Prodaja Dalmacije 1409.

godine – zadatak 3

Ladislav Napuljski došao je u Hrvatsku te je okrunjen 1403. g. u Zadru za

ugarsko-hrvatskog kralja osvojivši Zadar, Vranu, Split, Trogir i Šibenik.
Žigmund Luksemburški bio je u to vrijeme u zatočeništvu ugarskih plemića.
Žigmund je, nagodivši se s njima, odlučio osvojiti Hrvatsku i Bosnu. Pod
krinkom križarskih ratova protiv bosanskih heretika, Žigmund je upao s
vojskom u Bosnu kako bi pokorio bosanske velikaše koji su hrvatskim
pobunjenicima pružili potporu i utočište. Svrgnuo je bosanskog kralja Stjepana
Ostoju i na vlast je doveo Tvrtka II. Osvojio je i otoke, osim područja osvojenih
od kralja Ladislava Napuljskog: Zadra, Vrane, Splita, Trogira i Šibenika. Kada
je Ladislav Napuljski shvatio da neće uspjeti u održanju vlasti na osvojenim
područjima, odlučio se za prodaju Dalmacije kako bi izvukao iz situacije
maksimalno što može izvući. 1409. g. mletačkom je duždu Ladislav prodao
sva svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100 000 dukata. Ironija je što je
upravo prije šest godina u Zadru, gdje je sada postavljena mletačka zastava,
Ladislav Napuljski okrunjen te je obećao da će "braniti cjelokupnost Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije" Time je Venecija nakon Zadarskog mira napokon
zakonitim putem došla na vlast nad dalmatinskim posjedom. Zadrani su,
saznavši za prodaju Dalmacije, protjerali Ladislava, a uskoro su i ostali
dalmatinski gradovi priznali mletački vlast. Jedino je Dubrovnik priznavao
ugarsko-hrvatskog kralja kao svog vrhovnika. U cilju povratka Dalmacije,
Žigmund je proveo dva neuspješna rata protiv Venecije. U posjedu Hrvatske
ostao je samo Senj kao jedina veća luka te grad Omiš i Poljica koja je malo
kasnije ipak priznala mletačku vlast. Od otoka Hrvatskoj je ostao Krk, ali i on je
1480. g. potpao u mletačke ruke jer ga Ivan Frankapan predao. Gubitkom
Dalmacije Hrvatska gubi pomorsku ulogu i dalmatinski gradovi ostali su u
posjedu Mletačke Republike sve do njene propasti. Mletačkom je vlašću za
dalmatinske gradove počelo razdoblje gospodarskog zastoja koji je
osmanskim provalama prerastao u zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge
države. Bio je to i početak razdvajanja i udaljivanja hrvatskih zemalja. Širenjem
mletačkog posjeda u Dalmaciji Venecija je širila teritorijalni opseg na štetu
hrvatskog imena. Prostor na kojemu je nastala hrvatska država s vremenom je
uklopljen u pojam Dalmacija.