TOPONIMI ROMANSKOG

PORIJEKLA NA
SPLITSKOM POLUOTOKU
Ana Kodri, prof.

Podruje obrade
gradska
aglomeracija na
podruju Splitskog
poluotoka

Vrijeme obrade od
prvih antikih
naselja, preko
srednjeg vijeka do
danas

Povijesni pregled - Antika

Aspalathos naselje koje su osnovali Grci s Isse u 3.st

aspalathos = cytisus spinosus, genista horrida = brnistra

Spalatum naselje ucrtano na Tabuli

Peutingeriani, preris karte iz kasnoantikog doba
lat. Spalatum (izvorni naziv) gr. Aspalathos
(prijevod)

Sve morfoloke varijante naziva Split a Spalato ad

Dianam, in villa sua Spalato, Spalatrum, Spalathron,
Aspalathon, spalatensis civitas, in civitate Spalati,
Spljet

Gaj Aurelije Valerije

Dioklecijan

Rodom iz mjesta Dioclea, blizu Salone - dananjeg

Solina
Palaa - ljetnikovac izgraen krajem 3. st.
Starije tumaenje naziva Split (Toma Arhiakon)
Spalatum = Spatiosum palatium (prostrana palaa)

Srednji vijek
7. st. - prvo naseljavanje palae Salonitanci
koji bjee pred Avarima i Slavenima
12. st. - status autonomne komune
13. st. Prvo zlatno doba 5000 stanovnika
unutar Palae i razvoj zapadnog predgraa
14. st. prve gradske etvrti:
- sv. Dujma
- sv. Martina ili sv. Petra
- sv. Klare ili sv. Mihovila
- sv. Marije ili sv. Duha

Mletaka uprava 15./16. st.

Drugo zlatno doba

humanisti, literati,
umjetnici, graditelji
10 000 stanovnika,
formiraju se teaka
predgraa:
Veli Varo Borgo
grande, Velo
Zagrae
Luac - mali luk; in
Arcuzum ubi slavice
dicitur Luzaz

Kandijski rat 17. st

Manu prerimskog porijekla, narod Manii?

Dobri Pozzobon (lat. Puteus bonus) Dobri
bunar/zdenac

Katastarski plan 1830.

Obrambeni sustav iz 16. i 17. st.

Zvjezdoliki okvir od 5 radijalno postavljenih

bastiona ispunjenih zemljom terrapienati
povezanih zidinama kortinama / tercerama
perun, Baun / Priuli, Cornaro, Contarini,
Kapucinski

Novi vijek, nove gradske etvrti

1914. g. prvi urbanistiki plan Split 2 pinut,

Glaviine, Plokite, Suidar, Gripe, Lokve - krape

1969. g. prostorni plan Split 3 od predjela

krape Lokve do podruja Lovrinca
JZ i SI dijelovi Splita nazivi slavenskog i hrvatkog
porijekla Brda, Ravne njive, Kocunar, Neslanovac,
Pujanke, Smokovik, Mejai, Visoka, Dragovode, Kila
itd.

TOPOGRAFSKI PREGLED
MARJAN

Marinianum - predijalni
toponim iz imena posjeda nekog
Marinianusa na J obroncima Marjana
Murnano, Murniano, Marnano, Mernan,
Merlano, Mergnan, Mergnianum
Varoani donedavno koristili Mrjan i
Merjan
/j/ se razvio iz /lj/ - karakteristika
splitskog akavskog govora
(tokavska varijanta Mrljan)

Kronika splitskog kroniara Tome

Arhiakona donosi naziv - Mons Kyrieleison

U Splitskom Statutu nalazimo naziv

Serra, mons Seranda, Seranda (Saranda)
serrare = tal. Zatvoriti
Crkva Sv. Nikole Putnika De Seranda

Punta Sv. Jure po ranosrednjevjekovnoj

crkvici Sv. Jure u blizini ostataka antikog
Dijanininog hrama ad Dianam
Petrada S od rta Marjana, kamenolom u
doba gradnje lukobrana, kamen lat.
petra(m)
Bene skraeno od Benedikt, lat. Benedictus;
po srednjevjekovnoj crkvi Sv. Benedikta

Spinut / pinut lat. spina/spinutum

trnjak
- Spinuto, Spinunti, Spinuti, Spinunco,
Spinunto, Spinuto, Spinut
- Draevac marjanska draga povrh Spinuta;
ili dva granina predjela ili bilingvizam
- Draevac - predio na granici Splita i Solina
(hrvatski toponim)
Poljud lat. palus, tal. palude movarno tlo
- Paludo, Paludum, Palude, Pagliude

 Lora

terra de Calbarola zemljite

nekog Calbarole, Calba isputeno
- prema Skoku lat. calvus golo,
elavo
- prema Katiu Lagaronum ili
hrv.Logorun (Glaviine) je dananja
Lora; lat. lagaros - mekan

Punta

ila, Donji puntin, Gornji puntin,

Meupunte lat. puncta(m) iljak, vrh
Kavali tal. Cavallo, lat. Caballu(m)
konj, izboene stijene

Supaval (hrv. Glaviine)

srednjovjekovna crkva Sv. Pavla
sut-, sta- + hrv. svetako ime Pavao

Pijat / Pijati Pillatum, lat. pilus dlaka

/l/ > /lj/ > /j/

Petri Pijat ad Pillatum pandan od

- Dilat ad Dillatum
ad+ille+latum = na onoj strani (Priko,
Preko)

Duje lat. doliu(m) bava

- Dula, Dulam, Duglie
/l/ > /lj/ > /j/ (u Vranjicu nalazimo Dulje)
- narodna etimologija gl. duhati, duti

Jedini relikt na podruju

Duja
- poljska kuica Pave
Kovaia,
brat Ivana Kovaia Poera
(Smij i suze Starega Splita)
- uz kuu kola Kovai
nakon II svj. rata

Split 3, kuica Joki

Kopilica iskrivljeni hrv. dem. kapelica, od lat.

capella, dem. od cappa kapa sv. M. Tourskog

Kajuni izbreina Bambina glavica (Tomi),

naziv po utvrdi, castiglione od lat. castellione(m)
- Castilna, Castelione, Casgliuni, Kaljun, Kajun
/l/ > /lj/ > /j/
makrotoponim - ukljuuje breuljak, dolinu i uvalu

Katilac Metroviev Katelet, po utvrenoj

kuli na dvorcu Capogrosso, lat. castellum + /-ac/
Kavanjinovi dvori

Dujmovica kod Vile Dalmacija, po crkvici sv.

Dujma na Marjanu (sancti Domni de Murnano)
supstantivizacija pridjeva pomou sufiksa -ica

Telegrin

/ Vidilica najvii vrh Marjana,

iskrivljeno od tal. pellegrino hodoasnik

antine

stine pokraj crkvice Sv. Jere iz

15. st., stijene svetaca od tal. sante,
eremitae sljedbenika sv. Jerolima

Crkvica Sv. Jere

eremitae pustinjake
stijene
Karepieva eremitaa

 Podujin

kaval, Kaval Jeinac, Copova

ili opova punta lat. caballum,
puntam

Podremetin / Poremete / Pod Remete

Sustipanska uvala, dananji Zvonac
Nazvano po oblinjem samostanu na
Sustipanu lat. eremita = remeta
pustinjak, zvonar ili sakristan (u Dalmaciji)

Sustipan (Sustjepan)- po gradskom groblju

(1825.), crkvi sv. Stjepana, benediktinskom

samostanu i ranosrednjovjekovnoj opatiji
- ikavska varijanta imena Stjepan prema lat.
Stephanus
- S. Stephanus de Pino, de Pinis, sub Pinis, Sanctus
Stephanus Spalatensis ili de extra muros Spaleti
- Sveti Stjepan pod Borima
sut-, sta- + Stipan, de Pino je otpalo

 Baluni

od tal. pallone
Pikera od rijei pisk zbiralite vode
Lazaret

Daniel Rodrigo krajem 16.st.,

od lat. Lazarus; Zapad prihvatio
hebrejsku sintagmu Eli ezer bog je
pomo
palacijuni relikt od Spalatum
Veli i Mali Samar od tal. somaro
magarac, drveno sedlo
Rt Kavale lat. caballu(m)

Bavice 17. st. izgraene utvrde Bavice i Gripe

makete iz Museo Storico Navale iz Venecije
Na planu iz 1774. ucrtano je groblje za kune
Izgradnjom eljeznice poruen veinski dio tvrave
naziv po crkvi Sv. Marije de Buctis, ne po bavama
butis > botte > tal. botticelle > bavice

Firule po biljci lat. Ferula communis firla,

firula, koromanica, velestika, nartek (gr. narteks)
- Ferule, Ferulis, forule, firulae

 Kalafati

i Kalafatii od tal. calafato

brodograditelj

Trstenik

trstikama

naziv hrv. podrijetla, po

- Calamentum, Calamitum, slauonice

dicitur Tirstenic, latine vero Calamet

- slavenski naziv zamijenio romanski
- u nazivima biljaka hrv. sufiks ik
odgovara lat. sufiksu etum

 njan

naziv jo iz antikog vremena

- Zunano, Cunanum, Iugnano, Zgnano,
Gisgnano, Zignano, Sgnan
- Buli od rimskog imena Geminianum
- Skok predijalni toponim od imena
Iunius praedium Iunianum = posjed
Junianija

Nekadanje

pristanite brodova prirodni sprud u uvali njan naziva se

Porporela od venecijanske rijei za
lukobran

 Mala

i Vela Lumbarda fra. lumard

topovi

Duilovo

ne moemo vezati za sanktorem

Kavalii lat. caballum
Sirobuja

od lat. imena za mirisavu biljku

Serpullum
- Sirobulga, Siroboie, Serobullia, Serobuglia,
Sirobuglia
/l/ > /lj/ > /j/
- ne moemo svrstati meu rimske
toponime zbog umetnutog /o/ izmeu /rp/ i
sonorizacije /p/ > /b/

Lovret zahvaljujui podzemnim

vodama najplodnija polja sve do iza
parka Emanuela Vidovia

Naziv iz najranijeg rimskog doba

po lovorima, lat. Laurus nobilis,
tonije od lat. Lauretum lovorik

U splitskom govoru se lat. sufiks

etum izgovarao et, mada
odgovara hrv. -ik

Skalice deminutivni hrv. oblik od lat.

scala(m) stepenica, stepenasta stijena
- Scalle, Scalellas (dem. od Scalla)

Table od lat. tabula(m) ploa,

ploaste stijene kao i susjedne Skalice
* Pogreno koriteno u jednini

Sutrojice po
predromanikoj crkvi
Svete Trojice ili Sv.
Trojstva

- naziv nastao u vremenu

hrvatske dinastije, nije
romanskog porijekla
- lat. pridjev sanctus u
dalm. refleksu sut- vezan
za isto hrvatsku rije
sut + Trojica

 Sukojian

od imena crkve Sv. Kasijana

(Sanctus Cassianus)
sut + Kasijan s metatezom ij- u ji-

Pojian

od lat. kognomena Pansa, u nas

poznat po keramikoj industriji -Pansiana

Pansiano, Pansanio, crkva Sv. Marije de Pansanio

stari naziv Gospinica po crkvi sv. Marije

 Bol

od lat. vallum nasip, opkop

Skok - obrambeni nasipi za obranu Palae,

tj. ceste iz Salone

Katastarska karta 1835. - jarak FossoBoll

Bello, Ballo, Abal, Bol

Abal pogrenim spajanjem prijedloga a
i imenice ballo

Plokite apelativ za kamenito zemljite,

od gr. ploka ili rom. placca okrugli kamen

Placca > urbani pojam plokata > poljana

(Cankarova p., Cararina p., P. kneza Trpimira, P.
kraljice Jelene, P. Stjepana Cosmija, P. Grgura
Ninskog, Klaieva p., ex P. kralja Tomislava)
- starim splianima plokate ili ploate plonici
- Plakalua sjeverno od Firula

 Kman

naziv iz rimskog doba,

izvedenica iz rimskog kognomena
Geminianum, posjed nekog Geminianusa
- Cumano, Cumanum, Akman (kao Abal)

Suidar

po crkvi Sv. Izidora -S. Isidorus

- Ysydoro, s. Sider, Scideri
- Putanec: sut + Sidar = Sucidar (c u )
- Skok: sut + jidar

 Lokve

dem. od Laculos, lat. lacus lokva

- Laculos sive ad Loque
- lako prevodiv toponim rom. porijekla

Lovrinac

novijeg porijekla, od lat. imena

Laurentis, po ranosrednjovjekovnoj crkvi
Sv. Lovre u Pazdigradu (in Paganesimo)
proirilo se podruje na koje se odnosi,
istisnuo stari naziv Trienica rom. por.
od trijes (grom)
ad petram tonatam u triljenoga kamika

Pazdigrad po nazivu
kapele sv. Lovre od
Pazdigrada ili in
Paganesimo tj. u
poganskom kraju
- od S. L. Paganus nastala je
starohrvatska rije
Pazdigrad

Skok smrdljvi grad

slavensko poganstvo
(naziv brda Perun u
Poljicima)

 Brboran

zemljite spomenuto kao

pastina in Barbarana
- izvedenica od rimskog kognomena
Barbarus

Mertojak

po biljci mrti ili mri,

posuen iz lat. murtus (myrtus
communis), derivat iz gr. mirtos
- Mertevlach, Mrtoljak, Mrtovljak,
Mertojak, (teaci) Mrtojak
/l/ > /lj/ > /j/
hrv. sufiks -jak

 Smijovaa

po crkvici Sv. Mihovila

sut + Miholj sa sufiksom aa
Dauzatov fausse regression Smiljovaa

Pujanke

- po suvrsti vinove loze

donesene iz Pulje, Apulije iz Italije

Dujmovaa

po potoku Sv. Dujma,

Dujmovac, legenda o prijenosu kostiju
-danas kapelica Sv. Dujma
-aa

TIPOVI SPLITSKIH TOPONIMA

Sanktoremski
-

toponimi:
Sut + svetako ime - Supaval,
Sustipan, Sutrojica, Sukojian, Suidar

Sv. Dujam Dujmovica, Dujmovaa

antine stine, Telegrin, punta Sv. Jure,

Bene, Kajuni, Lovrinac, Smiljovaa

Antropotoponimi
motivirano imenom, nadimkom i
prezimenom
Marinianum (Marjan) od Marinianus
Pansianum (Pojian) od Pansa
Iunianum (njan) od Iunius
Brboran (Barbarus), Kman (Cumano) i
Lora (Calbarola)

Geotoponimi
po osobitostima terena formacijama
stijena, vlanosti, biljnom pokrovu
Fitotoponimi
Split, Spalacijuni, Mertojak, Sustipan, Pijat
Lat. etum odgovara hrv. ik, -et
Spinut, Draevac, Lovret, Trstenik

Zootoponimi
- Rt Kavale, Kaval Jeinac, Podujin kaval,
Kavali, Veli i Mali Samar

 Petrotoponimi

- Petrada, Skalice, Plokite, Plakalua,

Table

Hidrotoponimi

- Poljud, Dobri, Lokve, Pikera

 Pojave

splitskog akavskog govora:

lat. /l/ > hrv. palatalno /lj/ > splitsko

/j/

Lat. sufiks etum u splitskom govoru

et

/e/ > /i/ (gustirna Guera)