HRVATSKE ZEMLJE U PRVOJ POLOVICI 19. ST.

– POČETAK
OBLIKOVANJA MODERNE HRVATSKE NACIJE
Hrvatska u doba Napoleonovih ratova

1. Napiši ime osobe na slici i opiši njegovo djelovanje.

- Ignjat Matrinović, bio je svećenik i sveučilišni profesor,

na čelu grupe uglednih mađarskih i hrvatskih časnika,
svećenika i građana. Ta je grupa osnovala tajnu
organizaciju kojoj je cilj bio pokretanje građanske
revolucije na temelju jakobinskih ideja.

2. Odgovori na pitanja.
Koja država je propala 1797.? Mletačka Republika
Koje vladao Istrom, Dalmacijom i Bokom kotorskom od 1797. Σ 1805.? Habsburgovci
Što je zagovarao Andrija Dorotić? Ujedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske, borio se za
očuvanje hrvatskog narodnog identiteta.
Tko je Matija Rukavina? Habsburški general, znao je hrvatski i oduševljavao narod svojim
govorima na hrvatskom jeziku.
Koji zagrebački biskup podupire pokret za ujedinjenje Istre i Dalmacije s banskom
Hrvatskom? Maksimilijan Vrhovac
3. Ispiši događaje kronološkim redom tako što ćeš zapisati redni broj od 1 do 5 (1
označava mlađi povijesni događaj, 5 stariji).
a) general Lauriston ušao sa vojskom u Dubrovnik 1806. 2.
b) službeno ukinuta Dubrovačka Republika 31.siječnja 1808. 3.
c) Francuzi zavladali Istrom; Dalmacijom i Bokom kotorskom 1805. 1.
d) stvorene ilirske pokrajine 1809. 4.
e) general Tomašić proglasio austrijsku vlast nad Dalmacijom,
Dubrovnikom i Bokom kotorskom listopad 1797. 5.

4. Na zemljovidu Razvoj cestovne mreže u hrvatskim zemljama u 18. i na početku 19.

stoljeća popuni legendu potrebnim podacima. (zapiši sa strane)

Zelena –
Karolina
Crvena-
Jozefina
Žuta-
Luizijana

5. Pogledaj naslovnicu novina i odgovori na pitanja!

Kako su se zvale novine?
Gdje i kada su izlazile?
Na kojim jezicima izlaze novine
Kraglski Dalmatin, izlazile su u Zadru od 1806. do 1810. ,
dvojezično na talijanskom i hrvatskom.

6. Na zemljovidu Ilirske pokrajine zaokruži sjedište pokrajina i popuni legendu

potrebnim podacima.

Crveno- ostatak Hrvatske i Vojne krajine

Narančasto- Austrija
Zeleno- Ugarska
 7. Pročitaj izvorni tekst i odgovori na pitanja.
MARŠAL MARMONT O GRADNJI CESTA U DALMACIJI
Kao vrhovni zapovjednik francuske vojne vlasti u Dalmaciji general (kasnije proglašen
maršalom) Marmont je uvidio da je iz vojnih interesa Francuske i dalmatinskih gospodarskih
interesa nužno odmah započeti s izgradnjom modernih kolnih cesta, jer su zatečen cestovne
komunikacije bile u izuzetno lošem stanju. Evo kako je Marmont objasnio zašto je izabrao
prometni pravac od Knina preko Trilja i Vrgorca prema Dubrovniku:
“U trasiranju ceste mogli smo izabrati dva različita pravca: slijediti obalu počevši od Splita,
proći kroz gradove Omiš i Makarsku, ili pak od Knina zaći u dolinu Cetine, proći kroz Sinj,
prijeći Cetinu u Trilju i stići do Neretve preko prijevoja Turije, nastaviti pustom dolinom što
vodi u Vrgorac prolazeći iza Vrulje i Biokova. Prvi pravac koji je više odgovarao
stanovništvu i bio dostupniji uobičajenim potrebama imao je nedostatak što bi slijedeći
neposredno morsku obalu bio izložen djelovanju ratnih brodova smještenih u kanalu. Zato ne
bi bio upotrebljiv, osim ako ne bi imali prevlast na moru. Kako se cesta gradila upravo iz tih
razloga, morali smo dati prednost vojnim potrebama. Tako je prihvaćen pravac kroz
unutrašnjost i cesta je potpuno izgrađena i dalje od Neretve, dok se od strane Dubrovnika
izgradila i dalje od Stona. Osim jednog manjeg prekida cesta je do Dubrovnika bila dovršena
1809. kada smo stupili u rat protiv Austrijanaca i kada smo ostavili oruđe da prihvatimo
oružje.“
(Maršal Marmont Σ Memoari, Logos, Split, 1984., 71.)
Koja su dva pravca bila razmatrana kao moguće dionice dalmatinske ceste od zapada prema
istoku?
- Prva opcija: slijedi se obala počevši od Splita, prolazi kroz Omiš i Makarsku
- Druga: od Knina do doline Cetine, prolazi se kroz Sinj, Cetinu se prelazi u Trilju i
dolazi se do Neretve preko perivo Turije, nastavlja se dolinom što vodi u Vrgoras,
prolazi se iza Vrulje i Biokova.
Zašto je Marmont odlučio graditi cestu u dalmatinskom zaleđu, a ne uz obalu?
- Zato što je uz obalu izložen djelovanju ratnih brodova smještenih u kanalu, stoga su
prednost dali vojnim potrebama
Prisjeti se, čije su ratne mornarice ugrožavale francusku vlast na istočnojadranskoj obali?
- Engleske