Nastavnik: Hasaković Amir

Predmet: Fizika
Školska godina: 2013 / 2014

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

Škola: Srednja mješovita škola „Žepče“ Žepče

Nastavni predmet: Fizika
Razred: III (treći) Odjeljenje: 4
Redni broj časa: 20 i 23 Datum: 25.10.2013.

Nastavna tema: Optika

Nastavna jedinica: Planparalelna ploča. Optička prizma
Cilj: Upoznati učenike sa tim kako to svjetlost prolazi kroz planparalelnu ploču.

Zadaci nastave
Kognitivni:
- Shvatiti kako svjetlost prolazi kroz planparalelnu ploču,
- Upoznati sa tim da se svjetlost ne lomi prilikom prolaska kroz planparalelnu ploču.

Funkcionalni:
- Razvijati sposobnosti izgradnje fizikalnih misonih modela,
- Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja u pojedinim situacijama,
- Razvijati kod učenika kritičko razmišljanje,
- Podsticanje radoznalosti i ispoljavanja kreativnosti.

Odgojni:
- Podsticati radoznalost i maštu,
- Pobuditi interes za proučavanjem,
- Podsticati usvajanje jezika fizike,
- Izgraditi naučni stav o materijalnosti svijeta.

Tip časa: Obrada novog gradiva

Lokacija rada: Kabinet za fiziku
Metode rada: Izlaganje i rasprava, demonstracijski ogledi, istraživanje.
Oblik rada: Frontalni
Nastavna sredstva i pomagala: Nastavna sredstva.
Literatura za učenike: Čolić, A. (2005.), Fizika za II razred srednjih škola, Bosanska riječ,
Tuzla

III VREMENSKI PLAN NASTAVNOG ČASA

Uvod: 5 minuta
Glavni dio: 30 minuta
Završni dio: 10 minuta
IZVOĐENJE NASTAVNOG ČASA
STRUKTURA I SADRŽAJ ČASA

1
Uvodni dio

Nakon što upišemo čas i provjerimo da li su svi učenici prisutni na času, provjerimo
domaću zadaću i ukoliko učenici nešto nisu znali, izvodimo jednog učenika na tablu i zajednički
analiziramo zadatak.
Zatim provjeravamo predznanje i ideje učenika u odnosu na sadržaj ovog nastavnog
sata.
Postavljamo pitanja:
1. Kako se svjetlost predstavlja u geometrijskoj optici?
2. Podjela geometrijske optike?
3. Kako glasi zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti?
4. Kako glasi zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka?
5. Kako glasi zakon odbijanja svjetlosti?
6. Kakvo je to difuzno odbijanje svjetlosti?
7. Kako glasi zakon prelamanja svjetlosti?
8. Kada dolazi do totalne refleksije?
9. Čemu je jednak granični ugao totalne refleksije?

Glavni dio
Nakon što su učenici odgovorili na pitanja, obavještavamo ih da ćemo raditi novu
nastavnu jedinku, te zapisujemo naslov:
Planparalelna ploča

Planparalelna ploča je providno tijelo ograničeno sa dvije paralelne površine. Neka je

indeks prelamanja materijala ploče n i neka je sa obe strane vazduh čiji je indeks prelamanja
n  1.

Svjetlost se u tački M 1 zrak se prelama ka normali, a u tački M 2 od normale. Ako su  i 

upadni i prelomni ugao, onda za tačku M 1 važi:
sin   n  sin 
Za tačku M 2 važi
n  sin  1  sin  1
Uglovi  i  1 su jednaki odgovarajuće normale paralelne te je:
  1
2
Svjetlostni zrak prolazi kroz planparalelnu ploču bez prelamanja.

Optička prizma
Kod optičke prizme prelomne površine nisu paralelne već zaklapaju neki ugao  . Taj
ugao se zove prelomni ugao prizme.

Kada svjetlosni zrak padne na prelomnu površinu skreće prema široj strani prizme. Na
drugoj strani ponovo se prelama ka široj strani prizme.
Sa slike se vidi da su vanjski uglovi u trouglovima ABC i ABD jednaki su zbiru dva
nesusjedna ugla, a vanjski ugao pri vrhu D i ugao  su jednaki kao uglovi s normalnim kracima.
  (  1 )  ( 1   2 ) i    1   2
    1   1   2  (   1 )  ( 1   2 )
  (   1 )  
Ako smanjimo upadni ugao, ugao skretanja će se smanjivati do slučaja kada je    1 . Daljnim
smanjivanjem upadnog ugla, ugao skretanja se povećava. Ugao minimuma  se javlja kada je
upadni ugao jednak izlaznom. Ako je    1 , onda je   1   / 2 , a   2   , pa je:
 

2
Zakon prelamanja tada glasi:
  
sin  n  sin
2 2
 
sin
n 2

sin
2
Ako je ugao kod optičke prizme mali, mali je i ugao minimalnog skretanja i tada možemo
zamjeniti sinus ugla sa samim uglom, tako da dobijamo:
 
n

   (n  1)
Ako je prelomni ugao kod optičke prizme mali onda se ta prizma naziva optički klin.

Primjer 1. Ukupno skretanje svjetlosnog zraka kroz optički klin iznosi 6 0 . Koliki je indeks
prelamanja materijala optičkog klina ako je prelomni ugao prizme 10 0 .

3
Rješenje:
  60
  10 0
n 1
Ukupno skretanje svjetlosnog zraka kroz optički klin je:
   (n  1)
    n 
     n / :
  
n   1  1,6
 

Završni dio

U završnom dijelu sa učenicima ponavljamo gradivo postavljajući pitanja.

Zadatak 1. Svjetlost pada na optički klin čiji je prelomni ugao   10 0 , a indeks prelamanja
n  1,6 . Koliki će biti ugao skretanja?
Zadatak 2. Ukupno skretanje svjetlosnog zraka kroz optički klin čiji je indeks prelamnja 1,55 ,
iznosi 8 0 . Koliki je prelomni ugao klina?
Zadatak 3. Kolika je brzina svjetlosti kroz optički klin čiji je prelomni ugao 12 0 , a ukupno
skretanje 6 0 .
Zadatak 4. Granični ugao za neku sredinu, pri prelazu svjetlosti iz te sredine u vazduhu, iznosi
60 0 . Odredi indeks prelamanja te sredine i brzinu svjetlosti u toj sredini.
Zadatak 5. Svjetlost pada pod nekim uglom na površinu stakla i prelama se pod uglom 40 0 .
Koliki je upadni ugao ako je indeks prelamanja stakla?