BR.

2, Tema: Društveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjovjekovlja te kultura

1. Koje su glavne odlike feudalizma u srednjovjekovnoj Hrvatskoj ?  
Seljaci su zemlju obrađivali unutar seoskih općina. Seoska je općina bila temeljna
organizacijska jedinica na hrvatskom selu, a njezini su članovi bili slobodni seljaci.
Od kraja ranog srednjeg vijeka istočnojadranska gradska društva počela su postupno
uključivati seoske općine u svoje zemljišne posjede, što je utjecalo na stvaranje novih
odnosa odnosa u zemljoradnji. U Slavoniji su feudalni zemljišni posjedi bili ustrojeni
kao: vlastelinstva i ostale vrste plemićkih posjeda. Vlastelinstva su istodobno bili
gospodarski sustavi, ali i tijela sudstva i uprave.
2. Što je komutacija?
Komutacija je prijelaz s radnog (tlaka) i naturalnog davanja na novčano.
3. Koji su razlozi podizanja pučkih buna u Zadru, Splitu i na Hvaru?
Zadar – to je bilo vrijeme mletačke opsade Zadra kada je 1345. i 1346. g. izbila
pobuna pučana. Pobuna je izbila zbog zahtjeva imućnijih pučana za ulaskom u vijeće
zadarske komune.
Split – bune su se zbivale 1398. g. – prouzročile su pitanje sudjelovanja u vlasti, u
ovoj buni došlo je do sukoba dvije skupine plemića. Nezadovoljni dio plemića, koji
nije mogao biti biran za sudca, ustao je protiv povlaštenih plemića i pri tome se
oslonio na imućniji dio pučana.
Hvar – buna je izbila 1510. g. – pučani su htjeli sudjelovati u vlasti hrvatske komune,
koju su obnašali jedino plemići. Ustanici su predali svoje zahtjeve mletačkom knezu u
Hvaru. Istaknuli su dva temeljna zahtjeva: da članovi vijeća hvarske komune, uz
plemiće, budu i pučani te da plemići i pučani zajednički snose sve komunalne terete.
Bunu je predvodio Matij Ivanić.
4. Koji su uzroci Gupčeve seljačke bune? Tko je predvodio sukobljene strane i kakav
je ishod bune?
Glavni uzrok najvećeg seljačkog ustanka na prostoru Hrvatske 1573. g. bio je
potiskivanje kmetova iz trgovine i povećanje daća što je pogoršalo položaj seljaka.
Franjo Tahy izrabljivao je i uznemiravao nasiljem seljake na svom posjedu. Vodeća
osoba seljačke države postao je Ambroz Gubec, kasnije nazvan Matija. Uz njega
stajali su Ilija Gregorić, Pavao Šterc i Ivan Pasanec. S druge strane stajalo je
plemstvo. Nakon poraza kod Krškog pobijedio je Josip Thurn veliku seljačku vojsku,
a hrvatski podban Gašpar Alapić porazio je ustanike kod Kerestinca. Kod Stubičkih
Toplica, 9. veljače 1573. g. vođena je višesatna bitka koja je presudila pobjedom
plemstva, a Gubec je pogubljen.
5. Navedite po 2 primjera romaničke i gotičke arhitekture u srednjovjekovnoj
Dalmaciji. Pokušajte na internetu pronaći informacije o zadarskim srednjovjekovnim
crkvama, navedite bar jednu i opišite u kratko kojem stilu gradnje pripada.  
Romanička – crkva sv. Krševana (Zadar), katedrala sv. Stošije (Zadar), crkva sv.
Marije Velike (Rab), Motovun, Kanonika
Gotika - Franjevačka crkva sv. Ivana Krstitelja (Pula), Motovun

Marin Mijić, 2.E