od njemake
ofenzive i misle da e uzdrmati Njemaku blokadu
- taj smijeni rat utjee na moral javnosti i jedan njezin dio poinje razmiljati o smislu rata
- oko Pierrea Lavala, nekih radikala i socijalista pacifista javlja se ideja o kompromisnom
miru
- zagovornici nepopustljivosti prema Njemakoj iz krugova desnice i ljevice uspijevaju
iznuditi ostavku Daladiera koje je zamijenio Paul Reynaud no on mora zadrati Daladiera kao
ministra obrane
- u njegovu vladu ulaze socijalisti
- u travnju 1940. Nijemci spreavaju plan francusko-britanske intervencije u Norvekoj
- potresena tim neuspjehom cijela francuska vlada daje ostavku 9.5.
Vojni poraz i politika kriza sljedeeg dana uslijedila je njemaka ofenziva
- okupirane su Nizozemska i Belgija, a 13.5. njemaka vojska probija Ardene i opkoljava
savezniku, francusku, englesku i belgijsku vojsku, od koje se samo dio uspijeva povui na
brodove u Dunqerkueu i 3.6. prijei u Veliku Britaniju
- pokuaj generala Maximea Weyganda da obrani bojinicu izmeu rijeke Somme i Aisne od
5.-11.6. zavrava neuspjehom, 10.6.1940. Italija ulazi u rat na strani Njemake, francuska se
vojska povlai
- 10.6. francuska vlada bjei iz Pariza u Tours, a zatim u Bordeax
- Renaud se protivi kapitulaciji te smatra da politiari moraju snositi odgovornost za vojni
poraz i protivi se nastavku rata u sj. Africi
- uspijeva nametnuti svoje stajalite ministrima u vladi i 16.6. uveer podnosi ostavku
- premijer Ptain sastavlja novu vladu i trai primirje s Njemakom koje je potpisano
22.6.1940.
- najvei dio Francuske ukljuujui i Pariz postaje okupirana zona
- vlada koja se smjestila u neokupiranom dijelu, u Vichyju, smije raspolagati s vojskom od
100.000 ljudi a razoruana ratna flota mora se vratiti u svoje predratne luke
Kraj III. Republike zahvaljujui spletkama Pierrea Lavala, ministra u vladi od 23.6., zatim
potpredsjednika vlade, slomljen je otpor
- 10.7.1940. na sjednici Zastupnikog doma i Senata prihvaena je odluka da se da punomo
maralu Ptainu da zajedno sa strunim povjerenstvom izradi novi ustav francuske drave
- lanovi parlamenta su tu odluku donijeli pod pritiskom , III. Republiku zamijenila je
francuska drava
Kolaboracija nakon vojnog poraza vlada u Vichyju odluuje se za dravnu kolaboraciju s
Njemakom jer smatra da joj takav izbor nameu okolnosti i briga za zatitu francuskih
interesa
- maral Ptain i Charles Maurras, odluuju se za politiku ekanja po kojoj Francuska treba
pratiti tok ratnih zbivanja i ne mijeati se
- kao suverena drava koju su priznale sve drave, viijska Francuska uiva stvarnu slobodu
djelovanja vrlo kratko vrijeme i sve se vie smanjuje
- Vichy ima u rukama 2 aduta: pomorsku flotu i kolonije, ali izravan pritisak okupatora u sj.
dijelu Francuske i strah od okupacije junog dijela uinili su uzaludnom elju za neovisnou
od Njemake
- 13.12.1940. dravni udar izveli su nacionalisti, odstranjen je Laval, a zamijenio ga je bivi
predsjednik vlade Pierre-tienne Flandin
- ubrzo preputa sovj poloaj admiralu Franoisu Darlanu koji postaje potpredsjednik vlade i
ministar vanjskih poslova
- 27.5.1941. potpisuje Pariki protokol kojim se franc. baze na Sredozemlju stavljaju na
raspologanje Njemakoj
Nacionalna revolucija nakon 10.7.1940. maral Ptain prisvaja sve ovlasti dravnog
poglavara i ukida fnkciju predsjednika Republike
- uvruje reim koji je duboko antidemokratski i antiliberalan
- u njemu se donose izvanredni zakoni
- nikakva prava vie nisu zajamena
- za1koj koji je usvojen 22.7.1940. omoguuje reviziju dravljanstva od 1927. nadalje
- zakon od 13.8. pogaa tajna drutva, pogotovo framasonska
- zakon od 3.10.1940. iskljuuje idove iz javnog ivota i sa svih upravnih poloaja u
dnevnom tisku i industriji
- idovi stranci internirani su u logore
- okupatorske snage donijele su prve antismeitske mjere u okupiranom podruju 27.9.1940.,
ali Vichy donosi takve mjere u neokupiranom podruju i bez njemakog pritiska
- drugi zakon o idovima donesen 2.6.1941. pootrava prvi zakon i uvodi numerus clausus
koja se odnosi na slobodna zanimanja i daje jo otriju definiciju rase od one koja se nalazi u
njemakim zakonima
- novi reim eli provesti u djelo nacionalnu revoluciju ona znai potpun prekid s duhom i
tekovinama franc. revolucije i njenim slobodama
- reim velia vrijednosti kao to su obitelj, zaviaj, staleka pripadnost i zagovara povratak
na moralni red
- reim dobiva podrku s raznih strana: od kontrarevolucionarne desnice, liberalne desnice do
lijevih radikala
- Njemaka prezrevi ugovor o primirju, anektirala je departmane Alsace i Moselle, pripojila
ih upama Oberrhein i Westmarke; departmani Nord i Pas-de-Calais potpali su pod njemaku
upravu u Belgiji; zabranjena zona protee se od rijeke Somme do departmana Franche-
Compt i najavljuje eventualnu novu aneksiju
- ulazak u rat Sovjetskog Saveza 22.6.1941. i Sjedinjenih Drava 7.12.1942. dali su sukobu
svjetsku dimenziju, koju je general de Gaulle stalno najavljivao
Slobodna Francuska i Pokret otpora de Gaulle stie u Englesku 17.6.1940. i odmah preko
radija upuuje svojim sunarodnjacima nastavak borbe protiv neprijatelja
- on odbacuje argumente onih koji se zauzimaju za primirje
- 3.7.1940. jedna engleska eskadra bombardira brodove francuske flote u luci Mers el-Kebir
kako ne bi dospjeli u ruke Nijemaca
- de Gaulle uspijeva povezati Francusku Ekvatorijalnu Afriku, Kamerun, Novu Kaledoniju i
franc. otoke na Tihom oceanu
- time je stvorio potrebno zalee da moe proglasiti nezavisnost Slobodne Francuske
- pripradnike pokreta Slobodna Francuska spaja volja za nastavkom borbe
- Charles de Gaulle alje u misiju u okupiranu zonu biveg prefekta Jeana Moulina da objedini
jedinice Pokreta otpora
- nakon 14.7.1942. ime pokreta Borbena Francuska zamijenio je imenom Slobodna
Francuska ime se cjelokupni Pokret otpora prikljuio de Gaulleu
Prekretnica iskrcavanje Engleza i Amerikanaca u sj.Africi 8.11.1942. donijelo je preokret
na bojitu
- Englezi i Amerikancu drali su de Gaullea postrani od te operacije jer su se namjeravali
povezati s vojskom Vichyja i vlast predati generalu Giraudu, koji je odluio stupiti u borbu s
Nijemcima
- Franois Darlan ministar obrane Vichyja, ulazi u pregovore sa Saveznicima, imenuje
Girauda za zapovjednika franc. trupa i preuzima dunost poglavara franc. drave u sj.Africi
- Ptain odbija doi u Afriku i ravlauje Darlana
- Nijemci ulaze u slobodnu zoni i potapaju franc. flotu u Toulonu 27.11.1942. koja nije
otplovila za sj.Afriku
- Ptain je izgubio povjerenje
- de Gaulle izoliran, ali ne pristaje da u sj.Africi vlada duh Vichyja, preokrenuti e vlast u
svoju korist
- nakon ubojstva ministra Darlana 25.12.1942., Henri Giraud postaje vrhovni zapovjednik
civilnih i vojnih snaga u sj.Africi
- Narodno vrijee Pokreta otpora, osnovano u Parizu, na elu s Jeanom Moulinom, okuplja
predstavnike svih pokreta, stranaka i sindikata
- Moulin trai osnivanje privremene vlade u Aliru kojoj e predsjednik biti de Gaulle
- de Gaulle stie u Alir na pozriv Girauda, 3.6. osnovan je Francuski komitet narodnog
osloboenja (CFLN) kojemu su predsjednici zajedno de Gaulle i Giraud, ali Giraud je uskoro
iskljuen iz CFLN-a
- kao prava vlada (3.6. preobraava se u Privremenu vladu Francuske Republike, GPRF)
priprema uvoenje vlasti nakon osloboenja zemlje
- vojska sj.Afrike i borci Slobodne Francuske koji dolaze iz ada sudjeluju u borbama za
Tunis, zatim za Italiju prije nego to e se pridruiti Saveznicima u iskrcavanju u Normandiji i
Provansi
- Laval je satjeran u kripac, pristaje na deportaciju idova, akcije Pokreta otpora sve su
brojnije

OSLOBOENJE I REPUBLIKA
Osloboenje 6.6.1944. Saveznici se iskrcavaju u Normandiji
- u poetku predviaju samo vojnu upravu nad osloboenim teritorijima, ali de Gaulle koji
ima podrku naroda, navodi ih da kao legalnu vlast priznaju predstvanike Privremene vlade
- nakon osloboenja Pariza 25.8.1944. i stvaranja Vlade nacionalnog jedinstva Saveznici
slubeno priznaju Privremenu vladu Republike Francuske (GPRF)
- vlada tek nakon nakoliko mj. borbe sanira stanje u zemlju, patriotski milicijski odredi
povezani su s Komunistikom patrijom, rasputeni su 28.10.1994.
- zabiljeeno mnogo samovoljnih uhienja i vie od 9.000 pogubljenja po kratkom postupku,
ministar pravde osniva 15.9.1944. posebne sudove pravde
- kazne za uvredu nacije pogodile su brojne simpatizere reima i njemake kolaboracioniste
Dogaaji iz maja (studentski nemiri) krajem oujka 1968. godine na parikom sveuilitu
Nanterre okupili su se eminentni francuski umjetnici lijeve politike orijentacije podrani
grupom studenata kako bi raspravljali o klasnoj diskriminaciji u Francuskoj
- poto su zauzeli jednu dvoranu na fakultetu, uprava je pozvala policiju, a okupljeni su se
razili
-sukobi izmeu studenata i uprave nastavili su se kroz cijeli travanj sve dok uprava nije
zatvorila fakultet
- studenti sa Sorbonne poeli su prosvjedovati protiv zatvaranja Nanterre i izbacivanja
istaknutih studentskih voa sa fakulteta, reagirala je policija, a zatim je dravna studentska
organizacija digla na noge 20 000 ljudi koji su otili pred Sorbonnu gdje ih je policija
doekala pendrecima
- pokret je dobio zanos, a ljudi su se solidarizirali sa studentima te izali na ulice, gdje ih je
opet doekala policija
- dogaaji iz maja iznenauju de Gaulla i on naputa vlast
Kasniji dogaaji bogatstvo Francuske i Francuza, procvat sretne, bezbrine godine
- 1973. naftna kriza utjee na politiku i ekonomiju Francuske
- provlai se ideja da je kriza ali nastojimo da to bude to manje bolno
- socijalno osigurani, ako nema mogunosti zaposlenja potrebno je brzo stvoriti nove kadrove,
prilagoditi se situaciji kako bi odg na porast nezaposlenih

pitanja koja bi se mogla pojaviti u ispitu

5 franc.predsjednika Adolphe Thiers, Lon Blum, Charles de Gaulle, Nicolas Sarkozy,
Franois Hollande(TRENUTANO)
himna i gesta fr.republike Libert, Egalit, Fraternit (francuski: sloboda, jednakost,
bratstvo), himna nastala u Strassbourgu 1792., Marseljeza (La Marseillaise) je francuskom
nacionalnom himnom proglaena 14. srpnja 1795.
koji je osnovni problem modernog svijeta previe ljudi
Jacques Attali franc. ekonomist, pisac i visoki franc.dunosnik, bivi savjetnik predsjednika
Mitterranda i prvi predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj
-Une brve histoire, potencijalna povijesna knjiga o sljedeih 50 godina Jacquesa Attalia
1789;1830;1848 3 revolucije
1792-1804; 1848-1852; 1870-1940; 1944-1958; poslije 1958: 5 REPUBLIKA