SREDNJOVIJEKOVNO RAZDOBLJE SVJETSKE POVIJESTI

VITEŠKA POSVETA
- od dr. po. 11. st. – različ. tekstovi opisuju kako se neki č. pretvarao u viteza
- obred se satojao od nekoliko akata
- kandidat – mora biti u ranoj mladenačkoj dobi
- stariji vitez – predao mu oružje
- ĆUŠKA
- mladić postaje punopravni član skupine
- kod Engleza jedan postupak je uključivao sječu kose
- kod Germana – najvažnije – predaja oružja ; kod njih su svi slobodni ljudi =ratnici
- kasnije, u pravilu, radilo se o prerastanju mladog plemića koji nakon tog čina postaje vitez
- puno rjeđe – bovi pridošlica koji ulazi u viši sloj dr. zbog svoje snage/sposobnosti
- izjava da „sin velikog vazala nije vitez“ - značila je već krajem 11. st. samo to da je dijete nedorastao
mladić (da nije punoljetan), prije je svaki punoljetni plemić bio vitez
- čovjek se nazivao vizetom ako je ratovao na konju opskrbljen punom ratnom opremom
- ALI – morao je proći i posvetu; vitez se zapravo zaređivao
- svi posvećeni vitezovi činili su ORDO, lat. RED
- vitezovi su čini RED DRUŠTVA (npr. crkveni drugi red)
- BLAGOSLOV MAČA
- „sve što je služilo čovjeku činilo se vrijednim da bude stavljeno pod zaštitu đavolove zamke“
- seljak – davao je blagoslivljati svoju žetvu, stado, bunare
- ženik – blagoslivljao bračni krevet
- hodočasnik – putnički štap
- ratnik – onda je i on morao blagoslivljati svoj „alat“
- LOMBARDSKO PRAVO – zakletva na posvećeno oružje
- OBRED DODIRIVANJA – najvažniji dio tog prava – bitna crta zakletve
- vitez je svoj mač na trenutak polagao na oltar, te kretnje su pratile molitve
- vitez mora biti obdaren LENOM
- VAŽNE MORALNE OSOBINE – darežljivost, potraga za slavom, prijezir počinka, patnje i smrti („Onaj tko
želi živjeti blago i ugodno, tom se ne sviđa viteški zanat.“)
- U ranom sr. v. – Nema viteštva bez zloće!
- U razvijenom sr. v. – to se gubi zbog potpore Crkve viteštvu

VITEŠKA ETIKA
- u razv. sr. v. – vitez mora svakog dana odlaziti na misu
- petkom postiti
- ipak ! – po naravi mora ostati ratnik
- „mač služi za pravedne stvari“
- treba braniti udovice, siročad, siromahe
- braniti Crkvu od pogana
- u ranom sr. v. – vitez ne smije ubiti pobjeđenog kada je on bez obrane, ne smije sudjelovati u izdajstvu ili
neispravnom sudovanju, ako to ne može spriječiti, treba otići
- isto tako; ne smije dati loš savjet nekoj gospođi, mora pomoći svom bližnjem ako je u moguoćnosti
- ORDENE DE CHEVALERIE – iz tog je vadio ove odlike šta smije šta ne
- stvarnost nije uvijek bila u skladu s tim idealima
- „Najviši red što ga je Bog stvorio i zapovijedio, viteški je red“
- u poslj. stoljeć. srednjeg vijeka do temelja se iscrpilo simboličko tumačenje viteške posvete – dolazi do
pretjerivane, dekadenca institucije, pretvorilo se u vanjsku uljudnost
- na koncu – ljudima dosadio i sam ideal za kojega se tvrdilo da vrijedi tako mnogo

VJERSKI MENTALITET
- pučanstvo vjernika
- slika vjernika o svijetu i svemiru podudara se s Bliblijom
- vjerske tajne – pokušavaju se poduprijeti logičkom spekulacijom tek za karonlinške renes.
- katolicizam još nije u potpunosti formirao svoje dogmatike
- mnogi župnici nisu održavali PROPOVIJEDI (jedini način da vjernici dobiju uvid u sv pismo, jer je ovo sve
bilo na latinskom, puk to nije razumio)
- freske po zidovima crkve – „ljudi su vidjeli kako pod olujnom nebu prolaze avetinjske vojske mrtvih“
- svijet osjetila smatran je maskom iza koje su se odvijale važne stvari, vanjskim znakovima se pridavala
dublja stvarnost
- „ratovi, oluje i kuge – djelo vragova“ – društvene nesreće u istom su rangu kao i prirodne
- Robert Pobožni i Otonu III. - prekinuli rat da bi otišli na hodočašće
- predodžba o konačnoj propasti svijeta = Apokalipsa - kraj svijeta se očekivao vrlo skoro
- u svakom lošem vladaru prepozanavao se Antikrist čija vlast prethodi Božjem kraljevstvu
- 1000. i 1033. očekivala se Apokalipsa (1000. god. nakon Kristove smrti)
- BISKUPI – često bili barunskog i viteškog podrijetla
- poneki vladari pridavali su značaj izobrazbi (npr. Vilim III. Akvitanski skupio je lijepu knjižnicu u kojoj je
znao čitati dugo u noć)
- Oton Veliki – naučio čitati s 30. god.
- općenito – NEDOSTATAK OBRAZOVANOG U REDOVIMA SVJETOVNJAKA
- vladari su kao mladi morali dokazivati svoje viteške vrline
- sudci su se ranijih odluka morali sjećati, ako su i bile zapisivane, na latinskom su
- čak ni vladari nisu priznavali veliki značaj pismenosti i pisanim dokumentima
- važna uloga svećenika – i to kao TUMAČA misli velikaša i uloga čuvara polit. tradicije
 SEOBA NARODA

- u užem smislu – počinje 375. g. prodorom Huna u EU, a završava 586. g. osnutkom longobarske
države u Italiji
- ipak, seobe Germana počele su ranije a Slavena kasnije
- ZBOG ČEGA ONDA 375. – 586. ? (KOLOKVIJ!)
o 1. prodor Huna ponovno je pokrenuo Germane prema granicama RC
o 2. na zapadu RC uspostavljaju se germanska kraljevstva (Apenin i Pir. poluotok, Galija)
o 3. Bizant postaje nova snažna država
o 4. Pokrštavanje Germana
o = transformacija antičkog i ranosrednjovjekovni svijet
- kristijanizacija Germana trajala je oko 800 god.
- 1. misionari – ratni zarobljenici i prognani kršćani – „misionarska djelatnost“ nerijetko su plaćali životom

- ARIJANSKO KRŠĆANSTVO
o širio ga je prezbiter ARIJE (4.st. Aleksandrija, Egipat)
o Isusova božanska narav podređena je naravi Boga Oca
o po njemu, 2. božanska osoba nije postojala već je stvorena od oca
o samo je Otac BOG (i jedini nestvoren)
o u 4. i 5. st. – vrlo rašireno
o na 1. Nicejskom saboru 325. osuđeno kao hereza
o prevladavalo trojstveno vjerovanje
o Arijansko kršć. je još nekoliko stoljeća zastupljeno među Germanima (Vandali, Vizigoti, Ostrogoti,
Langobardi)
o Nicejsko kršćanstvo jedini od germana prihvatili FRANCI

- GERMANI
- njihova pisana pov. počinje oko sredine 5. st. (tada započinje germanska knjiž.)
- putujući pjevači širili su junačke pjesme po germanskim dvorovima
- Gatalice, tužbalice (iz doba Atile), elegije, izreke, rodoslovlja, popisi kraljeva
- junačko pjesništvo – najzastupljenije - saga o Siegfriedu, Wielandu, pjesma o Ingoldu
- do oko 770. g. – jedinstvena germanska književnost
- germanski dvorci bili su dugi oko 30 do 50 m
- građeni od drveta, nisu sačuvani
- ali i utvrde (gradine – Wallburgen) građene od drveta i okružene zemljanim nasipima
- tek od 9. st. – počinju korstiti kamen (iznimka, prije 9. st. su koristili kamen na području južne Italije;
doticaj s rimskom kulturnom tradicijom bio izravniji)
- GROBOVI – vrlo bogato opremljeni, posebno kneževski
 o HILDERIKOV IZ TOURNAIJA – zlatna drška mača, više limenih dijelova i okova korica mača i dvije
kopče u obliku cvrčka
o GROBNICA U WITISLINGERU – izdubljena u stijeni, grob bračnog para, izdubljena u stijeni, isto
bogat predmetima ranogermanske umj.

- VANDALI
- 2 glavna plemena – ASDINGI I SILINGI
- prvotno nastavali Šlesku i zapadnu Poljsku
- oko 171. – federati RC na istočnim padinama Karpata, kasnije oko Tise
- bježeći od Huna – kreću na zapad zajedno sa Svevima i Alanima pod vodstvom kralja
GODIGISELA (njihov 1. zapisani kralj) oko 400. g.
- 406. g. – sukobljavaju se s Francima , prelaze Rajnu i upadaju u Galiju
- 411. g. – Honorije im daje Pirenejski poluotok kao federatsku zemlju
- međusobno ju djele kockom
- ASDINGI I SVEVI – nastanjuju Galiciju
- SINLINGI – Andaluziju
- ALANI – JZ Pir. poluotoka
- sukobljavaju se s Vizigotima koje je Honorije isto tako uputio na Pir. poluotok
- Vandali su potisnuti na jug poluotoka
- Rimljani su odredili smrtnu kaznu za svakoga tko bi barbare poučio brodogradnji
- GEISERIH
o najveći njihov vladar (428.-477.)
o počinju graditi mornaricu za vrijeme njega
o on odlučuje osvjoiti S Afriku (žitnicu RC)
o preko Gibraltara prelazi cijeli vandalski narod (preko 80 000 ljudi od kojih su najmanje
njih 50 000 bili sposobni za borbu
o 439. zauzimaju Kartagu
 BRITANSKI OTOCI
- U 4. st. u rimske dijelove Britanije sve češće upadaju sjevernobritanski PIKTI i IRSKI ŠKOTI
- Julijan 360.g. i Valentijan (364.-378.) uspješno odbijaju njhove napade
- rimska vlast ponovno učvršćena

 MAGNUS KLEMENS MAKSIM

o 383. g. - u Britaniji se proglasio rimskim carem
o podržavala ga je i britanska i galska vojska
o 388. g. - Teodozije 1. ga je u Italiji pobijedio i zarobio

- krajem 4. i poč. 5. st. opetovani upadi Pikta i Škota preko rimskog limesa (Hadrijanov zid)
- poč. 5. st. Galija pada pod Germane
- Britanija potpuno odsječena od carsta
- rimska vojska proglašava nekliko protucareva u doba Honorija
- najezdi Germana najdulje se odupirao London (do457.g.) – o tome nas obavještavaju crkveni izvori,
benediktinski samostani, najznačajniji BEDA, tkz. BEDINE KRONIKE
- BRITANCI/BRITI – proglašavaju svog kralja – VORTIGERN OD KENTA (Vortig. sam zove u pomoć
Germane u borbi protiv Pikta)
- Germani koji dolaze u Britaniju su : ANGLI, SASI, JUTI
- s vremenom se izmedu sasa i angla gubi razlika i oni postaju ANGLOSASI
- prije invazije Angli su živjeli na obalama Sj. mora (Schleswig), Sasi južno od njih, a Juti sjevernije

 ARTHUR
- nakon borbi protiv Pikta i Škota, Germani su protjerali Brite kojima su došli u pomoć
- Germani napreduju u dolinama brit. rijeka i nastanjuju ih
- 516.g britska pobjeda pod vojskovođom Arthurom (to Beda navodi
- razvoj kasnije srednjovj. legende o Arthuru
- neki povjesničari tvrde da atrur nije bilo ime nego titula koja je simbolizirala udruživanje kelt. Brita i
romaniziranih kristijaniziranih Brota u 6. st.
- pseudonim skovan od britske (ARTH) i lat. (URSUS) riječi za medvjeda - ARTHURSUS
- vodio je 12 bitaka Brita protiv Germana
- najslavnija pobjeda = 516. kod Mons Badonicusa
- on je najvj. stradao tijekom unutarnjih sukoba među Britima
- samo 50 god nakon njegove smrti, posljednji Briti potisnuti su s brda Walesa i Cornwalla, gdje su do
danas sačuvani keltski običaji
 - LEGENDA O ARTHURU
o 1. put se uznos u kronici HISTORIA REGNUM BRITANNIAE (oko 1139.)
o spominju ga i druge srednjovj brit. kronike
o osnovni likovi:Arthur, sin kralja Uthera Pendragona i kraljice Igraine
o njegova djeva: Guinevere
o najpouzdaniji prijatelj: Lancelot
o mudar čovjek i čarobnjak: Merlin
o nj. sestra: Morgana Le Fay
o vitezovi Percival, Galahad, Gawain
o ljubavna veza između Lanecelot i Guin. označava pad Arthura
o Morgana otkriva tu vezu, prikazana je kao ili vila ili kao neg. lik koji želi oduzeti arthuru vlast
o SIMBOLIKA:
 MAČ EXCALIBUR – onaj tko ga izvuče iz kamena sin je Uthera
 POTRAGA ZA SV. GRALOM – naći će ga vitez čista srca
 OKRUGLI STOL - mitski stol s mjestima rezerviranim samo za najhrabrije

- krajem 6. st. = 7 GERMANSKIH KRALJEVSTAVA

o KENT
o SUSSEX
o ESSEX
o ISTOČNA ANGLIJA
o WESSEX
o MERCIJA
o NORTHUMBRIJA (bila najveća i prva je pala pod provale Danaca i Normana)
- međusobno se bore za prevlast
- u kraljevstvu Kent – kralj ETHELBERT u 6. st. bio je oženjen katolkinjom (kči franač. kralja Kariberta)
- 596.g. – Papa Grgur 1. šalje Ethelb. redovnika Augustina – utemeljio je CANTERBURYSKA NADBISKUPIJA
- anglosaska kraljevstva razlikuju se po zakonima, po ustroju su ista
- temelj organizacije: ROD (osim roda: vazalna pratnja, plemstvo, kraljevstvo)
- pojedinac je podređen rodu kao obrambenoj zajednici
- s vremenom vazalstvo labavi rodovsku podređenost
- slobodnjaci se sve više podređuju feud. vladaru
- razvoj plemstva a plemstvo se podvrgava kraljevskoj vlasti
- kraljevska vlast – utemeleljena na narodnom pravu
- anglosaski kraljevi vladaju zajedno s velikašima zemlje (WITAN-savjetodavna vlast) kao savjetodavnim
organima – za razliku od kasnorimskih i bizantskih te orijentalnih careva
- 7.st. – najmoćnija je NORTHUMRBIJA (sjedište anglosaske kršć. kulture)
- 8. st. – MERCIJA
o OFFA VELIKI (757.-796.) kralj Mercije dobiva priznanje od K. Velikog i pape
o Offa se otad naziva natkraljem (BRETWALDA) u odnosu na ostale anglosase kraljeve
o 1. crkveno pomazani anglosaski vladar
 o od 793. vodeća uloga Mercije uzdrmana zbog Normanskim provala
- od poč 9. st. jača WESSEX
o uspijeva anektirati sve države osim North i Mersije
o pretvara ih u grofovije (shires9
o u shireima se nastavlja starija mjesna uprava anglosasih zemalja koju su nadzirali kraljevi službenici
(šerifi)

- prvotne upravne oblasti proistekle su iz stare rod-plem. podjele

- razna kraljevstva pretvaraju se u grofovije-upravna područja-formalne pokrajine
- s vremenom Wessex postaje središte eng. kraljevine
- KRALJ EGBERT (802.-839.) uspijeva 825. ujediniti svih 7 kraljevstava
- ALFRED WELIKI OD WESSEXA (871.-899.)
o nakon ujedinjenja usredotočuje se na borbe protiv Normana
o ključna bitka – 878.g. kod Edingtona ; pobjeda
o narodnu vojsku dijeli na 2 skupine; 1. stalno pod oružjem; 2. obrađuju zemlju + 3. oratores
(mole se kao)
o utmeljio dvorsku školu
o osobno je preveo djela BEDE, BOETIJA, OROZIJA, GRGURA VELIKOG
o dao sabrati zakone Kenta i Mercije
o pokretač anglosaske anglistike
- EDURAR STARIJI (900.-924.)
o pomiče granice Wessexa prema sjeveru
o kralj. vlast postaje jača i istaknutija nego ranije
o rastaču se plemenske države
- ETHELSTAN (925.-940.)
o 927.g. preuzima YORK od Normana
o 937.g. preuzima BRUNANBURH
o u to doba država je u obliku današnje
o početak razvoja engleske države – on je kao 1. kralj britanije
o uzima si naslov Imperator regiminis Angliae / Basileus Albionis
- EDGAR MIROLJUBIVI (959.-975.)
o razdoblje dugotrajnog mira
o sa canteb. nadbisk. Sv. Dunstanom reformirao je crkvu po klinijevskim idejama
o priznati gospodar keltskih, velških i škotski zemalja
o nakonj nj. smrti kreću danski(normanski)upadi
- KNUT VELIKI (1016.-1035.)
o velikaši (Kralj. vijeće) ga bira za kralja
o prvi kralj Danac
o na državnom saboru u Oxfordu 1018. obećaje da će se pridržavati zakona kralja Edgara
o 1019. postaje kralj Danske
o 1028. postaje kralj Norveške
o često izbivao iz eng.
o prenio vladarske ovlasti na dvojicu EARL-a (vojvoda)
o kraljevska vlast stvara si takmace – dokazalo se da država može funkcionirati i bez kralja
o bio je dobročinitelj više eng. samostana
o učinio London svojim vojnim u upravnim središtem
o KNUT – „kralj sve Engleske“ (do tada su ovi vladari bili „kralj svih engleza“)
- EDVARD ISPOVJEDNIK (1042.-1066.)
 o Godwin, vojvoda WESSEXA 1043. diže bunu protiv kralja, Edvard ga protjeruje
o Edvard dijeli brojnim Normanima službe u crkvi, vojsci, upravi
o izaziva otpor domaćeg stanovn.
o Godwin se 1052.g. s mornaricom vraća u englesku - vraćena mu vojvodska čast
o Godwinov sin Harold 1062. provalio u Wales

- PRIJESTOLNE BORBE
o Harold priznaje vlast Edvardu, zauzvrat mu ovaj obećava krunu nakon svoje smrti
o u siječnu 1066.g. Harold je izabran za kralja
o Normandijski vojvoda Vilim Vanbračni traži pravo na eng. prijestolje
o krivotvori „Konstantinovu darovnicu“ kojom mu navodno pripada brit.otočje
o papa Aleksandar 2. u znak svoj blagoslova Vilimovoj vojsci šalje posvećenu zastavu i prsten u kojem
je bila učvršćena jedna vlast kose svetog Petra
o osim pape, Vilimu vojnu potporu daju i brojni vladari iz Španj, Fr, It
o 25.6.1066. BITKA KOD YORKSHIREA (poraz Vilima)
- VILIM OSVAJAČ (1066.- 1087.)
o 28.9.1066. Vilim iskrcava 7000 vitezova i vojnika kod Pevenseya (jug eng)
o u BITCKI KOD HASTINGSA, Harold pogiba
o na Božić 1066. okrunjen za kralja i aklamacijom potvrđen eng. kraljem pred glavnim oltarom
novoizgrađena westminsterske opatije
o tepiserija koja prikazuje Vilima
o on se obvezao da će se držati zakona Edvarda Ispovjednika
o Haroldovim pristašama oduzima zemlju
o diljem zemlje gradi utvrde
o istočno od Londona diže White Tower
o oduzetu zemlju pretvara ili u kralj. leno ili ju dijeli normanskim barunima
o usitnjava vojvodstva u grofovije kako bi onemogućio stvaranje ugrozove kralj. vlasti
o i u grofovije šalje svoje opunomoćenike(šerife), izarvno određene kralju
o bitan korak u feudalizaciji Engleske
o najveća zasluga = uspio zauzeti brit. otočje
o u eng u doba Vilima Osvajača živi 1,5 mil Anglosasa i ,,Danaca“ po vlašcu 5000 vitrzova
o s vremenom doseljavaju iz normandije i trgovci, svećenici, žene i sluge
o ugrubo oko 100.000 osoba valada nad domaćim st.
o kralju je pripadalo 20% obradive zemlje
o visoko plemstvo (12 velikasa)- 25% zemlje
o crkva- 25%
o 170 baruna- 30 posto zemlje
o Domesday Book (Knjiga posljednjeg suda)- najstarija zemljisnja knjiga iz 1086.
o domaći zemljoposjedni imali su oko 8 % zemlje
o svi zemljoposjednici morali su pod šerifima dati zakltvu vjenosti ktralju
o kralj mora postovati nasljednost lena
o u kraljevom vijecu vazali imaju odlučan glas
o ipak kraljevska je vlast nenadmašena
o zbog količine prihoda od zemlje moze unajmiti plaćenike
- VILIM 2. RIĐI (1087.-1100.)
 o sukobljava se s crkvom
o biskupske pozicije ostavlja praznima i ubire njihove prihode
o Can. biskupa nije imenovao 4 god
- HENRIK 1. (1100.-1135.)
o izdaje krunidbenu povelju – 1. eng ustav
o potvrđuje slobodu crkve
o ipak svaki biskup se i dalje mora zakleti na vjernost kralju
o priznaje zakone Edvarda Isp. i uređenje svoga oca Vilima Osvajača
o pokušava učvrstiti lokalnu vlast grofa i šerifa naspram baruna
o umire bez muškog nasljednika
o nakon nj. smrti – DOBA ANARHIJE
- ANARAHIJA
o henrikova kći Matilda udaje se za Geoffreya Plantagenata, anžujskog grofa
o baruni uz potporu biskupa biraju STJEPANA DE BLOIRA (1135.-1154.), Henrikova nečaka i unuka
Vilima Osv
- HENRIK 2. (1154.-1189.)
o matildin sin, prvi vladar dinastije ANJOU-PLANTAGENET (vlada eng do 1399. ta dinastija)
o franc. utječaj postaje jači od dotad udomaćenog anglosaks.-normanskog stan.
o često izbivao iz eng.
o vlast povjerava lokalnom činovništvu
o THOMAS BECKET, cant. nadbiskup, osporava se kralju, pravo na sudstvo
o 1170.g. njega ubijaju 4 viteza i cant. katedrali
o Becket proglašen svetim
o 1173. Henrik je prisiljen izvršiti pokoru
o pristaje na ustupke crkvenom pravosuđu
- RIKARD LAVLJEGA SRCA (1189.-1199.)
o slavu zaslužio zahvaljujući viteških vrlina, ne državničkih
o samo 7 mjeseci proveo u Eng.
o upravna birokracija napreduje
o njegovo sudjelovanje u križ. ratu i oslobođenje austrijskog zarobljeništva tako su bili skupi da se
morao ubirati SALADINOVU DESETINU
- IVAN BEZ ZEMLJE (1199.-1216.)
o nadimak: nije dobio ništa, tata mu ništa nije ostavio u apanažu
o vladao tiranski i kruto
o mrzio ga je puk i baruni
o izazivao sukobe sa papinstvom i Francuskom
o povod za spor sa Fr – njegova rastava od 1. žene i ženidba sa Izabelom od kuće Lusignan
o na temelju 2. braka traži nasljedstvo u Fr.
o Filip 2. August Francuski oduzima mu Normandiju
o odbio papin prijedlog za nadbiskupa cant.
o papa Inocent ga prokleo 1209. g.
o englesku napuštaju gotovo svi biskupi
o Ivan uzima sve crkvene posjede
o baruni ustaju protiv Ivana, podpiru Fr.
o Ivan se zatim pokorio Rimu
o Dobiva papin oprost i Englesku kao leno
o Inocent brani Francuzima napad na Eng.
o Sklapa savez s Otonom 4.
 o Poraz 1214. kod BOUVINESA rezultira potpunim eng. gubitcima svih posjeda na kontinentu
o zbog nezadovoljstva eng. baruna koji postaju vazali 2. reda i gube posjede na kontinentu, Ivan je
prisiljen izdati MAGNA CHARTU (VELIKU POVELJU)
o on kasnije odbija prizanti tu povelju
o papa ga podržava, baruni se ponovno bune
o vladi vjerna grupa za kralja postavlja HENRIKA 3.
- HENRIK 3. (1216.-1272.)
o priznaje Magna Chartu pri krunjenju
o otvara se ured Hanze u Londonu
o 1258.-1265. ustanak baruna protiv poreza
o odlučujuća uloga – stranka nižega plemstva pod vodstvom SIMONA DE MONTFORTA
o Simon je porazio kralja, zarobio njega i nj. sina
o Simon daje oblik eng parlamentu
o u parlament ulaze krunski vazali, najvažniji kračlj. službenici, 4 viteza kao predstavnici grofovija i po 2
građanina iz svakog većeg grada
- EDVARD 1. DUGONOGI (1272.-1307.)
o Eng. dolazi do moći i stabilnosti (nepremašena do Tudora)
o veliki zakonodavac, reformirao je zemljišno pravo i prani postupak
o raste ugled sudaca, reforme sudskog prava
o sudci postaju 1. engleski laički stalež
o Walles – njega pokušava osvojiti 1277.,1782. i 1284. (dijeli ga u grofovije)
o za vrijeme njega događa se po 1. puta VELIKI SUKOB SA ŠKOTSKOM
- ključna osoba koja mu se suprotstavlja = WILLIAM WALLACE
- borac za škotsku neovisnot, pripadnik nižeg plemstva u zapadnoj Škotskoj
- postaje slavan nakon što ubija eng šerifa
- srednje i visoko plem ga nije podržalo
- 1298. Walles pobjeđuje Engleze kod Stirlinga s 2300 vojnika protiv 10000 Engleza
- uhićen je 1305. blizu Glasgowa, ubijen, tijelo mu je rasčetverono, glava mu nabijena na kolac i postavljena na
londonski most, a udovi u 4 grada engleska
- EDVARD 3. (1327.-1377.)
o izbija 100-god rat s Francuskim prijestoljem nakon smrti zadnjeg Kapetovića
o vojnici nisu bili novačeni po lenskoj dužnosti, nego su bili dobrovoljci tj. najammici
o izborio veliku pobjedu kod Crecyja 1346. i Poitiersa 1356.
o izbija crna smrt – kuga
o zbog nedostataka novca (rata) prisiljen dati ustupke parlamentu
o parlament se dijeli u HOUSE OF LORDS (GORNJI DOM) I HOUSE OD COMMONS
(DONJI DOM)
- RIKARD 2 (1377.-1399.)
o dolazik na prijestolje sa 10 god
o umjesto njega vlada : IVAN OD GENTA
o javlja se JOHN WYCLIFF, pro u Oxfordu, reformator – Wycliff je odbacivao svjetovnu vlast
crkve, osporavao je pretvorbu kruha i vina u tijelo u krv, tražio ukinuće samostana i
papinstva, ispovijedi i štovanje svetaca nemaju koristi
 on je zapravo naučavao da su svi vjernici ujedno i svećenici
 preveo Bibliju na eng. j.
 tvrdio je da je kristu bio ideal siromaštvo te da se nije odijevao u pozlaćene haljine i
živio u plačama (kao papa)
 1382. – njegov nauk papa proglašava herezom
  „Zvijezda koja je najavila Reformaciju“
o 1382. veliki seljački ustanak WATA TAYLORA, opsjeda parlament
o Rikard guši ustanak, a Taylor ubijen
o
- DOBA TRIJU KRALJEVA (1399.-1461.)
o HENRIK 4. LANCASTER (1399.-1413.) – čuvao prava parlamenta, progoni Wycliff pristaša
o HENRIK 5. (1413.-1422.) – ponovno traži Fr. krunu – rat s Fr.
o HENRIK 6. (1422.-1461.) – prodire Ivana Orleanska, 1455. završava 100.-god rat, Henrik
poludio

IRSKA
- kristijanizirana već 431.god.
- ključna uloga Sv. Patricka
- temelj crkv. uprave = samostani
- redovnici su bili u službi svećenika i biskupa
- samostansko područje podudaralo se sa područjem plemenskih zajednica
- plemenski poglavar – zakladnik, zaštitnik, ponekad i vlasnik samostana
- samostanima se posvećivao svaki deseti sin plemena
- samostan je istovremeno služio i kao crkva, škola i bolnica
- samostani – čuvari grčko.rimske kulture
- kraljevi i kraljice bi nakon odstupanja od prijestolja odlazili u samostan
- samostani – opkoljeni velikim zidinama
- prostori za molitvu (oratoriji) i ćelije nalazili su se u građevinama piramidalnog oblika od lomljenog kamena,
bez prozora
- Irski misionari COLUMBAN STARIJI I MLAĐI šire kršćanstvo i na kontinentu
o Columbanov učenik GALLUS osnovao je samostan St. Gallen u Švicarskoj u 7. st.
- u ranom kršć. prakticiralo se javno prizanje grijeha i pokora
- Irska crkva razvija praksu osobne ispovijedi
- postupno preuzela cijela Katolička crkva
- 500.-800.g. zlatno doba irske kulture
- plemenski poglavari potpomagali crkvu velikim darovima
- obrtnici i umjetnisi zrađuju i ukrašavaju zvona, kaleže, relikvijare, križeve, štapove...
- izrada velikih reljefnih križeva – „biblijska slikovnica“ za nepismeni puk
- iluminacija knjiga u samostanima

BURGUNDSKA DRŽAVA (tada u FR)

- BURGUNDI – istočnogermanski narod
- 413. g. kod WORMSA pod vodstvom kralja GUNGAHARA GIBIKUNGA stvorili plemenski savez
- 436. g. država im je uništena od Huna plaćenih od Aecija – historijska podloga Pjesme o Nibelunzima
- PJESMA O NIBELUNZIMA
o epska pjesma na srednjogornjonjemačkom jeziku; temelji se na germanskim sagama o Nibelunzima
 o govori o germ. junaku Siegfriedu na dvoru Burgunda, njegovom ubojstvu i osveti njegove supruge
Kriemhilde
- povijesna podloga: zapadnorimski vojskovođa Flavije Aecije pozvao je Hune d napadnu Worms 437.g. (to je
sjedište Burg. kraljevstva); Huni masakrirali 20000 st. ; smatra se njemackom ilijadom
- WAGNEROVA OPERA PRSTEN NIBELUNGA – ciklus od 4 opere ; Rajnsko zlato, Valkira, Siegfried, Sumrak
bogova)
- 443.g. ostatak Burgunđana naseljava se u Savoju oko Ženeve
- Burgundi se sukobljavaju sa Alamanima i Francima
- s vremenom središte države postaje Lyon
- kralj GUNDOBAD (490.-516.) sklapa savez s Bizantom i Ostrogotima protiv Franaka
- pod utjecajem biskupa Avitusa, mijenja politiku prema Francima i povezuje se s Klodvigom protiv Ostrogota
- iz doba kralja Gundobada potječe burg. pravo
- Gundobada nasljeđuje = SIGISMUND (516.-523.)
o prelaze na kršćanstvo od arijanizma
o sukobljava se sa francima, bježi u samostan, u zdencu ga udavili franački vojnici
o nasljeđuje ga brat GODOMER (523.-533.) i tada Burgundija gubi smaostalnost i ulazi pod Franačku

FRANCI
- germanski narod koji se oko pol. 5. st. nastanio u SI Galiji i ondje uspostavio svoje sjedište
- napredovanje im zaustavlja Aecije
- dvije velike grupe : SALIJSKI I RIPUARSKI FRANCI
- svako je pleme skušalo starješinu
- s vremenom starješina uzima titulu kralja
- bolje vojne sposobnosti od rimske vojske

MEROVINZI
.- PREMA LEGENDI IZ 6. st , kći klodiona jednoga od franačkih starješina iz odnosa s morskim bogom
merovejem rodila legendarnog osnivača prve fran. dinastije
- od meroveja je potekao Hilderik I. (440-481)
- Hilderik razvija organizaciju na području oko Tournaia
- 463. bori se kao rimski saveznik protiv vizigota
- Hilderik ima sina Klodviga (466.-511.)
KLODVIG
- istinski osnivač Franačkog kraljevstva
- odbjedinuo fran. plemena
- 486. zauzima područje Seine i Loire
- 491. potukao Trinažane na ušću Rajne i Mosela
- ženi burgundsku princezu Koltildu
- za vrijeme sukoba s Alamanima (496. – 506.) navodno obećaje supruzi da ce se u slucaju pobjede prijeci na
kršć. buduci da je pobijedio prešao je napušta arijanstvo
- prelazak mu je omogućio potporu Rima, Bizanta i galorimske aristokracije
- pokusao objediniti rimsku tradiciju i običajima Franaka
- za laksu upravu bira među zemljoposjedničkom plemstvom bira činovnike koji jačaju
- sukobi se s Vizigotima
- ima saveznike iz Burgundskog i Italskog kraljevstva
- 508. zauzima Clermont, Touluse i Arles
- osvaja cijelu Provansu
- Vizigot. ostaje samo Septimanija
- uzeo Pariz za svoju prijestolnicu
- 511. umire i dijeli zemlju sinovima

MAĐARSKO KRALJEVSTVO
od kraja 9.-11. ST.

- Mađarska kultura veoma različita od naše

- zadnji dolaze u Europu ne pripadaju indoeur.
- 1102. PACTA CONVETA
-do 12. st. koristiti termin Mađarsko kraljevstvo, kasnije može Ugarska kada dolazi u savez s drugim drzavama
- u pocetku mađari imali 7 plemena, Arpad ujedinio plemena (provjeri za Arpada)
- plemenski savez od 7 plemena, prije se smatralo da ih je bilo 9 plemena
- Sedmogradska/Erdely, područje Transilvanije(Erdelj) sedam plemena podjelilo zemlju
- 896. g. dolazak Mađara, parlament u budimpseti građen prema tom broju, građen 1896, s 896 prozora
KENDE- duhovni vođa
GYULA- vojni vođa
HORKA- najvisi suda
načelo senioriteta, a ne primogenitura( kraljevstvo nasljeđuje najsposobniji rođak)

MAĐARSKA PRAVJERA- PRETKRŠĆ. MAĐ. RELIGIJSKI SUSTAV

- GORNJI SVIJET
- DONJI SVIJET
- SREDNJI SVIJET
- DRVO ŽIVOTA- povezuje te svijetove
- TURUL- ptica koja drži mač u ustima ili kanđi
- TALTOS- dijete koje ima nesto drugacije npr. sijedi pramen, ta djeca imaju poseban status u drustvu

ARPAD (845.-907.)
- legendarna Svatoplukova prodaja/predaja zemlje
- GYEPU- siroki nenastanjeni pogranicni pojas
- krvno srodstvo(rodovi) ----- plemena
- krajem ranog s.v. – 108 plemena - vojna aristokracija koja je osvojila zemlju
- ZOLTAN (907.- 947.), Arpadov sin – borio se s Tomislavom na Dravi oko 925. g., između Varaždina i Koprivnice

 DRUŠTVO – polunomadsko st, 50% je baš mađara, ostali avari itd., zimska boravišta

ARISTOKRACIJA (PLEMENSKA-VOJNA)
- ur – plemenski starješina
- fo – poglavar roda
SREDNJI SLOJ
- jabbagy – ratnici
- obrtnici trgovci
NIŽI SLOJEVI
- inseg – siromašni seljaci
- robovi

 VANJSKA POLITIKA
- pljačkaški pohodi na zapadnu Eu. – mađ. laka konjica : oko 20000 ratnika
- tri čimbenika uspjeha - jahačke vještine, korištenje luka i strijele, vojna strategija,
- godišnji „danak za mir“
-
poraz Mađara kod Augsburga (Leško polje) 955. godine
 (PREORGANIZACIJA )
-postupan prelaz s polunomadskog na sjedilački način života, prelazak s poganstva na kršć.
 GEJZA (945.-997.)
- okrutan, prihvatio kršć ali ga se nije pridržavao, mir sa susjedima
+ SV STJEPANA TREBAMO ZNAT !!!!!!!!!!! + ONA LEGENDA O KRUNI