• Optičko sredstvo je svako prozirno sredstvo

kojim se svjetlost širi (zrak, vakuum, voda,

staklo…)
• Optičko sredstvo može biti optički gušće ili optički rjeđe

• Optička sredstva razlikujemo prema njihovoj optičkoj gustoći

• 
• Kroz prozirno sredstvo (voda, staklo…) svjetlost se
širi sporije

• Indeks loma (n)

Lom svjetlosti

primjer: zrak  voda, voda  zrak

Lom svjetlosti
Kada svjetlost prelazi iz
optički rjeđeg u optički gušće
Okomica sredstvo, lomi se prema
okomici.
Upadna zraka

𝑣 1 α
Zrak (n1) α>β

Voda (n2)
𝑣 2
β
Lomljena zraka

α – upadni kut (kut između

upadne zrake i okomice)
β – kut loma (kut između
lomljene zrake i okomice)
 Brzina i valna duljina se
mijenjaju, a frekvencija ostaje
ista.

 𝒗 =𝝀 ∙ 𝒇
  sin 𝛼 𝑛2
=
sin 𝛽 𝑛 1

𝐬𝐢𝐧 𝜶 ∙ 𝒏𝟏 =𝒔𝒊𝒏 𝜷 ∙ 𝒏𝟐
 

Snellov zakon loma: omjer sinusa upadnog kuta i sinusa kuta

loma jednak je omjeru indeksa loma sredstva kroz koje
prolazi lomljena zraka i indeksa loma sredstva kroz koje
prolazi upadna zraka
 
sin 𝛼 𝑣 1
=
sin 𝛽 𝑣 2
  
sin 𝛼 𝑣 1 𝑛 2
= =
sin 𝛽 𝑣 2 𝑛 1

Zrak (n1)=1

Voda (n2)=1,33
Lom svjetlosti
Kada svjetlost prelazi iz
optički gušćeg u optički rjeđe
Okomica sredstvo, lomi se od okomice.

Lomljena zraka

β β>α
zrak

voda

α – upadni kut (kut između

upadne zrake i okomice)
Upadna zraka β – kut loma (kut između
lomljene zrake i okomice)
• Kada povećamo upadni kut, povećava se i kut loma.
Lom svjetlosti

Okomica

zrak

voda α

Upadna zraka
Lom svjetlosti

Okomica

zrak

α
voda

Upadna zraka
 Kada je kut loma 90° lomljena zraka se
Lom svjetlosti širi samom površinom vode, granicom
između dva sredstva.

Okomica

zrak

α
voda

Upadna zraka  
Upadni kut pri kojem je kut loma (β) 90°
nazivamo GRANIČNIM KUTEM .
 Totalna (potpuna) refleksija

n1 n2 > n1

n2 g
  

izvor

g – granični kut
 = 900
totalne
refleksije
n1
sin  g 
n2
Granični kut je kut
kod kojeg se
svjetlost lomi tako
da putuje po
granici dvaju n1
sredstava. sin  g 
n2
Za upadni kut malo
veći od graničnog,
zraka se reflektira
natrag u sredstvo.
 Kada svjetlosna zraka dolazi na granicu

Lom svjetlosti sredstva pod kutom većim od graničnog kuta,

odbija se od površine natrag u vodu.

Okomica
Upadna zraka
zrak

α β

voda
Totalna refleksija
Totalna refleksija je odbijanje svjetlosti na prijelazu
iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo.
Totalna refleksija

• Primjer:
• Fatamorgana

• Optičke niti
PRIMJENA totalne refleksije :

• koristi se u svjetlovodima
• koji u medicini služe za osvjetljavanje pri
promatranju unutrašnjih organa
• koji se koriste u optičkim kabelima za prijenos
signala
 Svjetlovod

Optičke niti

Optički kabeli
PRIMJENA totalne refleksije :

• služi i kod tzv. prizmi za totalnu refleksiju

• pojava totalne refleksije primjenjuje se u
optičkim spravama
• da bi se zraka svjetlosti skrenula u drugi smjer, a
da se pritome ne izgubi ništa svjetlosti
 Prizme za totalnu refleksiju

1
1
2
2 2

1
1 2
PRIMJENA totalne refleksije :

• javlja se kod pojave zvane fatamorgana

a) u pustinji, npr.
Zrak uz površinu zemlje, za jako vrućih dana, rjeđi je od ostalih
slojeva ( taj sloj zraka ima i manji indeks loma od onog sloja
iznad njega, koji je nešto hladniji). Svjetlosne zrake koje se
odbijaju od oblaka i drveća totalno se reflektiraju na vrućem
zraku uz površinu. Opažač vidi sliku u produžetku reflektiranih
zraka. Slika je obrnuta, pa oblak izgleda kao jezero koje
reflektira sliku palme, npr.
PRIMJENA totalne refleksije :

• javlja se kod pojave zvane fatamorgana

b) zrcaljenje asfalta za jako vrućih ljetnih dana

Zrake se totalno reflektiraju na granici ugrijanog zraka iznad asfalta. Tu
pojavu vidimo samo dok su naše oči u visini totalno reflektiranih zraka.
Zrcaljenje ceste
Ukras :
Osim lomljene zrake, na granici
dvaju prozirnih sredstava
nastaje i odbijena zraka, za
koju vrijedi zakon refleksije.