SOCIOLOGIJA MEDICINE

INDIKATORI ZDRAVLJA UZ POJAŠNJENJE

1.- očekivano trajanje života – dobije se iz tablice mortaliteta, a predstavlja broj

godina koje će u prosjeku doživjeti osoba koja se upravo rodila – u razvijenim
zemljama iznosi blizu 80 godina; žene žive 5-7 godina duže od muškaraca.
Globalni prosjek je 66 godina.

2.- očekivano trajanje zdravog života (HALE) – definira se na osnovi tablica

mortaliteta, službenih statistika i javnog mijenje, a obično je 7-8 godina kraći od
očekivanog trajanja života

3.- mortalitet dojenčadi - ukupan broj umrle djece do prve godine života na 1000
živorođenih

4.- morbiditet - pojava određene bolesti

5.- samoprocijena zdravstvenog stanja – dobije se ankentnim istaživanjem ili

intervjuima, obično na skali 5 ili 10 stupnjeva

SMJER POVEZANOSTI SOCIOEKONOMSKOG STATUSA I ZDRAVLJA

Povezanost socioekonomskog statusa i zdravlja može se tumačiti na dva načina:

1.-Socijalna kauzalnost – socioekonomski status ima utjecaj na zdravlje

pojedinca (socioekonomski status je uzrok, a zdravlje posljedica)

2.-Socijalan selekcija – loše zdravlje dovodi do toga da pojedinci nisu u

mogućnosti imati, postići ili zadržati, visok socioekonomski status (česta
bolovanja, gubitak radnog mjesta)

POJAM „FUNDAMENTALNOG RAZLOGA „ ZDRAVSTVENIH NEJEDNAKOSTI

Znatno ga je teže ustanoviti.

Razlike u zdravlju ljudi višeg i nižeg socioekonomskog statusa mogu se objasniti

zdravstveno štetnim ponašanjem tj. izloženošću rizičnim faktorima(higijena,
alkohol pušenje)

Ljudi višeg socioekonomskog statusa zbog veće količine novca, moći i znanja
uvijek su manje izloženi rizičnim faktorima.
KARAKTERISTIKE RADA U POSTINDUSTRIJSKIM DRUŠTVIMA I NJIHOV
UTJECAJ NA ZDRAVLJE

U postindustrijskom društvu promijenjena je narav rada – sve je manje poslova

u industriji, a sve više u uslužnim zanimanjima i obradi informacija.

Nesigurnost na tržištu rada – zaposlenja su privremena. Pritisak za smanjenjem

troškova dovodi do otpuštanja i stresa.

Žene su više izložene dvostrukom opterećenju (posao i ibitelj).

Rad je sve manje fizički zahtjevan, ali više psihički zamoran – izaziva stres.

MODELI RADNOG STRESA

1.-model sklada između osobe i okoline - nesklad se događa kada potrebe nisu
zadovoljene ili kada zahtjevi radnog mjesta prelaze sposobnosti radnika.

2.-model „zahtjev – podrška – kontrola“ – stres se pojavljuje kada radnik nema

kontrolu nad obavljanjem posla, a posao je psihološki zahtjevan – socijalana
podrška može umanjiti osjećaj stresa.

3.-model „učinak – nagrada“ – ukoliko radnik ne osjeća da je dobio ono što

zaslužuje (nagradu, priznanje, novac) nastupa stresna situacija; radnici su često
prisiljeni ostajati na poslu iako smatraju da nisu dovoljno nagrađeni.

UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI NA ZDRAVLJE

Nezaposlenost ima vrlo negativan utjecaj na zdravlje i to kroz dva mehanizma:

1. Nepostojanje latentnih funkcija rada – funkcije rada odnose se na

strukturiranje vremena, osjećej smislenosti i svrhe, socijalne veze i sl.

2. Financijska deprivacija – gdje je važniji subjektivni osjećaj financijskih

teškoća od objektivnog pada prihoda.

OBJAŠNJENJE NISKE PRISUTNOSTI MUŠKARACA U SESTRINSKOJ

PROFESIJI

Niska socioekonomska pozicija sestrinske profesije.

Tradicionalna definicija sestrinstva kao ženskog poziva.

DEFINICIJA SOCIJALNE INTEGRACIJE I SOCIJALNE PODRŠKE

1.-socijalna integraciaj – stupanj u kojem je pojedinac dio različitih društvenih

grupa, te u kojoj mjeri sudjeluje u njima, a mjeri se kroz prijateljstvo i
poznanstvo

2.-socijalna podrška – osjećaj da je pojedinac voljen, poštovan cijenjen i da

pripada skupini

DURKHEIMOVO ISTRAŽIVANJE SOCIJALNE INTEGRACIJE I SUICIDA

Ustanovio je negativnu koleraciju između socijalne koleracije i suicida.

Istraživnja su mu pokazala da kod ljudi koji su u braku i katolici, za razliku od

protestanata, je manja vjerojatnost počinjenje suicida.

Pokazao je da nagle socijalne promjene, kojima se gube dotadašnje nome i

vrijednosti, dovode do povećane stope samoubojstava.

DIMENZIJE SOCIJALNE PODRŠKE

1.-instrumentalna socijalna pdrška - odnosi se na praktično pružanje pomoći

(davanje novca, pomoć u obavljanju poslova i sl.)

2.-informacijska socijalna podrška – kroz pružanje korisnih informacije daje

osjećaj sigurnosti

3.-emotivna socijalna podrška – pruža ljubav, prijateljstvo i razumjevanje

UTJECAJ SOCIJALNE INTEGRACIJE I SOCIJALNE PODRŠKE NA ZDRAVLJE

1.Socijalna integracija djeluje na zdravlje:

-često ne smanjuje pojavu bolesti, ali smanjuje mortalitet

-omogućuje bolju zdravstvenu zaštitu kroz socijelne veze i novac

2.Socijalna podrška djeluje na zdravlje:

-umanjuje veličinu i posljedice stresnog događaja

-djeluje direktno na zdravlje

-umanjuje pojavu bolesti i smanjuje mortalitet

KOJIM SE PITANJIMA BAVI SOCIOLOŠKI MODEL DUŠEVNIH
POREMEĆAJA (objašnjenja)?

1.socijalna relativnost duševnih poremećaja – ukazuje da duševni poremećaj ima

društvenu dimenziju

2.etiketiranje duševnih poremećaja – duševni bolesnik može imati dodatne

poteškoće u socijalnom funkcioniranju

3.društvena etiologija duševnih poremećaja – postoji kod blažih poremećaja. Kod

težih poremećaja vjerojatniji je medicinskimodel.

Velika je važnost socijalne podrške.

ZBOG ČEGA SE ŠTETNA ZDRAVSTVENA PONAŠANJA NALAZE KOD ISTIH

POJEDINACA (2 moguća objašnjenja)?

Postoje dva moguća objašnjenja:

1.socioekonomsko – siromašniji slojevi imaju manje novca za bolju prehranu,

manje vremena za vježbanje, te su više izloženi stresu

2.kognitivno – pojedinci koji ne mogu kontrolirati štetne navike, ne mogu ih

kontrolirati na svim područjima

ZAŠTO JE POVEZANOST SOCIOEKONOMSKOG STATUSA I KONZUMACIJE

ALKOHOLA NEJASNA?

Razlike u socioekonomskom statusu nisu jednoznačne.

Viši slojevi uglavnom više konzumiraju alkohol(veća novčana moć), ali

alkoholizam je nešto češći u nižim socijalnim slojevima (bijeg od problema).

Veća vidljivosti razlike u registriranom alkoholizmu kod nižih socijalnih slojeva

zbog veće kontrole centra za socijalni rad, a i zbog mogićnosti ljudi iz viših
slojeva da „opravdaju“ svoju konzumaciju alkohola.
1.DEFINICIJA SOCIOLOGIJE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE

Sociologija-sveobuhvatna znanost o društvu koja proučava društvene uzroke i

posljedice ponašanja

Medicinska sociologija-proučava socijalne determinante zdravlja i

zdravstva,budući da su zdravstvo i zdravlje društveni fenomeni

2.BIO-MEDICINSKO I SOCIO-MEDICINSKO SHVAĆANJE ZDRAVLJA I BOLESTI?

Biomedicinsko poimanje zdravlja i bolesti:

-zdravlje je odsustvo bioloških abnormalnosti

-bolesti imaju specifične uzroke na koje se treba isključivo koncentrirati

-zdravlje društva ovisi isključivo o upotrebi medicinskih resursa i ulaganjima u

njih

Socio-medicinsko poimanje zdravlja i bolesti:

-zdravlje je multidimenzionalno(tjelesno,psihološko,socijalno)

-uzroci zdravlja su mnogostruki(neposredni i posredni)

-zdravije društvo može se postići mjenjenjem ponašanja i uvjeta života kojima

su ljudi izloženi

3.RAZLOZI PORASTA ZNAČENJE MEDICINSKE SOCIOLOGIJE?

-pruža uvid u organizaciju zdravstvenog sustava

-bolje razumjevanje vlastite profesionalne pozicije

-veliki porast kroničnih bolesti koje imaju kao uzroke životni stil i uvjete života

-veliki utjecaj društvenih nejednakosti na zdravlje koji je velik i u razvijenim

zemljama-

-medicinski sociolozi nametnuli su se kao objektivni kritičari zdravstvenog

sustava i reformi
4.TRI IZVORA MEDICINSKE SOCIOLOGIJE?

-profesionalni(sociologijski)-primjena već postojećih pojmova i teorija

-paternalistički(javnozdravstveni)-teži da se promjenom društzvenih uvjeta

poboljša zdravlje stanovništva

-individualni(liberalni)-bolest promatra kao neravnotežu u životu

pojedinca(Galen,Hipokrat)

5.LAIČKE DEFINICIJE ZDRAVLJA?

-zdravlje kao nepostojanje bolesti

-zdravlje kao funkcionalni(radni) kapacitet

-zdravlje kao osjećaj blagostanja

-zdravlje kao ekvilibrij(ravnoteža)

7.OBJASNITI POJAM SOCIOEKONOMSKOG STATUSA?

-indikator društvenih nejednakosti mjera je socioekonomskog

statusa(dohodak,obrazovanje,zanimanje),odnosno razlike u populaciji kada su te
mjere u pitanju

-mjeri se i putem pojedinačnih mjera(obrazovanje,zanimanje,dohodak)ili nekom

od kompoziotnih mjera(broj godina završenog školovanja)

8.RAZLOZI VELIKIH ZDRAVSTVENIH NEJEDNAKOSTI U RH?

- subjektivna percepcija velike društvene nejednakosti (ljudi u RH vjeruju da su

njednakosti veće nego što stvarno jesu)

-stupanj subjektivnog siromaštva veći je od stupnja objektivnog siromaštva

-manja dostupnost zdravstvene skrbi

9.OBJAŠNJENJA SOCIOEKONOMSKIH NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJU?

-prirodna/društvena selekcija-pojedinci slabijeg zdravlja teže ostvaruju

društveni uspjeh

-materijalističko/strukturalno-loši životni uvjeti dovode do bolesti među

nižim socijalnim slojevima

-bihevioralno objašnjenje-viši socijalni slojevi žive zdravijim načinom života,te

su bolje obrazovani i manje frustrirani

-artefakt objašnjenje-povezanost zdravlja i socioekonomskog statusa u

stvarnosti ne postoji nego je reztultat mjerne pogreške

10.Whitehall studije i socijalni gradijent?

Prva Whitehall studija-kraj 60-ih 20.st. započela je kao klasični istraživanje

determinanti nekih bolesti(prehrana,pušenje),istraživanje je pokazalo da je
zdravlje povezano s višim mjestom u hijerarhiji((viši službenici su manje
oboljevali),razlika je bila očita i u birokratskoj hijerarhiji,odnosno otkrila je
postojanje socijalnog gradijenta(zdravstvene razlike nisu rezultat podjele na
siromašne i bogate već postoje između svih slojeva stratifikacijske ljestvice)

Druga Whitehall studija-kraj 80-ih 20.st uvela je nove varijable te je socijalni

gradijent bio barem jednak kao u prvoj studiji, a uzroci su bili pronađeni u naravi
posla(autonomija,podrška) i stupnju socijalne integracije(participacija u
društvenim grupama)

11.SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I ZDRAVLJE?

-zemlje s većim stupnjem nejednakosti imaju i veće zdravstvene nejednakosti te

lošiji ikupni zdravstveni sustav

-postoje dva razloga zbog čega zemlje s većom nejednakosti imaju lošije
zdravlje:

-manja socijalna kohezija(manja solidarnost i socijalna podrška)

-relativna deprivacija(niži slojevi osjećaju se frustrirano zbog nejednakosti)

12.MORALNA PRIHVATLJIVOST POJEDINIH VRSTA ZDRAVSTVENIH

NEJEDNAKOSTI I JELI IH MOGUĆE IZBJEĆI(TABLICA)?
Tablica se odnosi na razlike u zdravlju među ljudima tj. u kolikoj mjeri ih je
moguće izbjeći i smatraju li se moralno opravdanima.

1.Biološke razlike – uglavnom genetske razlike

2.Slobodno izabrano štetno ponašanje - npr. pušenje, nedostatak kretanja,

prekomjerna konzumacija alkohola i sl.

3.Prihvaćanje zdravstveno korisnih ponašanja – npr. preventivni odlasci liječniku,

pravilna prehrana i sl.

4.Štetno ponašanje ograničeno socioekonomskim čimbenicima – npr. štetna

zdravstvena ponašanja bit će prisutnija kod ljudi nižeg statusa, nezaposlenih,
ljudi koji rade u lošijim radnim uvjetima i sl.

5.Izloženost zdravstvenim rizicima – zagađen zrak, loša kvaliteta vode,

izloženost buci ili toksičnim tvarima na radnom mjestu

6.Ograničena dostupnost zdravstvenih službi – udaljenost od liječnika,

nedostatak novca za plaćanje usluge i sl.

7.Socijalna pokretljivost i zdravlje – onemogućavanje društvenog napredovanja

(npr. školovanja ili dobivanja boljeg posla) zbog bolesti.

Ovi rezultati upućuju na zaključak da se zdravstvene nejednakosti vjerojatno

mogu ptromjeniti samo širim društvenim promjenama.

14.NAČINI UTVRĐIVANJA SMJERA POVEZANOSTI SOCIOEKONOMSKOG STATUSA

I ZDRAVLJA?

-proučavanje socijalno rizičnih faktora koji su izvan utjecaja pojedinca

-longitudinalnim istraživanjem kojim se pojedinci prate kroz duže razdoblje

19.OBJASNITI POJMOVE SPOLA I RODA?

Spolne uloge su društveno determinirane i ne predstavljaju izraz bioloških

razlika.

Sociolozi ponekad razlikuju spol (sex) i rod (gender), pri čemu „rod“ označava
društvenu konstrukciju spolnih uloga.

20.KONSTRUKCIJE SPOLNIH ULOGA I ZDRAVSTVENI STATUS?

-u razvijenim zemljam žene duže žive od muškaraca, no češće idu na bolovanje,
češće koriste lijekove i više brinu za zdravlje

-kod konstrukcije spolnih uloga muškarci na bolest gledaju kao na slabost i

prijetnju svojoj muškosti, pa više oklijevaju u traženju pomoći,

a kod percepcije ozbiljnih simptoma muškarci iste simptome manje opasno

doživljavaju u odnosu na žene,

žene daju složenije definicije o zdravlju(zdravlje je osjećaj dobrobiti)dok

muškarci definiraju zdravlje kao odsustvo bolesti

21.TEORIJE SPOLNIH UZROKA RIZIČNIH ZDRAVSTVENIH PONAŠANJA?

-Biologijska teorija-muškarci su skloniji rizičnom

ponašanju(agresija,alkohol,pušenje) zbog hormonalne strukture-testosteron

-Socijalizacijska teorija-rizično ponašanje je uloga muškosti(muškarci nižeg

statusa time žele pokazati snagu i dominaciju)

22.NAJVAŽNIJI PREDIKTOR RIZIČNIH ZDRAVSTVENIH PONAŠANJA KOD

MUŠKARACA?

-stereotipno shvaćanje spolnih uloga

23.BRAČNI STATUS I ZDRAVLJE?

-bračni status sam po sebi nema velikm utjecaj na zdravlje , ali kvaliteta braka
ima

-osobe koje brak procjenjuju sretnijim zdravije su oid osoba čijni brak nije
sretan ili nisu u braku

-muškarci više profitiraju od braka u zdravstvenom smislu(razlika u zdravlju

između oženjenih i neoženjenih muškaraca je veća od razliuke udanih i neudanih
žena)

-budući da se kvaliteta braka mjeri samoprocjenom možemo reći da optimizam

utječe na kvalitetu braka

24.OBJAŠNJENJA FEMINIZACIJE LIJEČNIČKE PROFESIJE?

1.Medicina je povezana s brigom o ljudima, a žene karakterizira veći stupanj
empatije pa ih više privlači ta profesija

2.Socijalni status medicinske profesije se smanjuje, pa je manje privlačna za

muškarce-ovo objašnjenje je netočno jer istraživanja pokazuju da je zanimanje
liječnika jedno od najuglednijih

3.U drugim profesijama se isto smanjuje broj muškaraca,muškarci sve više

zaostaju u obrazovnim postignućima u odnosu na žene

-kombinacija prvog i trećeg objašnjenja je najbliža istini

26.DEFINICIJA STRESA?

-nespecifične posljedice zahtjeva okoline na organizam koje nadilaze njegove

mogućnosti prilagodbe

(faza alarma,otpora i iscrpljenosti)

31.POJAM STIGMATIZACIJE, KOD KOJIH JE BOLESTI STIGMATIZACIJA

NAJJAČA?

-uključuje socijalno odbacivanje i izolaciju

-osobito je jaka kod bolesti kod kojih postoji mogućnost zaraze ili se pojedinci
okrivljuju za nastanak istih(AIDS,ovisnosti)

-javlja se i kod malignih bolesti,ima jak utjecaj na negativno samopoštovanje i

osjećaj izolacije

32.MODELI DUŠEVNIH POREMEĆAJA(OBJAŠNJENJA)?

1.Medicinski model-bolest se javlja u poremećaju živčanog sustav-mozga,a

simptomi su psihičke smetnje,prvi medicinski model bio je liječenje sifilisa

2.Psihoanalitički model-uzroke poremećaja vidi u konfliktu između nesvjesnih

nagona i društvenih normi,potisnuti nagoni uzrokuju depresiju i anksioznost,a
rješenje je u psihoterapiji

3.Sociodinamički model-poremećaje vidi u nedovoljnoj socijalnoj integraciji-

čovjek kao socijalno biće

-liječenje je socioterapijsko(grupna terapija,komune)

4.Bihevioristički model-na poremećaje gleda kao na posljedice učenja pod

utjecajem poticaja iz okoline,a nagradama i kaznama se modificira ponašanje
5.Sociologijski model – ukazuje na mogućnost da se duševni poremećaj stvara
kroz etiketiranje, te da duševna bolnica i prisilna hospitalizacija mogu pogoršati
duševno stanje

34.KOJA TRI CILJA TREBAJU OSTVARITI ZDRAVSTVENI SUSTAVI?

1.podizanje zdravstvenog statusa nacije

2.pravednost

3.odgovornost i odgovarajući pristup pacijentima

35.KADA SE ZDRAVSTVENI SUSTAV SMATRA PRAVEDNO FINANCIRANIM?

-ako sva kućanstva neovisno o dohodku za zdravstveno izdvajaju jednak dio

svog dohodka(WHO,def.)

-nejednaka izdvajanja,poput odluke bogatih da plate više za kvalitetnu

uslugu,moraju biti dobrovoljna

-bogati subvencioniraju zdravstvenu zaštitu siromašnima(element solidarnosti)

-sustav nepravedno financiran ako postoji veliki dio direktnih plaćanja(out-of-

pocket)

36.TEORIJSKI(IDEALNOTIPSKI)GLEDANO ,KAKO SE ZDRAVSTVENI SUSTAVI

MOGU PODJELITI?

-državni

-tržišni(privatizirani)

-mješoviti

37.PREDNOSTI I NEDOSTACI DRŽAVNOG SUSTAVA?

-prednosti-
pravednost,jednostavnost,manji administrativni troškovi

-nedostaci-

nepostojanje izbora na strani pacijenta,smanjeno investiranje u medicinsku

tehnologiju,loš odnos prema pacijentima-birokratizam,nepostojanje poticaja dsa
se radi kvalitetnije

38.PREDNOSTI I NEDOSTACI TRŽIŠNOG SUSTAVA?

-prednosti-

postojanje potrošačkog izbora koji bi trebao povećati efikasnost

sustava,povećana individualna odgovornost za vlasytito zdravlje

-nedostaci-

-povećana zdravstvena nejednakost

39.POJAM I DIMENZIJA JATROGENEZE?

-jatrogeneza-mogućnost da medicina uzrokuje bolesti i pogoršanje zdravstvenog

stanja(grč.latros-liječnik; genesis-uzorak)

-tri dimenzije:

-klinička,socijalna,strukturalna

40.MEDIKALIZACIJA?

-sve veća upotreba lijekova,medicinskih intervencija,pretvaranje prijašnjih

socijalnih i psiholoških problema u medicinske probleme

41.TKO SU TIPIČNI KORISNICI U VEĆINI ZEMALJA ALTERNATIVNE MEDICINE?

-mlađe i obrazovane osobe

42.NAJVAŽNIJI RAZLOZI KORIŠTENJA ALTERNATIVNE MEDICINE?

Razlozi zbog kojih ljudi koriste alternativnu medicinu kao dopunu ili alternativu
klasičnoj, ortodoksnoj medicini:

1.Dopuna u liječenju kroničnih bolesti-(bolovi vezani za reumatizam, bolove u

leđima i sl.).

Istraživanja pokazuju da pacijenti kojima klasična medicina ne uspijeva pomoći u

ublažavanju ovih vrsta boli češće koriste usluge alternativne medicine.

2.Loš odnos liječnik-pacijent- Alternativnu medicinu više koriste pacijenti koji

vjeruju da je moderna medicina dehumanizirana (pristup „tekuće vrpce“) i da ne
vodi dovoljno računa o individualnom i holističnom pristupu pacijentima.

Alternativni terapeuti posvećuju više vremena pacijentima od liječnika.

3.Tzv. postmoderni vrijednosni sustav- uključuje smanjeno povjerenje u znanost

i tehnologiju, jače naglašava emocije i holističko poimanje zdravlja kao nečega
što počinje „promjenom iznutra“

Povjerenje u znanost i tehnologiju pada u današnjim “društvima rizika”.

Današnji su rizici proizvedeni ljudskim djelovanjem (zagađenje, nuklearna

tehnologija, GMO, aditivi u hrani i sl.).

4.Alternativna medicina ponekad služi kao svjetonazor koji pruža egzistencijalnu

utjehu koju je ranije pružala religija. Također se često smatra da se alternativna
medicina zapravo svodi na placebo efekt i da ne liječi pacijenta, nego samo
mijenja njegovu percepciju bolesti i tješi ga.

44.U KAKVIM SU ZEMLJAM STOPE PUŠENJA OBIČNO VEĆE?

Stope pušenja su obično veće u manje razvijenim i nerazvijenim zemljama gdje

pripadaju zelje gdje su se dešavale nagle i velike socijalne promjene (tranzicija)

Najviše je pušača u zemljama bivšeg SSSR-a, i Kubi te općenito u Istočnoj Europi