Nastavni predmet: Povijest

Nastavna jedinica: Napoleonov uspon i pad. Bečki kongres. Doba restauracije

Nastavna cjelina: Europa u doba uspona građanskog društva do sredine 19. stoljeća
Razred: 3. razred gimnazije
Autor: Zvonimir Glavaš

Napoleonov uspon i pad. Bečki kongres. Doba restauracije

USPON NAPOLEONA BONAPARTEA

- Napoleon Bonaparte rođen je 1769. na Korzici; već 1793. postao je general
- bio je genijalan vojskovođa i osvajač, naklonjen vojnicima
- vojnim udarom 1799. god. preuzima vlast u Francuskoj, kao prvi od trojice konzula
- 1800. osnovao je Francusku banku
- 1801. sklopio je s Katoličkom crkvom konkordat
- 1804. u katedrali Notre-Dame okrunio se za cara (uzeo je krunu iz papinih ruku i doslovno
se sam okrunio)
- uveo je ponovno apsolutnu monarhiju, ali se oslanjao na građanstvo i tzv. novo plemstvo
građanskog podrijetla
- iako je imao apsolutnu vlast, ponekad je za neke već ostvarene državničke poteze tražio
potvrdu na referendumu – takav način vladavine naziva se vojno-plebiscitarni cezarizam
- između 1804. i 1810. donio je Građanski zakonik, koji će postati temelj modernog
europskog zakonodavstva

NAPOLEONOVI RATOVI
- 1796. francuska je vojska pod Napoleonovim vodstvom krenula u vojne pohode i osvajanja
- 1796. osvojio je sve talijanske zemlje, a u svibnju 1797. osvojio je i ukinuo Mletačku
Republiku; mirom u Campoformiju u listopadu 1797. zadržao je Apeninski poluotok, a Habs.
Monarhiji prepustio bivšu Mletačku Dalmaciju i Mletačku Istru
- 1798. zauzeo je Egipat, ali se nije dugo francuska vlast održala
- 1799. vraća se u Francusku i nanosi poraz habsburško-ruskoj koaliciji
- 1801./02. sklopio je mir s Hab. Monarhijom i Velikom Britanijom
- francuska je mornarica doživjela dva poraza od Britanaca: 1798. kod Abukira u Egiptu i
1805. kod španjolskog rta Trafalgara

1
- pobijedio je Austrijance kod Ulma i ulazi u Beč, a u prosincu 1805. u bitci kod Austerlitza
porazio je udruženu habsburško-rusku vojsku; mirom u Požunu 26. prosinca 1805.
Francuska dobiva Istru i Dalmaciju
- u svibnju 1806. Francuzi zauzimaju Dubrovnik
- 1806. porazio je Pruse kod Jene i ušao u Berlin, gdje 21. studenoga 1806. proglašava
kontinentalnu blokadu – zabranu trgovine s Velikom Britanijom svim europskim zemljama
koje su kontrolirali Francuzi (Britanci odgovaraju protublokadom, priječivši Francuzima izlaz
na otvoreno more)
- 1807. sklapa mir s Rusijom u Tilzitu, 1808. porazio je Španjolsku, 1809. ponovno je porazio
Austrijance kod Wagrama; mirom u dvorcu Schönbrunnu u Beču 14. listopada 1809. Hab.
Monarhija prepustila je Napoleonu zapadne austrijske i slovenske pokrajine, kao i hrvatske
zemlje južno od Save

STANJE U POKORENIM ZEMLJAMA

- Napoleon je početkom 19. st. uspostavio francusku hegemoniju u Europi
- prekrojio je uvelike kartu Europe:
 u Nizozemskoj su Francuzi krajem 18. st. uspostavili Batavsku Republiku
 u Švicarskoj su utemeljili Helvetsku Republiku
 ukinuo je Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda, a austrijskog vladara proglasio
austrijskim carom
 uspostavio je Rajnski savez
 uspostavio je Veliko varšavsko vojvodstvo
 slovenske i hrvatske zemlje južno od Save pretvorio je 1809. u Ilirske pokrajine
- u pokorenim zemljama Francuzi primjenjuju neke ideje Francuske revolucije

POHOD NA RUSIJU 1812. I PAD NAPOLEONA BONAPARTEA

- Napoleon se razveo od svoje prve žene Josephine i oženio Marijom Lujzom, kćerkom
austrijskog cara Franje I, kako bi donekle legalizirao svoju vlast
- u Europi su Napoleonu tada ostale samo dvije ozbiljne protivnice: Velika Britanija i Rusko
Carstvo
- kad je ruski car Aleksandar I. 1811. otkazao rusku suradnju na kontinentalnoj blokadi,
Napoleon odlučuje osvojiti Rusiju

2
- 1812. francuska vojska s više od pola milijuna ljudi i oko 1000 topova napada Rusiju; nakon
nekoliko bitaka u jesen ulazi u Moskvu; Rusi su zapalili Mosku, pa se Napoleon odlučuje
povući
- jaka ruska zima i stalni ruski napadi uništili su Napoleonovu Veliku vojsku
- nakon poraza u Rusiji, nazirao se Napoleonov kraj; Austrija, Pruska, Rusija i Velika
Britanija udružuju se i nanose Francuskoj odlučne poraze
- 1813. u tzv. bitci naroda kod Leipziga Francuzi su poraženi, a u proljeće 1814. nakon
ulaska stranih vojski u Francusku, Napoleon je uhićen i poslan na otok Elbu
- u ožujku 1815. Napoleon je uspio pobjeći s Elbe i ponovno preuzeti vlast u Francuskoj, ali
se održao samo 100 dana
- odlučujući poraz Napoleon je doživio 18. lipnja 1815. u bitci kod Waterlooa u Belgiji
- Napoleon je pao u britansko zarobljeništvo; zatočen je na otoku Sv. Heleni, gdje je i umro
1821. godine

EUROPA NAKON NAPOLEONOVA SLOMA

- nakon pobjede nad Francuskom, sile pobjednice Velika Britanija, Austrija, Pruska i Rusija
sazvale su Bečki kongres, koji je zasjedao od rujna 1814. do lipnja 1815. godine
- glavnu riječ na Kongresu imali su austrijski kancelar Clemens Wenzel Lothar Metternich i
britanski ministar vanjskih poslova Robert Castlereagh
- odlučeno je da se u što većoj mjeri obnovi stanje kakvo je bilo u Europi prije Napoleona;
zato se to razdoblje naziva razdobljem restauracije (obnove)
- odluke:
 Francuska je vraćena u granice iz 1792., a na prijestolje je stupio Louis XVIII. iz
burbonske dinastije
 Hab. Monarhija je dobila Veneciju i Lombardiju, a priznato joj je pravo na bivše
Ilirske pokrajine, uključujući i područje Dubrovačke Republike
 Pruska je dobila krajeve oko Rajne
 Rusija se proširila na istočni i središnji dio Poljske, a priznato joj je pravo na Finsku i
Besarabiju
 u ruskom dijelu Poljske stvorena je autonomna Kraljevina Poljska, u personalnoj uniji
s Rusijom, a Krakov je proglašen slobodnom državom
 ujedinjenjem Nizozemske i Belgije stvoreno je Ujedinjeno nizozemsko kraljevstvo
 Švedska je dobila Norvešku, a Danska se osamostalila

3
  uspostavljen je Njemački savez pod vodstvom Austrije
 u Španjolskoj, Portugalu i talijanskim zemljama vratile su se stare dinastije
 obnovljena je Papinska Država
 Velika Britanija je došla u posjed mnogih bivših francuskih kolonija
 Švicarska je obnovljena
- sile pobjednice su odlučile suzbijati teženje za revolucionarnim promjenama u Europi, pa su
se Austrija, Pruska i Rusija u rujnu 1815. udružile u Svetu alijansu – vojno-politički savez
koji je trebao čuvati poredak u Europi; kasnije su se toj organizaciji pridružile gotovo sve
europske države