Obilježja komunističke vlasti

Ponovimo zajedno

• Na koji je način nova vlast izborila pobjedu na izborima

za Ustavotvornu skupštinu?

• Što zaključuješ o unutarnjem uređenju države iz

njezina naziva?

• Obrazloži, je li nova država imala obilježja

demokracije?

• Kakav je bio položaj Hrvatske u FNRJ?

• Objasni uzroke planske raspodjele potrošnje.

Naučit ćemo o...

• pozitivnim i negativnim pojavama (događajima) u prvim

godinama nove države

• kritičkom prosuđivanju progona, oduzimanju privatnog

vlasništva i suzbijanju nacionalnog

• novim pojmovima: kolektivizacija, nacionalizacija,

kolonizacija i agrarna reforma
 Učvršćivanje vlasti
Nova komunistička vlast obračunavala se s političkim
neistomišljenicima namještenim sudskim procesima te
posve suzbila oporbu u zemlji.
VJEROISPOVIJEST %
Iako je prema Ustavu FNRJ
svim građanima bila KATOLICI 73,9
zajamčena sloboda BEZ RELIGIJSKE 12,5
vjeroispovijesti, religijske PRIPADNOSTI
zajednice bile su žrtve PRAVOSLAVNI 11.3
vlasti. OSTALE VJERE 1,3
NEPOZNATO 0,9
VJERSKA PRIPADNOST
MUSLIMANI 0,2
STANOVNIKA HRVATSKE 1953.
 Suđenje Alojziju Stepincu

Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

oduzeta je imovina, zabranjen tisak,
zatvorene crkvene bolnice i škole.

Svećenici su bili proganjani, a

najpoznatija žrtva bio je
zagrebački nadbiskup Alojzije
Stepinac.

Optužen je za suradnju sa ustaškom

vlasti, 1946. godine.
GRUPNI RAD Prilog 1. 1. Učvršćivanje vlasti:
• Saznaj o političkim i vjerskim progonima.
• Za što je bio okrivljen zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac?
• Što znači montirani sudski proces?
Izvor:
DRUGI SVJETSKI RAT
Stepinčev poziv katoličkom svećenstvu, 28.travnja 1941.
“Govoreći vam dakle kao predstavnik Crkve i pastir duša molim vas i
pozivam, da svim silama nastojite i radite oko toga, da naša Hrvatska
bude Božja zemlja (...) Odazovite se stoga spremno ovom mom pozivu na
uzvišeni rad oko čuvanja i uznapređenja NDH.”
Stepinčevo pismo Paveliću, 14.svibnja 1941.
“Poglavniče!
Ovaj čas primio sam vijest da su ustaše u Glini postrijeljali bez suda i
istrage 260 Srba. (...) smatram ipak svojom biskupskom dužnošću, da
podignem glas i kažem, da ovo po katoličkom moralu nije dozvoljeno, pa
Vas molim, da poduzmete najhitnije mjere, na cijelom teritoriju, da se
ne ubije nijedan Srbin, ako mu se ne dokaže krivnja radi koje je
zaslužio smrt.”
iz: Drugi svjetski rat, IV. čitanka, CDRSEE
PORATNO RAZDOBLJE- FNRJ

“ (...) među pripadnicima ustaškog režima na suđenju u Zagrebu

našao se i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, optužen “za
djelovanje protiv naroda i države”, odnosno da je pomagao ustaše i
po završetku rata te surađivao s njima za rata. Stepinac je odbijao
sve optužbe: on je komunizam smatrao većim neprijateljem od
ustaštva, ali je njegova greška u kompliciranim ratnim događajima
mogla biti jedino moralna i politička te nikako nije smio biti krivično
gonjen. Ipak je osuđen na 16 godina zavtora i prisilnog rada, te
petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Tako je zaslugom
komunista stvoren kamen sumnje između Crkve i države za duga
vremena, a Hrvatska je dobila nacionalnog junaka i mučenika.”

- iz: Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi liber

 Uspostavljanje granica - zapadni Srijem i Baranja
Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata su
promijenjene.

Unutar Jugoslavije granice su

određivale posebne komisije.

Na istoku, Hrvatskoj su
dodijeljeni zapadni Srijem i
Baranja.

Istočni Srijem dodijeljen je

Srbiji u okviru AP Vojvodine.
 Boka Kotorska, koja je bila u sastavu Dalmacije do kraja
Prvoga svjetskog rata 1918., dodijeljena je Crnoj Gori.

Razgraničenje s Italijom

Razgraničenje s Italijom riješeno je na međunarodnoj

konferenciji u Parizu, 1947. pregovorima Jugoslavije i
Italije.

Hrvatskoj su vraćeni dijelovi Istre, otoci Cres, Lošinj i

Lastovo te gradovi Rijeka i Zadar.
Spor je nastao oko
Trsta s dijelom
slovenskog primorja i
dijela Istre.

Sporna područja
privremeno su
podijeljena su na zonu
A (Trst i okolica) i
zonu B (kotari Buje i
Kopar).
Zona A dodijeljena je
zapadnim saveznicima, a
od 1954. pripala je
Italiji, dok je zona B ušla
u sastav FNRJ.

Hrvatska je dobila Buje,

a Kopar je pripao
Sloveniji.

VIJEST O POTPISIVANJU MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU

IZMEĐU ITALIJE I JUGOSLAVIJE, U LONDONU, 5. LISTOPADA 1954.
Zbog pomicanja
granice na području
Hrvatske i Slovenije
iselilo se oko 200 000
Talijana.
Prilog 2. Uspostava granica:pomoću zemljovida i udžbeničkog teksta
• Saznaj o promjeni hrvatskih granica te ih usporedi s današnjima.
• Što misliš koji su najveći problemi promjena granica (po stanovništvo,
po odnose sa susjednim državama i sl.)?

Izvor:
GRANICE
“(...) Uspostavljanje republika provedeno je uz znatne izmjene
teritorija južnoslavenskih zemalja ujedinjenih 1918. Hrvatska je
sjedinila područje nekadašnje Hrvatske i Slavonije, Dalmaciju,
područje Rijeke i veći dio Istre, dobila je Međimurje i Baranju, a
ustupila istočni Srijem (Srbiji) te Boku i južno primorje (Crnoj Gori,
koja je Srbiji ustupila Metohiju). Od nekadašnje južne Srbije stvorena
je Makedonija, a Vojvodina je ušla u sastav Srbije. Sloveniji je
pripojeno Prekomurje, a nakon razgraničenja s Italijom (1947., 1954) i
dio teritorija ustupljenoga Rapallskim ugovorom (veći dio Istre
sjedinjen je Hrvatskoj). Uglavnom nepromijenjene ostale su granice
Bosne i Hercegovine, koja je Crnoj Gori ustupila područje Sutorine. U
Srbiji su 1945. formirane Autonomna Pokrajina Vojvodina i Autonomna
Kosovsko–Metohijska Oblast (od 1963. Autonomna Pokrajina Kosovo).”
“Odnosi sa SAD-om i Velikom Britanijom bili su pogoršani zbog ulaska
Jugoslavenske armije u Julijsku krajinu i u Korušku (povukla se u
lipnju 1945), kojih je dijelove Jugoslavija zahtijevala pozivajući se na
njihov etnički sastav (pri određivanju austrijskih granica 1949. ti
zahtjevi nisu bili prihvaćeni).
Na prijepornom teritoriju sjeverozapadne Istre i Trsta, savezničke
sile pobjednice dogovorile su 2. VII. 1946. stvaranje Slobodnoga
Teritorija Trsta (STT). Mirovni ugovor s Italijom Jugoslavija je
potpisala u Parizu 10. II. 1947., a status STT-a opterećivao je
međusobne odnose sve do sporazuma o njegovoj podjeli 5. X. 1954.
Time je Jugoslavija dovršila sjedinjenje većega dijela teritorija
(8262 km²) koji je sporazumima u Rapallu (1920) i Rimu (1924) bio
priznat Italiji (ostala sporna pitanja s Italijom konačno su riješena
1975. Osimskim sporazumima).”

- iz: Hrvatska enciklopedija, LZMK

 Zakon o agrarnoj reformi
Poslijeratna Jugoslavija prihvatila je sovjetski model
uređenja države i društva.

Komunisti su smatrali
nepravednim da manji dio ljudi
posjeduje puno materijalnih
dobara.

Zakonom o agrarnoj reformi,

1945. je veleposjednicima
oduzeta zemlja i postala je
državno vlasništvo, a dijelom
KORDUNSKI SELJACI
podijeljena siromašnim seljacima.
KOLONIZACIJOM SU DOBILI
ZEMLJU
 Kolonizacija
Ljudi iz pasivnih i siromašnih krajeva (Lika, Dalmatinska
zagora, Banovina, Kordun, Crna Gora i uža Srbija) selili su
se na plodna područja Slavonije i Vojvodine.

Nijemci na području
Slavonije bili su uglavnom
zemljoposjednici.

Neki od njih su surađivali

s okupatorom te im je
oduzeta imovina.

Mnogi su bili primorani

napustili državu.
ISELJAVANJE NIJEMACA
 Ukidanje privatnog vlasništva
Godine 1946. Zakonom o nacionalizaciji je ukinuto privatno
vlasništvo.

Tržišno gospodarstvo je zamijenjeno planskim.

Takvo nepoticajno gospodarstvo biti će razlog sve većeg
zaostajanja zemlje.

Tvornice, rudnici, banke i veletrgovine su oduzete

vlasnicima i pretvorene u državno vlasništvo.

Kolektivizacija - Seljaci su bili prisiljavani udružiti svoje

posjede u zajednička (kolektivna) gospodarstva zadruge. To
je donijelo vrlo loše rezultate te se od kolektivizacije brzo
odustalo.
 Reforme u gospodarstvu države
AGRARNA REFORMA KOLONIZACIJA
ZEMLJA ODUZETA STANOVNICI
VELEPOSJEDNICIMA PASIVNIH KRAJEVA
POSTAJE DRŽAVNO ODSELILI SU U
VLASNIŠTVO. DIO PLODNU SLAVONIJU I
ZEMLJESU DOBILI VOJVODINU
SIROMAŠNI SELJACI

NACIONALIZACIJA KOLEKTIVIZACIJA
TVORNICE, RUDNICI, NEUSPJELI POKUŠAJ
BANKE I UDRUŽIVANJA
VELETRGOVINE SELJAČKIH POSJEDA
POSTALE SU U ZAJEDNIČKA
DRŽAVNO GOSPODARSTVA
VLASNIŠTVO (ZADRUGE)
Prilog 3. 3. Ukidanje privatnog vlasništva
• Saznaj što znače (novi) pojmovi: agrarna reforma, nacionalizacija,
kolonizacija, kolektivizacija.
• Smatraš li neke od tih pojava pozitivnima? Obrazloži.

Izvori:
“Nepoštivanje načela privatnog vlasništva omogućilo je oduzimanje
privatne imovine putem konfiskacije, (...) i nacionalizacije. Nije se
međutim postupalo prema sovjetskom modelu opće nacionalizacije i
kolektivizacije nego su – u skladu s parolom Zemlja seljacima! – posjedi u
dopuštenoj površini ostavljeni u privatnom vlasništvu seljaka. Prazni
posjedi koji su primali koloniste posljedica su ne samo agrarne reforme
nego i iseljavanja njemačke nacionalne manjine čijih je približno 90 000
pripadnika otišlo iz Hrvatske (...) kojima je na teret stavljena krivica
zbog suradnje s poraženim Trećim Reichom.”

-iz: Refleksije vremena 1945. - 1955.

(Igor Duda, Uhodavanje socijalizma), Galerija Klovićevi dvori, 2013.
“S obzirom na doseljavanje kolonista iz hrvatskih krajeva s pretežito
srpskim stanovništvom, u konačnici je vjerojatno došlo do povećanja srpskog
stanovništva u Slavoniji u odnosu na prethodno razdoblje. Preseljavanje
poglavito srpskih obitelji iz brdskih u nizinske dijelove Slavonije dovodilo je
do veće gustoće naseljenosti (...) i većeg miješanja hrvatskog i srpskog
stanovništva.
Agrarna reforma i kolonizacija provođena je, dakle, u kratkom
vremenskom razdoblju, ali je značajno i s dugoročnim posljedicama utjecala
na političke te gospodarske i socijalne, ali i demografske prilike u
Hrvatskoj.”

-iz: Petrić, Raguž: Povijesna čitanka- Dvadeseto stoljeće

(Marijan Maticka, “Utjecaj kolonizacija na promjene nacionalnog sastav
stanovništva Hrvatske”)
 Međunacionalni odnosi
Težak teret poslijeratne Jugoslavije bili su nacionalni odnosi.

Iz prijašnje Jugoslavije bila su sjećanja na srpski hegemonizam i

jugoslavenski unitarizam. Hrvatska je bila opterećena teretom žrtava iz
NDH i iz partizanskih akcija.

Uspostavom federacije smatralo se da je riješeno nacionalno pitanje.

Radi sprječavanja nacionalnih sukoba i podjela, vlast je ograničavala

izražavanje nacionalnih osjećaja.

Smatralo se da nacionalno (hrvatsko, srpsko, slovensko, itd.) razdvaja

narode.

Nametalo se nadnacionalno., tj. jugoslavensko zajedništvo.

S GLAVNOGA TRGA U ZAGREBU UKLONJEN JE SPOMENIK BANU
JOSIPU JELAČIĆU, 1947. GODINE.
RAZGLEDNICA IZ 1935. GODINE POKAZUJE SPLITSKU RIVU S
FONTANOM KOJU JE PODIGAO GRADONAČELNIK ANTONIO
BAJAMONTI. KRAJEM 1940-TIH GODINA KOMUNISTI SU JE
UKLONILI, JER SU JE SMATRALI SIMBOLOM TALIJANSKE
OSVAJAČKE POLITIKE.
U Jugoslaviji neprestano se
isticalo

Ulicama, trgovima i školama

davala su se imena brigada,
narodnih heroja ili važnih
bitaka.

SKIDANJE NAZIVA ULICA I

POSTAVLJANJE NOVIH
Prilog 4. 4. Međunacionalni odnosi:
• Pokušaj uz pomoć udžbenika i citiranih povijesnih tekstova zaključiti
što predstavlja pojam “nadnacionalno” u Jugoslaviji.

Izvor:

“U takvoj atmosferi posve je logična izjava Vice Vukova koji tvrdi da

se šezdesetih (godina) u javnosti moglo govoriti o “slovenskim” i
“makedonskim” pjevačima i pjevačicama, ali da je on uvijek bio
“zagrebački” pjevač, a nikad “hrvatski” te dodaje: ni “oni iz Beograda
nisu bili srpski pjevači, nego beogradski.”
(...) Josip Broz Tito je bio taj koji je procjenjivao koliko se
“nacionalnog” smije pustiti u javnost, a da se, prema njegovu osjećaju,
ne bi povrijedili osjećaji neke druge nacije.”

-iz: Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi liber

• Možeš li razumjeti razloge za:
a) uklanjanje spomenika banu Jelačiću u Zagrebu
b) uklanjanje fontane u Splitu

Razmisli!
• Slažeš li se s uklanjanjem spomenika u ovim
slučajevima?
• Možeš li ih opravdati?
• Oba ili ne? Koji da, a koji ne?
 Obilježja komunističke vlasti

FNRJ

• promjene vanjskih i unutarnjih granica

• progoni (politički, vjerski)

• ukidanje privatnog vlasništva: nacionalizacija,

kolektivizacija, kolonizacija

• pitanje međunacionalnih odnosa

I na kraju...
Istražuj s Klio

• Kako je komunistička vlast suzbila oporbu u zemlji?

• Potkrijepi primjerom odnos komunističkih vlasti

prema Katoličkoj crkvi.

• Pokaži na zemljovidu promjene hrvatskih granica u

novoj državi.

• Objasni reforme u gospodarstvu u Federativnoj

Narodnoj Republici Jugoslaviji .

• Zašto su nakon rata međunacionalni odnosi bili

napeti? Kako je na to odgovarala komunistička vlast?