ARPADOVIĆI NA HRVATSKOM PRIJESTOLJU !

DOLAZAK ARPADOVIĆA U HRVATSKU

Nakon što je kralj Zvonimir umro, hrvatsko plemstvo je za kralja izabralo Stjepana III
Trpimirovića. Zvonimirova žena, Jelena Lijepa je isto htjela biti kraljica. Jelenin brat, ugarski
kralj Ladislav Arpadović je isto htio da ona bude kraljica. Ladislav je poslao vojsku u
hrvatsku, ali bizantski car nije htio da on osvoji hrvatsku pa je nagovorio svoje saveznike
Kumane da napadnu Ugarsku. Zato se Ladislav morao vratiti u Ugarsku. Ipak, osvoio je
dio Hrvatske. Ladislav je 1094. osnovao Zagrebačku biskupiju. Prvi biskup se zvao Duh.

PERSONALNA UNIJA
Hrvatsko plemstvo je izabralo Petra za kralja. Koloman, koji je vladao nakon Ladislava, je
1097. godine poslao vojsku u Dalmaciju da tamo dočeka njegovu novu ženu i dovede je u
Ugarsku. Hrvatska je vojska napala Mađarsku, ali su izgubili. U toj bitci je poginuo Petar,
posljednji hrvatski kralj kojeg je izabralo plemstvo. Hrvati su 1102. godine prihvatili
Kolomana za vladara. Tako je nastala hrvatsko- ugarska državna zajednica.

Sporazum koji je hrvatsko plemstvo sklopilo sa kraljem Kolomanom Arpadovićem zove se

PACTA CONVENTA. Njome je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa Ugarskom. To znači da
je Hrvatska i dalje samostalna, ali ima istog vladara kao Ugarska. Hrvatska i dalje ima
bana, vojsku i vlastiti novac.

POLOŽAJ HRVATSKIH ZEMALJA

U vrijeme Arpadovića Hrvatska je bila podjeljena na županije. Župani su vladali županijama.
Župane je postavio kralj. Hrvatskom je u ime kralja upravljao ban ili herceg.

OTPOR KRALJEVOJ SAMOVOLJI

Kralj Andrija II Arpadović je vodio puno ratova. Zato je morao davati puno posjeda
plamstvu, da ratuju za njega. Bogato plemstvo je često oduzimalo posjede siromašnom
plemstvu. Srednje i niže plemstvo je prisililo kralja da 1222. godine izda Zlatnu Bulu. Zlatna
Bula je dokument koji je izdao kralj Andrija II Arpadović. Tamo je pisalo da srednje i niže
plemstvo ne mora plaćati poreze i mogli su sa kraljem odlučivati o opravljanju državom.

SLOBODNI KRALJEVSKI GRADOVI

Slobodni kraljevski gradovi su oni gradovi koji su imali povlastice od kralja. U Hrvatskoj
su to bili Varaždin, Vukovar i Petrinja. Ugarski kralj Bela IV je pobjegao u Hrvatsku, kad
su Ugarsku napali Tartari. Nakon što mu je Hrvatska pomogla, on je dao povlastice
Gradecu (to je danas Zagreb) dokumentom koji se zove Zlatna Bula. Zlatnom Bulom
građani su dobili pravo da biraju svog sudca i samostalno upravljaju gradom. Također,
dobili su obvezu da sami utvrde grad i ako dođe rat da imaju vojnike u gradu.

AŽUVINCI NA HRVATSKOM PRIJESTOLJU

USPON MOĆI BRIBIRSKIH KNEZOVA

Bribirski krenzovi (Šubići) vladali su uz rijeku Krku. Pavao Šubić bio je najjači bribirski
knez. Kad su Arpadovići bili u ratu sa Ažuvincima, Pavao je podržao napuljskog kralja
Karla III Ažuvinca. Karlo III mu je zato dao da vlada dijelom Hrvatske. Pavao Šubić je bio
ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne. Kad je umro posljednji kralj Arpadović, Pavao
je pomogao Kalu Robertu Ažuvincu da postane kralj.

AŽUVINCI
Karlo Robert je postao kralj ugarsko-hrvatske unije. Zvao se Karlo I. U Hrvatskoj su bili
jaki Krčki knezovi frankopani i knezovi Babonići. Kad je Pavao Šubić umro, nasljedio ga
je brat Mladen. Kralj Robert je poslao vojsku na Mladena i porazio ga u Bitci kod Blizne.

CENTRALIZACIJA
Nakon Karla na vlast je došao Ludovik I. Ludovik je želio centralizirati državu. Zauzeo je
Knin i Šubićima je oduzeo grad u Ostrovcu, ali im je dao grad Zrin. Zato su se Šubići
počeli zvati Zrinski.
Venecija je u to vrijeme zauzela dalmatinske gradove. Ludvik je napao Veneciju i prsilio
ih da vrati sve gradove. Nakon što je Venecija izgubila, potpisali su mir u Zadru 1358.
godine.

DUBROVNIK
Dubrovnik je priznavao vlast Bizanta, a kasnije Venecije. Nakon što je Venecija izgubila od
Karla, Dubrovčani su bili jako sretni. Dubrovnik je postao samostalniji, ali je od 1358.
priznavao vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. Zakone je donosilo Veliko vijeće, a provodilo ih
Malo vijeće. Senat se brinuo za unutarnju i vanjsku politiku. Dubrovnikom je vladao knez.
Novi knez se birao svaki mjesec. U 15. stoljeću Dubrovnik je postao republika.

ISTRA
U 15. stoljeću istra je podjeljena na mletački dio (Venecija) i habsburški dio.

DRUŠTVENO POLITIČKA PREVIRANJA U HRVATSKOJ. GUBITAK DALMACIJE

OTPOR HRVATSKIH VELIKAŠA CENTRALIZMU
Ludovik I nije imao sina. Kad je umro, nasljedila ga je kćer Marija, ali je vladala njena majka
Elizabeta Kotromanić. Hrvati nisu bili sretni. Hrvati su na vlast doveli Ažuvinca Karla
Dračkog. On je postao kralj, ali su ga kraljice ubile. Nakon toga su Hrvati doveli na vlast
Karlovog sina Ladislava napuljskog. Marija se udala za Žigmuda Luksemburškog i on je
preuzeo hrvatsko-ugarsko prijestolje 1387. godine.

LADISLAV NAPULJSKI I ŽIGMUND LUKSEMBURŠKI

Žigmund je ratovao s Turcima i izgubio u bitki kod Nikopolja (Bugarska). Hrvati su počeli
podupirati kralja Ladislava Napuljskog. Žigmund nije bio sretan. Sazvao je Sabor u
Križevcima i tamo je dao ubiti plemstvo koje je podupiralo Ladislava. Ladislav Napuljski je
došao u Zadar i okrunio se za kralja Dalmacije, a onda se vratio u Napulj.

PRODAJA DALMACIJE 1409 GODINE

Ladislav Napuljski je 1409. godine prodao Dalmaciju Veneciji za 100 000 dukata.

VENECIJA OSVAJA DALMACIJU

Kad je Žigmund čuo da je Ladislav prodao Dalmaciju, krenuo je u rat protiv Venecije. On je
izgubio rat, a kasnije je Venecija osvojila još gradova. Hrvatska je izgubila jako puno
gradova.

TURSKA OPASNOST UGROŽAVA HRVATSKU

Žigmundov zet Albert Hamburški je došao na prijestolje. On je poveo novi rat protiv Turaka,
ali je brzo umro. Hrvati su nakon toga izabrali novog kralja iz Poljske Vladislava
Jagelovića. Ladislav je izgubio bitku od Turaka i poginuo.

TURSKE PROVALE U HRVATSKU

CENTRALIZACIJA I REFORME MATIJE KORVINA
Turci su 1453. godine sa sultanom Mehmedom II Osvajačem napali Carigrad i osvojili ga.
Kasnije su osvojili i Srbiju i Bosnu. Hrvatsko-Ugarski kralj Matija korvin stvorio je jaku
centralnu vlast. Korvin je uveo porez za sve. Novac od poreza je iskoristio da plati vojsku.
Korvin je preuzeo dio Bosne Turcima i tamo osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu.
One su branile Bosnu i Hrvatsku od Turaka. Osnovao je i kapetaniju u Senju.

DINASTIJA JEGELOVIĆA
Nakon Korvina, za hrvatsko-ugarskog kralja je zabran Vladislav II Jeglević. Turci su provalili
1493. godine preko Hrvatske u Kranjsku i Štajersku. Hrvati su se borili protiv Turaka u
Bitci na Krbavskom polju. Vodio ih je ban Emerik Derenčanin. Izgubili su. Nakon toga je
započelo sto godina rata s turcima.

DALJNJA OBRANA HRVATSKE

Hrvati su se i dalje branili. Petar Berislavić, hrvatski biskup i ban je pobijedio tursku vojsku
u bitci kod Dubice. Također, Bernardin Frankopan je pokušavao naći saveznike u Europi,
pitao je vladare i papu za pomoć, ali nitko mu nije pomogao.

MOHAČKA BITKA 1526. GODINE

Sulejman I. Veličanstveni je osvajao sve više područja u Hrvatskoj. Kralj Ludovik II ga je
pokušao zaustaviti u bitci na Mohačkom polju 1526., ali je izgubio. Ludovik je poginuo u
bitci.

MIGRACIJE STANOVNIŠTVA
Zbog opasnosti od Turaka, puno se stanovništva preselilo. Puno se ljudi preselilo iz Bosne
u Dalmaciju, a dio u Hrvatsku. Također, ljudi su se selili i u Austriju i Ugarsku.

SREDNJOVJEKOVNA BOSNA
POČETCI BOSANSKE SAMOSTALNOSTI
U 12. stoljeću Bosna je došla pod vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva u čije je ime upravljao
ban. U vrijeme bana Kulina teritorij Bosne je proširen. Krajem 13. stoljeća Bosnom je
zavladao hrvatski ban Pavao Šubić. Nakon što je umro, nasljedio ga je Stjepan II
Kotromanić. Stjepan je zauzeo i dio jadranske obale.

BOSNA NA VRHUNCU MOĆI - KRALJ TVRTKO I

Stjepana II je nasljedio Stjepan Tvrtko I. On je osvojio još više teritorija i proglasio se
Kraljem Srba i Bosne. Također se proglasio kraljem Hrvatske, Dalmacije i Primorja.

PAD BOSNE POD TURSKU VLAST

Nakon smrti Tvrtka I. vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić nije htio priznati Žigmunda
Luksemburškog. Zato je pozvao Turke da mu pomognu. Kralj Stjepan Tomašeević se isto
tako predao Turcima 1463 godine. Turci su ga ubili. Turci su zauzeli cijelu Bosnu i
Hercegovinu.

SREDNJOVJEKOVNO BOSNANSKO HUMSKO KRŠĆANSTVO

U vrijeme bana Kulina nastala je nova crkva koja se zvala Crkva bosanska, a njihovi vjernici
su se zvali Kristijani. Oni su vjerovali da našim svijetom upravlja Sotona, a drugim
svijetom Bog. Na čelu crkve se nalazio vladar, zvali su ga djed. Djed je imao jako veliku
moć i utjecaj.

DJELOVANJE DOMINIKANACA I FRANJEVACA

Dominikanci su došli u 13. stoljeću u Bosnu kako bi suzbili djelovanje Crkve Bosanske.
Kasnije su došli i franjevci. Franjevci su pružali otpor Turcima, ali kad su Turci zauzeli
Bosnu, Mehmed II im je dozvolio da ostanu.

SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA KULTURA.

Bosansko pismo bila je bosančica. Najvažniji spomenici iz srednjovjekovne bosne zovu se
stećci. Stećci su bili nadgrobni spomenici.

DRUŠTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA

FEUDALIZAM U HRVATSKOJ
Feudalizam se u Hrvatskoj razvio sredinom 11. stoljeća. Kralj je vjerovao da ako da
posjede plemstvu, oni će bolje braniti državu. U Slavoniji su vladari dijelili velike posjede.
Plemstvo je na posjedima imalo kmetove, radnike koji su radili za njih. Plemstvo je
prikupljalo državne prihode, upravljalo posjedima i donosilo sudske presude.

RURALNO SELJAČKO PUČANSTVO

Kad su vladari počeli davati posjede plemstvu, slobodni seljaci su postali kmetovi. Oni su
živjeli na zemlji plemića i morali su raditi za njih. Ali s vremenom oni su postali jači i
razvili se u niže plemstvo. Dogovorili su se s plemićima da će im oni davati dio onoga što
proizvedu, a plemić ih mora štiti. To se zove kolonatski odnos.

FEUDALNE OBVEZE
Kmetovi su imali obvezu prema feudalcu, Crkvi i državi. Kmet je feudalcu (plemiću) morao
davati dio uroda, morao je raditi na njegovom posjedu nekoliko dana u godini te ga
darovati za blagdane. Kmet je državi morao plaćati porez. Kmet je crkvi davao 1/10 od
uroda i stoke. Kad se razvio novac, umjesto uroda, kmet je davao novac. U 16. stoljeću
feudalci su ponovno uveli podavanje u naturi (to znači da im daju ono što proizvedu) i
pravo prvokupa. Pravo prvokupa znači da seljaci prvo moraju višak koji proizvedu
ponuditi feudalcu i on može sam reći koliko će platiti. Nakon toga oni mogu prodavati ono
što on ne kupi.
SELJAČKE BUNE
Zbog prava prvokupa i podavanja u naturi, seljaci su se počeli buniti. Prva veća buna je
bila na Hvaru 1510. godine. Najpoznatija buna je bila u hrvatskom zagorju 1573. godine.
Seljaci na imanju feudalca Franje Tahija su bili u jako lošem položaju. Na čelu bune je bio
Ambroz Gubec, Ivan Pasanec i Ilija Gregorić. Seljaci su htjeli i zauzeti Zagreb i u njemu
osnovati svoju vladu. Buna je ugušena.

KULTURA HRVATA OD 12. DO 16. STOLJEĆA

ROMANIKA I GOTIKA
Romanika je stil u umjetnosti. Najpoznatija romanička crkva je Crkva svete Stošije u Zadru.
Najpoznatije romaničko kiparsko djelo je portal majstora Radovana na Trogirskoj katedrali.
Gotika je isto stil u umjetnosti. Najpoznatija Gotička crkva je crkva Svetog Marka u Zagrebu.

PRAVNO-POVIJESNI SPOMENICI
Najstariji hrvatski pravni spomenik je Vinodolski zakon iz 13. stoljeća. Pisan je hrvatskim
jezikom i glagoljicom.
Sredinom 15. stoljeća je nastao Poljički statut. Pisan je bosančicom.

HRVATSKA KNJIGA NA PRIJELAZU IZ SREDNJEG U NOVI VIJEK

Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj bio je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 15. stoljeća.
Pisan je glagoljicom

SVIJET U OSVIT NOVOG DOBA

MONGOLI
Mongoli su živjeli u Aziji. Ujedinio ih je Džingis-kan. On je stvorio najveće carstvo u
srednjem vijeku. Nasljednici Džingis-kana zauzeli su i Hrvatsku.

KINA
Kina je dosegla vrhunac kulture od 10. do 13. stoljeća. Tada je Kinom vladala dinastija
Sung. U 13. stoljeću su Kinu zauzeli Mongoli. Nakon Mognola, na vlast je došla dinastija
Ming.

JAPAN
Japanom je vladao car. Careva vlast je bila neograničena. No šoguni, nasljedni vojni
zapovjednici i vlasnici velikih posjeda su imali stvarnu vlast. Oni su ubirali poreze i
oslabili vlast Cara.

INDIJA
Indijom su od 8. do 12. stoljeća vladali muslimani. Na kraju 14. stoljeća Indijom su
zavladali Mongoli.

CIVILIZACIJE AMERIČKOG KONTINENTA

Narod Olmeka živio je na području današnjeg Meksika. Olmečka kultura poznata je po
gradnji velikih kipova ljudskih glava.
Na poluotoku Yucatanu živjele su Maye. Maje su gradile velike hramove, znali su pisati i
napravili su kalendar.
Asteci su bili ratnički narod koji je prinosio ljudske žrtve svom bogu.
U južnoj Americi razvilo se carstvo Inka.

VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA

SVIJET UOČI VELIKIH OTKRIĆA

Zbog širenja Turskog Carstva, europljani su morali pronaći novi put do Indije jer su
trgovali s Indijom.

EUROPLJANI OTKRIVAJU NOVI SVIJET

Potugalski pomorac Bartolomeo Diaz je išao oploviti Afriku kako bi došao do Indije, ali
nije uspio.
Prvi je put do Indije pronašao Portugalac Vasco da Gama.

OTKRIĆE AMERIKE
Kristofor Kolumbo je vjerovao da je zemlja okrugla i da se u Indiju može doći ako plovi
na Zapad. Kolumbo je na svom putu otkrio Ameriku, ali je vjerovao da je to Indija.
Amerigo Vespucci je prvi shvatio da je to nova zemlja i zato se ona danas zove Amerika.

PRVO PUTOVANJE OKO ZEMLJE

Fernardo Magellan je vjerovao da je zemlja okrugla i htio je pokazati kako mogu kod
Južne Amerike proći prema Indiji. Iako je on umro, jedan njegov brod uspio je oploviti
svijet i time je dokazano da je zemlja okrugla.

ISTRAŽIVANJE NOVOG SVIJETA

Europljani su nakon što su otkrili Ameriku, željeli uzeti sva bogatstva tamo, posebice
zlato i srebro. Ubili su čitave narode, prisilili ih da pređu na kršćanstvo, mučili ih itd. Kad je
u Americi nedostajalo ljudi da rade za Europljane, dovozili su robove iz Amerike.

POSLJEDICE ZEMLJOPISNIH OTKRIĆA

Portugal i Španjolska postale su vodeće države svijeta. Trebalo je puno proizvoditi pa su se
razvile manufakture. Manufakture su bile male radionice u kojima je svatko radio jedan dio
posla.

HUMANIZAM I RENESANSA
UZROCI I ŽARIŠTA HUMANIZMA
Zbog trgovine, talijanski gradovi Venecija, Genova i Firenca postali su najbogatiji europski
gradovi. Tamo su ljudi počeli živjeti bolje. Pojavio se novi pogled na svijet. Zove se
Humanizam. Humanizam je stavio čovjeka u središte svijeta. Humanizam se inspirirao
Antikom.
Johanes Gutenberg je sredinom 15. stoljeća izumio tiskarski stroj. To znači da se knjige
više nisu morale prepisivati.

RENESANSA KAO UMJETNIČKI IZRAZ

Renesansa je novi preporod u umjetnosti i znanosti. Ona je nastala iz Humanizma. Neki
predstavnici renesanse su: Shakespeare, Micheangelo, Da Vinci.
ISTAKNUTI HUMANISTI
Nikola Kopernik je dokazao da se Zemlja okreće oko Sunca. Girodano Bruno i Galileo
Galilei su tvrdili isto. Bruno je zbog toga Crkva spalila na lomači. Galilei je na sudu rekao
da nije istina da se zemlja okreće oko sunca i tako se spasio.

HUMANIZAM I RENESANSA U HRVATSKOJ KULTURI I KNJIŽEVNOSTI

Humanizam i renesansa najviše su se razvili u Dubrovniku, koji je bio jako bogat. Poznati
pisci renesanse su Marin Držić i Marko Marulić.

PROTESTANTSKA REFORMA I KATOLIČKA OBNOVA

TEMELJNI SPISI REFORME
Njemački svećenik Martin Luther se protivio raskošnom životu crkve i prodaji oprosta
grijeha. Marthin Luther je napisao 95 teza o stanju u Crkvi i zabio ih na vrata crkve u
Wittenbergu. Time je započela reformacija. Crkva je Marthina Luthera izbacila iz Crkve. Oni
koji su stali uz njega su se nazvali Protestanti.
Protestanti su ratovali s carom. Na kraju su se dogovorili da “ČIJA JE ZEMLJA, NJEGOVA
JE I VJERA” što znači da su knezovi na svojim teritorijima mogli birati vjeru.

KALVINIZAM
Jean Kalvin osnovao je u Švicarskoj novu protestantsku vjeru -Kalvinizam. Kalvinisti su
vjerovali da je bog već unaprijed odredio tko će ići u raj, a tko u pakao. Oni koji su
uspješni i radišni ići će u raj, a oni siromašni u pakao.

ANGLIKANIZAM
Henrik VIII (8) je u Engleskoj osnovao novu crkvu Engleski crkvu. To je učinio jer mu
Papa nije htio poništiti brak sa ženom.

ODJECI PROTESTANTIZMA U HRVATSKOJ

Najviše uspjeha protestantizam je imao u istri. Najpoznatiji protestant bio je Matija Vlačić
Ilirik.

KATOLIČKA OBNOVA
Nakon pojave protestantizma, katolička crkva se odlučila za reforme. Osnovani su novi
crkveni redovi. Jedan od njih su isusovci. Isusovce je osnovao Ignacio Layola.