Nastavni predmet: Povijest

Nastavna jedinica: Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova

Nastavna cjelina: Hrvatska u prvoj polovici 19. stoljeća
Razred: 3. razred gimnazije
Autor: Zvonimir Glavaš

Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova

DALMACIJA I ISTRA DOLAZE U SASTAV HABSBURŠKE MONARHIJE

- do kraja 18. stoljeća Dalmacija i Istra su bile pod vlašću Mletačke Republike koja je
gospodarila Jadranom
- padom Venecije u svibnju 1797. godine Habsburška Monarhija dobila je Istru i Dalmaciju s
Bokom kotorskom u zamjenu za Lombardiju
- u listopadu 1797. Napoleon je sklopio mir s Austrijom u Campoformiju (Italija) kojim
je Habsburgovcima potvrđen posjed Dalmacije i Istre
- ušavši u sastav Habsburške Monarhije, u Dalmaciji se pojavio pokret za sjedinjenje s
ostatkom Hrvatske; na čelu pokreta bio je franjevac Andrija Dorotić (autor proglasa Narode
slavni); nastajali su brojni neredi i nemiri te su dalmatinski predstavnici otišli u Beč
- Ugarski je sabor 1802. godine također prihvatio zahtjev hrvatskih zastupnika
- ipak, bečki je dvor odbio sve zahtjeve, no uspostavio je slobodu plovidbe i trgovine
- sjedište austrijske uprave na dalmatinskom području bilo je u Zadru, a na istarskome u
Kopru

FRANCUSKA VLAST U DALMACIJI I ISTRI

- pobjedom u ratu s Austrijom te kasnije mirom u Požunu 26. prosinca 1805. Francuzi
stekli Dalmaciju i Istru
- sjedište pokrajinske uprave za Dalmaciju pod francuskom vlašću bilo je u Zadru, a za Istru u
Kopru
- u Dalmaciji je vojničku vlast preuzeo maršal Auguste-Frédéric-Louis de Marmont, dok je
na čelu civilne uprave bio providur Vincenzo Dandolo
- Francuzi su osnivali škole i poticali razvoj proizvodnje, trgovine i kulture

1
- sagrađena je također cesta Knin-Sinj-Metković-Kotor-Budva, a u Zadru 1806. godine
osnovano je Središnje povjerenstvo za trgovinu s ciljem unapređenja trgovine u Dalmaciji
stvaranjem trgovačkih komora (prva osnovana u Splitu)
- u prosincu 1807. ribolov u Dalmaciji proglašen slobodnim, a prodaja ribe oslobođena je
poreza
- u Trogiru u studenome 1806. otvoren je Kolegij sv. Lazara, a u Zadru licej (visoka škola) za
studij lijepe književnosti, medicine, prava, latinske i talijanske gramatike, itd.
- providur Vicko Dandolo proglasio je 5. svibnja 1807. u Dalmaciji Opću osnovu opće javne
nastave kojom je uređeno djelovanje liceja u Zadru i gimnazija u Krku, Zadru, Šibeniku…
-1809. ukinut je studij medicine u Trogiru, a licej u Zadru ustrojen je kao Središnja škola u
rangu fakulteta
- bilo je i negativnih strana francuske uprave:
 ukinuta je komunalna autonomija istarskih gradova
 stari sveučilišni studij u Zadru prestao je postojati
 došlo je do ukidanja tradicionalnih oblika lokalne samouprave te istupa protiv Crkve i
samostanskih zajednica koji su izazvali nezadovoljstvo puka, a to je prouzročilo
brojne pobune i ustanke koje je francuska vojska krvavo ugušila.
- u Zadru je 12. srpnja 1806. počeo izlaziti Kraglski Dalmatin- prve novine na hrvatskom i
talijanskom jeziku u Dalmaciji

PAD DUBROVAČKE REPUBLIKE

- Francuska je vojska pod vodstvom Jacquesa Alexandrea Lauristona 26. svibnja 1806. ušla u
Dubrovnik s izgovorom da će pomoći u obrani od Rusa i Crnogoraca
- u veljači 1806. Rusi su zauzeli Boku kotorsku, a pokušali su i Dubrovnik, ali su ih Francuzi
odbili
- general Lauriston zauzeo je dubrovačke utvrde, zastava sv. Vlaha zamijenjena je
francuskom trobojnicom, a dubrovačke brodove odvukli su jednim dijelom Francuzi, a
drugim dijelom Britanci i Rusi, uslijed čega je u gradu prestala svaka brodogradnja
- maršal Marmont je 31. siječnja 1808. ukinuo Dubrovačku Republiku
- tako je došao kraj stoljetne nezavisnosti Republike, koja se zbog iznimne kulturne važnosti
često naziva hrvatskom Atenom

BORBE NA JADRANU

2
- nakon što su Rusi potpisali mir u Tilzitu 1807. te se povukli iz Boke kotorske, u Jadran su
uplovili Britanci
- Iako su Francuzi primjenom kontinentalne blokade pokušali spriječiti razmjenu britanske
kolonijalne robe, Britanci su odgovorili protublokadom od Trsta do Krfa
- Britanci su zauzeli Vis i zaplijenili brojne brodove, a kasnije su Francuzi upali u višku luku,
opljačkali skladište te se povukli, da bi u ožujku 1811. bili poraženi u blizini Hvara
- u bitki pred Piranom između Francuza i Britanca u veljači 1812. sudjelovao je jedan od
najvećih brodova toga vremena (Rivoli); većina mornara bili su dalmatinski Hrvati, a brod se
predao tek kad su pobijeni ili ranjeni svi časnici i većina mornara
- na Visu su Britanci podigli 4 utvrde te su kasnije zaposjeli Korčulu, Lastovo, Mljet…
- poslije Bečkog kongresa (1815.) Britanci su se povukli

ILIRSKE POKRAJINE

-1809. vodili su se žestoke borbe u dolini Zrmanje i oko Gračaca, Gospića i Bilaja u novom
ratu između Francuza i Habsburgovaca.
- u početku krajiška vojska pod vodstvom Andrije Stojčevića nije imala većih uspjeha, ali
kasnije pod vodstvom Petra Kneževića krajišnici su upali u Dalmaciju i u srpnju osvojili
Šibenik
- hrvatske krajiške snage sudjelovale su pod zapovjedništvom Filipa Vukasovića u bitkama s
Francuzima kod Aspena i Wagrema u svibnju 1809.
- mirom u Schönbrunnu 14. listopada 1809. Habsburška Monarhija morala je
Napoleonovoj Francuskoj prepustiti slovenske i hrvatske zemlje južno od Save, a te krajeve
Napoleon je iste godine ujedinio s Dalmacijom i Istrom te osnovao Ilirske pokrajine
- Ilirske pokrajine sastojale su se od pet civilnih i jedne vojničke pokrajine: Koruška,
Kranjska, Istra, Dalmacija (s Dubrovnikom i Bokom kotarskom), Civilna Hrvatska (između
Zagreba i Rijeka) te Vojna Hrvatska (Karlovački generalat i Banska krajina)
- središte Ilirskih pokrajina je bilo u Ljubljani, a za guvernera je postavljen maršal Marmont
- 1809. u Rijeci je osnovana trgovačka komora, a 1811. gradi se i nova cesta Karlovac- Rijeka
koja je po Napoleonovoj ženi Mariji Lujzi nazvana Lujzinskom cestom
- 1810. oko 200 Hrvata je upućeno u vojne škole, a Marmont je ustrojio 6 ilirskih pukovnija
- Marmont je kasnije otišao u kaznenu ekspediciju u Bosnu, zbog borbe s Turcima, no vratio
se bez većih rezultata.

3
- krajiške postrojbe iz Vojne Hrvatske sudjelovale su 1812. u Napoleonovom pohodu na
Rusiju, a u ožujku 1813. ustrojena je posebna hrvatska pukovnija u Karlovcu