Uvod u lingvističku antropologiju

Predavanje, 12. 03. 2014.

- balkanski jezični sustav: srpski, grčki, rumunjski..., dijelom i hrvatski – iz iste je jezične
porodice, ali se s vremenom odjeljuje
- temeljni jezični organ je mozak
- antropološki lingvisti – usmjereni na deskriptivni strukturalizam ili povijsenu
rekonstrukciju nezapisanih jezika i govora
- lingvistički antropolozi – bave se proučavanjem jezika i govora kao bitnim
odrednicama kulture
- lingvistika: znanstveno proučavanje jezika (jezikoslovlje)
- lingvistička antropologija istražuje:
o uzroke i uvjete nastanka jezika
o jezik u društvenom i kulturnom kontekstu
o sinkroniju jezika (sadašnjosti, no nekada je potrebna i dijakronija)
- M. Chomsky jedan je od najvećih intelektualaca 21. stoljeća, jezikoslovac, razvija novi
pristup proučavanja strukture jezika
- MORFEM – dio riječi koji ima značenje
- u hrvatskom jeziku ima 30 fonema
- pragmatika – proučava namjeru i odnos između onih koji razgovaraju (ovisi o
kontekstu)
- temeljne grane lingvistike:
o historijska lingvistika – o jezicima kroz vrijeme
o sociolingvistika – društvena uvjetovanost jezika
o pragmalingvistika – uporaba jezika pri komunikaciji
o neurolingvistika – odnos jezika i mozga

JEZIK

- najvažnije obilježje ljudske vrste, ono što ga čini homo sapiens sapiens
- ne postoji zajednica bez jezika
- djeca jezik uče spontano, bez napora
- jezik je temeljna odrednica identiteta
 19. 03. 2014.

JEZIK

- primarna funkcija: kohezija zajednice koja se njime služi

- genetska lingvistika istražuje skup bliskosrodnih narječja (skupine dijalekata) koji ne
obuhvaćaju bliskosrodne jezike
- standardni jezik je norminiran, uređen pravilima
- IDIOM – najopćenitiji naziv za svaki mogući pojavni oblik jezika
o Organski – mjesni govor
o Neorganski – standardni jezik, žargon...
- jezik se ne može poistovjećivati s pisanim jezikom, sa standardnim jezikom, s mišlju,
komunikacijom..
- postoji ograničen broj fonema i riječi, ali je neograničen broj rečenica
- mnoštvo je definicija jezika, jedna od mogućih:
Sustav arbitrarnih (dogovorenih) znakova kojima se ljudi služe kako bi spoznali
i kodirali svoj doživljaj svijeta i međusobno komunicirali.
- čovjek je biološki razvio sposobnost jezičnog izražavanja
- jezik je evoluirao u sferi društvene interakcije (ključna za razvoj jezične kompetencije!)
- problem pitanja podrijetla jezika
- racionalističke teorije o podrijetlu jezika zastupa Rene Descartes (17. st.) koji definira
jezik kao temeljno ljudsko određenje
- Johann W. Herder (18.st.) govori o antropogenosti jezika i prvi ukazuje na povezanost
jezika i kulture
- Wilhelm von Humboldt (18-19.st.) utemeljitelj je suvremene filozofije jezika. On negira
božansko podrijetlo jezika
- William Jones (18.st.) pretpostavlja postojenje zajedničkog prajezika (indoeuropski)
- Franz (žao mi je, ali ne mogu pročitati prezime iz svojih bilješki, pronađite u literaturi,
u svakom slučaju počinje sa B i dalje ne znam) začetnik je komparatistike. Smatra
sanskrt najbliže zajedničkom prajeziku.
- Ferdinand de Saussure, s njime počinje suvremena lingvistika
- Franz Boas, otac američke antropologije
- Bronislaw Malinowski, funkcionalist, također se bavi pitanjem jezika
 09. 04. 2014.

Obilježja modernog čovjeka

- uspravan hod
- ovladavanje vatrom
- smanjivanje ruku i produljivanje nogu
- smanjenje očnjaka i čeljusti
- povećanje moždane mase
- ovladavanje vatrom, izradba oruđa
- razvitak ljudskog jezika

Preduvjeti razvitka jezika

- neurologija (ljudski mozak troši 20% kalorija)

- morfologija
- ontogeneza (usvajanje jezika)
- društvenost (razvitak većij i složenijih društvenih skupina)
- okružje (ekosfera u kojoj zajednica živi)

- za govorenje je potreban cijeli mozak

- larynx, nalazi se u grlu, ključan je za vokalizaciju

- jezik, zubi i usta služe za artikulaciju glasova

- prednji dio mozga zadužen je za govor

- Chomsky zagovara teoriju diskontinuiteta razvoja jezika i negira evolucijski razvoj

- Steven Pinker-separativna teorija: jezična sposobnost u strukturi ljudskog uma neovisna

je od drugih kognitivnih sposobnosti. Smatra kako je je ljudski um pri rođenju tabula
rasa te da do svega dolazi zbog socijalizacije

- do danas se ne zna zašto i kako je jezik evoluirao

- Eric Lenneberg: The biological fundation of language, 1967., → jezik je prirođen,

razvija se u unaprijed određenim terminima života
 - Robin Dunbar: jezik se razvija zbog života u većim skupinama

- Terrence Deacon, The symbolic species, 1998., važnu ulogu ima simbolička
komunikacija

- JEZIČNI GEN – zapravo ne postoje posebni geni za jezičnu kompetenciju

16. 04. 2014.

KOMUNIKACIJA

- ljudi nisu jedina vrsta koja komunicira, ali se jedina služi jezikom
- jezik je kreativan sustav koji na temelju ograničenog broja pravila ima neograničenu
mogućnost stvaranja
- svi su jezici genetsko srodni, nema takozvanih ¨primitivnih jezika¨
- Pinker i mnogi drugi smatraju kako je jezično ponašanje moralo imati svoj evolucijski
razvoj
- jezik nije isto što i komunikacija
- svi sustavi komunikacije služe se znakovima3
- životinjska komunikacija danas je jako razvijeno područje istraživanja
- postoji više vrsta komunikacije
1. vizualna komunikacija (mimikrija)
2. motorička (dodirna, pr. ples pčela)
3. kemijska (njušna-mravi)
- Charles F. Hockett donosi 15 obilježja ljudskog jezika i istražuje univerzalije unutar
jezika. Od tih 15, najvažnijih je slijedećih 6 kriterija:
1. urođeno-usvojeno, životinjski sustav znakova je nasljeđen, a ljudi jezik usvajaju i ta
im je sposobnost urođena (Chomsky)
2. poticaj
3. funkcija znakova
4. kreativnost, životinjska je komunikacija nekreativna
5. ograničenost
6. promjenjivost-stabilnost
 15. 05. 2014.

- jezik je skup bliskosrodnih dijalekata

- jezici Europe čine 4% jezika svijeta
- standardizacija jezika je umjetni način usporavanja mijene u jeziku i stabilizacije jezične
situacije
- jednu jezičnu porodicu čine jezici koji su se razvili iz zajedničkog prajezika
- neki narodi dobijaju naziv prema jeziku, a kod nekih je situacija obrnuta
- kriterij razlikovanja jezika:
o kriterij međusobne razumljivosti (nepouzdan)
o strukturalni kriterij
o kriterij identifikacije govornika

21. 05. 2014.

Kako se jezici mijenjaju?

- promjene se događaju na nekoliko razina i u svim jezicima:

1. FONOLOŠKA – leksička difuzija: pojedine glasovne promjene se ne odvijaju
uvijek istodobno u svakoj riječi, nego se šire od riječi do riječi, od govornika do
govornika
2. MORFOLOŠKA – kada morfem promijeni funkciju. Gramatikalizacija – promjena
značenja od leksičkog do gramatičkog
3. SINTAKTIČKA – promjena reda riječi u rečenici
4. SEMANTIČKA
- izvanjezični faktori mijenjanja jezika: sociolingvistički dodiri
- u dječjoj dobi moguća je višejezičnost, no kasnije jedan jezik preuzima glavnu ulogu
- miješani jezici nastaju u situacijama s vewlikim brojem dvojezičnih govornika, najčešće
zbog trgovine, a često je i kod egzogamije
- MIČIF – govori se u Kanadi i sjevorozapadnom SAD-u, ima jasno definiranu
gramatičku strukturu
 - SABIRI – kontaktni jezici između kojih nema hijerarhijske podjele, oba su
ravnopravna. Primjer za ovakav jezik je lingua franca, jezik koji se stoljećima rabio u
mnogim sredozemnim lukama, pa i na našem području, s romanskom podlogom, nikom
nije materinski jezik
- PIDŽIN – jedan jezik je primaran (hijerarhijska podjela)
- Kreolizacija – kreoli nastaju od pidžina ili od sabira

28. 05. 2014.

Ugroženost jezika

- godišnje izumire oko 25 jezika

- jezici oduvijek izumiru, no danas je taj broj znatno veći
- jezici nestaju iz različitih razloga, ali uglavnom onda kada broj djece koje usvajaju jezik
padne ispod 30%
- najugroženija područja: Australija, Azija (Sibir), zapadna Afrika, te manjinski jezici u
Europi
- uzroci izumiranja jezika mogu biti i premještanje stanovništva iz autohtonog prostora
ili podjela zajednice na manje grupe
- u sjevenoj Americi uložen je veliki trud u oživljavanje indijanskih jezika organiziranim
učenjem domorodačkih jezika u školama
- u Europi je najugroženija keltska skupina jezika
- jezik je odraz identiteta neke etničke ili nacionalne zajednice
- u svakom jeziku je ugrađeno svo znanje neke zajednice
- smatra se kako su višejezični ljudi tolerantniji od onih jednojezičnih
- jezična transformacija: latinski →romanski, pojava kada jedan jezik izumire, a drugi se
javlja
- jezici izumiru i uslijed političkih pritiska
- bitan element ugroze i zaštite je vjera
- izumiranje jezika ne može se spriječiti
- šest svjetskih jezika, prema UN-u: engleski, francuski, španjolski, arapski, kineski, ruski
- gotovo je nemoguće oživjeti neki jezik, rijetki su takvi primjeri:
 o hebrejski, jidiš, frizijski (Nizozemska)
- postojala je želja da se stvori globalni, univerzalni jezik bez nacionalne identifikacije →
esperanto (neuspjelo)

09. 06. 2014.

Ponavljanje

- jezik služi za prenošenje misli i kompletnog znanja o svijetu

- temelji se na kognitivnom procesu koji nije još uvijek u potpunosti razjašnjen
- jezik postoji samo u društvenoj interakciji
- odlikuje ga kreativnost, koja ga i razlikuje od ostalih sredstava komunikacije (npr.
životinjske komunikacije)
- jezična konpetencija omogućava razumijevanje kada je ono otežano
- Idiom – opći naziv za bilo koji jezik. Može biti organski (mjesni govor) i neorganski
(standardni jezik)
- tri su temeljne funkcije jezika: komunikacijska, kognitivna, vrijednosna
- razlikujemo akumulacijsku i akustičnu fonetiku
- ALOFONI su nekonepčani sonanti (slovo n u banka)
- morfem – najmanja jedinica koja ima značenje
- sintaksa – jezična struktura
- semantika – proučava značenja riječi
- pragmatika – proučava uporabu jezika u okviru društvene zajednice
- leksik – ukupnost riječi s kojima baratamo (lista s temeljnim leksikom koje se ne
posuđuju prema Swadeshu s jednog od prethodnih predavanja koje ja nemam, a bitno
je)
- sociolongvistika – proučava odnose između jezika i društva
- standardni jezik je suvremeni oblik književnog jezika, a književni jezik ne mora nužno
biti standardan
- jezične univerzalije:
o svi jezici nastali su iz jednoga
o svi ispunjaju temeljnu komunikacijsku ulogu u društvu
o imaju slične gramatičke strukture
o svi nastaju zbog istih bioloških predispozicija kod ljudi