Zvonimir Glavaš; Regija u ranom novom vijeku; esej

ESEJ

Regija u ranom novom vijeku

1. Pojam regije

"Riječ regija dolazi od latinske riječi regio, gen. regionis koja izvorno znači smjer
crta, a zatim i međa, strana svijeta ili neba, kraj okoliš, područje, zemlja." 1 Kao što je ova
riječ u latinskomu jeziku imala široko značenje, tako ga ima i u hrvatsome, iako se kod nas
upotrebljava gotovo isključivo u prostornom i zemljopisnom smislu. Naime, regija može biti
područje jedne, dvije ili više država koje čini cijelinu bilo prema nekakvim prirodnim
obilježjima bilo prema onima koji su uvjetovani ljudskim djelovanjem ( kultura, povijest,
gospodarstvo, i tako dalje). Tako, na primjer, Hrvatsku ubrajamo uglavnom u
srednjoeuropsku, a Francusku u zapadnoeuropsku regiju. Nadalje, ako bismo govorili o
najvećoj regionalnoj podjeli unutar Hrvatske, napravili bismo podjelu na sredozemnu, gorsko-
planinsku i panonsku regiju. Zatim, možemo govoriti o regijama većih gradova. Sve ove
navedene podjele ne moraju se nužno podudarati sa upravnim jedinicama određene države, ali
povijest je pokazala da je to poželjno, pa stoga mnoge države tendiraju da to i ostvare. Dakle,
postoji više značenja toga pojma. Nadalje, smatram bitnim reći, kao što naglašava i Daniel
Nordmann, da nijedna granica nije " prirodna" sama po sebi, već su ljudi oni koji ih stvaraju.
Dobar primjer koji potkrijepljuje ovaj stav može biti onaj koji donosi Pierre Bourdieu o
nastanku izvjesne regije Okcitanije. Naime, prvo se došlo do pojma okcitanski jezik (kojim
zapravo nitko ne govori, već je u biti tim jezikom nazvan zbir različitih govora), a ljude što su
govorili tim jezikom nazivalo se Okcitancima, a prostor koji su nastavali nazvao se
Okcitanija. Na taj način je ta Okcitanija postala nekava regija. 2 Kao što je razvidno, na
stvaranje regije nije utjecao prostor ( barem ne primarno), to jest nešto " prirodno" ( kako bi
rekao Nordmann), već jezik, ljudska tvorevina. S druge, pak, strane, ne bismo smjeli izgubiti
iz vida važnost ljudskog okoliša koji nikada nije samo prirodni, nego je uvijek humaniziran. 3
1
Emil Heršak (ur.) Leksikon migracijskoga i etničkog nazivlja. (Zagreb: Školska knjiga, 1998.), 227.
2
Pierre Boudieu. Što znači govoriti. Ekonomija jezičnih razmjena. ( Zagreb: Naprijed, 1992.), 119.
3
Drago Roksandić. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. (Zagreb, 2003),7

1
Zvonimir Glavaš; Regija u ranom novom vijeku; esej

Dakle, ljudsko djelovanje ne može biti neovisno o okolini. O ovom je među prvima govorio
Fernand Braudel i time mnogo utjecao na suvremenu historiografiju, što, dakle, svjedoči o
tome da je to prepoznato među povjesničarima kao važan fenomen. Prema tome, smatam da
je za definiranje regije važno imati ta dva navedena čimbenika na umu: prvo, ljudi su oni koji
stvaraju regiju, a zatim, drugo, okoliš utječe kakvu će regiju ljudi ostvariti. Ova dva
čimbenika se ne isključuju međusobno, već, naprotiv, su komplementarni.

2. Primjer regije u ranom novom vijeku- Kninska regija

Kninska regija, to jest Knin i njegova okolica, , u mnogo pogleda je specifična regija.
To je uvelike uvjetovano i samim položajem te regije, to jest reljefom, ali svakako i burnim
povijesnim okolnostima i tijekovima. Naime, kninsko je područje uvijek tijekom svoje
povijesti bilo sastajalište i rastajalište puteva, kultura, to jest višegraničje. Međutim,
višegraničnost nije morala biti prednost. Mogla je biti i nedostatak. 4Knin je u razvijenom
srednjem vijeku postao značajno središte čemu je uvelike pridonosila njegova dobra
povezanost sa primorskim gradovima Splitom, Trogirom i Zadrom ( tako da je osjećao
prisustvo Jadranske i uopće Sredozemne kulture), a svakako i dobra povezanost s
unutrašnjošću. S ranim novim vijekom Knin doživljava značajne promjene. Naime, s
dolaskom Osmanlija i padom Knina u njihove ruke 1522. godine. (čemu je zacijelo pridonio
sukob kraljevske i mletačke vlasti), Knin i njegova regija nazaduju, jer ne dobivaju
dominantan i centralni položaj ( kako bismo očekivali), već ostaju na periferiji ( iako je Knin
jedno vrijeme čak bio sjedište krčkoga sandžakbega). Knin tako postaje pogranična tvrđava,
što ga je, dakle, degradiralo u svakom pogledu.

4
Drago Roksandić.),nav. dj, str. 20.