LATIFA KOVAČ

ODBIJANJE I
PRELAMANJE
TALaSA
Ix-3
šta su TALASi?

TALAS JE U STAVRI OSCILIRANJE KOJE SE ŠIRI PROSTOROM

ODREĐENOM BRZINOM I TAKO PRENOSI ENERGIJ.

MJESTO GDJE NASTAJU TALASI ZOVEMO IZVOROM TALASA.

TALASI PRENOSE ENERGIJU.

85 STRANA.
 ODBIJANJE I PRELAMANJE TALSA

Šta će se dogoditi kada talasi udare o prepreku? Kada prelaze iz jedne sredine u drugu?
Pobudite ravne talase na površini vode i postavite ravnu prepreku paralelno talasnoj
površini.(sl.4.13).
Zatim prepreku postavimo koso tako da talasi padaju pod nekim uglo(sl.4.14).

Sada vidimo da se talasi odbijaju od prepreke.Kada je prepreka paralelna talasnoj

površini, talas se odbija istim pravcem ali u suprotnom smjeru.Kada talasi udaraju o
prepreku koja je postavljena pod nekim uglom u odnosu na smjer upadajući talasa, tada
se talas odbija, ali drugim pravcem i smjerom. 
 ODBIJANJE I PRELAMANJE TALSA

Odbijanje talasa možemo predočiti talasnim zrakama.

Upadna zraka i normala na graničnu površinu čine ugao koji zovemo upadni ugao(α).
Ugao između odbijene zrake i normale na granicu zovemo ugao odbijanja i označavamo ga
grčkim slovom β(sl.4.15).

MJERENJE UPADNOG UGLA I UGLA ODBIJANJA POKAZUJU DA SU PRI

ODBIJANJU TALASA TI UGLOVI JEDNAKI:
α=β
 Prelamanje
talasa na
granici dvije
sredine
Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Ponovimo ogled, ali sada na dno posude stavite deblju ploču od stakla(sl.4.16).
Voda je iznad stakla manje dubine.
Rub staklene ploče postavite paralelno talasnim površinama.
Pobudite talase i promatrajte ih na mjestima gdje je voda dublja i plića.
 Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Talasne površine su gušće na mjestima gdje je voda plića.

To znači da se talasna dužina smanjila.

Kako je frekvencija talasa ostala ista(letvica koja stvara talase jednako uranja u
vodu), promjenila se brzina talasa.

Brzina talasa na mjestima gdje je vodaq plića postala je manja.

Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Postavite sada staklenu ploču tako da talasi dolaze na granicu pod nekim
uglom(sl.4.17). Opišite promjenje koje su se dogodile.
Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Osim što se promijenila brzina talasa u

plićoj vodi, talasi su promijenili i pravac
prostiranja.

Kažemo da se talas prelama.


 Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Nacrtajmo prelamanje talasa pomoću talasnih zraka.

Kada su granice između dublje i pliće vode i talasne površine bile paralelne, talasi su
padali okomito na granicu i prolazili u drugu sredinu ne mijenjajući smjer.
Brzina talasa se promijenila(sl.4.18).
Ako je tlas padao na granicu pod nekim uglom, došlo je do
prelamanjatalasa(sl.4.19).Promjenila se i brzina i smjer širenja talasa.
 Prelamanje talasa na granici dvije sredine

Ugao između upadne zrake i normale na granicije upadni ugao α. Ugao između normale i prelomljene zrake zovemo
ugao prelamanja. Označava se grčkim slovom β.
BrzINA TALASA U PLIĆOJ VODI JE MANJA OD BRZINE U DUBOKOJ VODI. Ugao prelamanja je manji od upadnog
ugla:
β<α

Kažemo da se talas prelama prema normali.

Kada talas ide iz sredine u kojoj je brzina manja, u sredinu u kojoj je brzina veća, tada je ugao prelamanja veći od
upadnog ugla:
β>α
Kažemo da se talas prelama od normale.
UKRATKO!
ukratko
Odbijanje talasa možemo predočiti talasnim zrakama.
Upadna zraka i normala na graničnu površinu čine ugao koji
zovemo upadni ugao i označavamo ga grčkim slovom α.
Ugao izmeđuodbijene zrake i normale na granicu zovemo
ugao odbijanja i označavamo ga grčkim slovom β.
Ugao između upadne zrake i normale na granicu je upadni
ugao α.
Ugao između normale i prelomljene zrake zovemo ugao
prelamanja.


HVALA VAM
NA Pažnji!