OSOBE 1.

AGIDI I EURIPONTIDI-spartanske (lakedemonske) kraljevske obitelji koje su davale po jednog

kralja koji su stajali na elu spartanske drave; dva kralja nalazila su se na elu u svojstvu vrhovnih vojskovoa; njihova vlast bila je neograniena samo u vrijeme vojnih pohoda (vojsku ine Spartijatislobodni punopravni graani i Perijeci-slobodni seljaci, obrtnici, trgovci bez politikih prava; heloti tj. zemljoradnici bez posjeda i prava ne ulaze u sastav vojske), dok su u unutarnjem ivotu zajedniki igrali beznaajnu ulogu; oba kralja su ulazila u sastav geruzije; bili su i sveenici u dva razliita Zeusova hrama; nadzirali su i pravilnu podjelu zemlje

2.ADAD (HADA)-semitsko boanstvo; babilonski Raman: sumeranski, asirski i babilonski bog

groma, vjetra i nevremena; zao i dobar u isto vrijeme, jer oluja rui, a kia napaja zemlju; mu boginje ale, likovno esto prikazivan, tovan osobito za Hamurabija (1792-1750. pr. n. e)

3.ANUBIS-egipatsko boanstvo pas ili akal (kult iz Tinisa); povezuju ga sa Zapadnom pustinjom
(postojbina mrtvih) jer je akal pustinjska ivotinja; preuzeo naziv pogrebnog boga Khenti-Amentiua prvi od Zapadnjaka, a onda ga je preuzeo Oziris; prvo je bio samo bog smrti za faraona (sa 28 god. faraon mora umrijeti i ponovo uskrsnuti pa mu on ili zamaskirani sveenik donosi zmiju), a kad to prestaje on ostaje najavljiva smrti (prikazuju ga kao ratnika s bodeima ili sklupanom zmijom ili kobrom); povezuju ga s arolijama i vraanjem (slikaju ga na dnu posuda); sin Neftis i Ozirisa (Neftis prevarila Ozirisa, dala mu sina, Izida mu spasila ivot nakon oeve smrti, tako je postao njezin uvar, nabavio lijekove za balzamiranje oca i balzamira ga sa Izidom i Neftis, izmislio pogrebne obrede i sam ih izvodio (uzori za sve ceremonije nakon); kasnije 3 funkcije: 1. nadzire ispravno balzamiranje (prima mumiju u grob, obred otvaranja usta), 2.vodi ljude do Polja rajskih rtava, 3. nadzire vaganje dua; prikazi: kao ovjek sa akalovom glavom, pas koji prati Izidu, akal ili pas koji lei na grobu; simbol: crna i bijela volovska koa poprskana krvlju koja visi na jednoj motki

4.AGRIPA, MARKO VIPSANIJE-lat. Marcus Vispanius Agrippa, rim. vojskovoa (oko 63.-12.);
jedan od najznatnijih ljudi Augustova vremena, njegov suradnik i zet; zapovijedao Augustovom vojskom u ratu s Lucijem Antonijem (41. pr), Sekstom Pompejem (36. pr) i Markom Antonijem (32/31 pr); upravljao Galijom (19. pr), pobijedio barbare u Kimerijskom Bosporu i vratio legijske orlove koje je Mitridat [kralj Ponta od 120. g, pokuao iskoristiti slabost Rimljana-Cimbri, graanski rat-i prodrijeti u Malu Aziju, ratuje s njima od 88. do 64., ubija se nakon pobjede Pompeja kod rijeke Lykos (66.g)] bio zarobio; idovima potvrdio njihove privilegije (16. pr); ratuje protiv Panonaca (13.), a nakon njegove smrti tu dunost preuzima car Tiberije; bio konzul, cenzor, tribun; gradio putove u Galiji, obnovio rimske vodovode; sagradio Panteon u Rimu; zasnovao kartu svijeta koja je nakon njegove smrti izraena prema njegovim podacima (Orbis pictus naslikani svijet)

5.ANICIJE, LUCIJE-pretor u Iliriku, dobio 3. ilirski rat primivi predaju kralja Gencija; 168. g. pr.
n. e poinje 3. ilirski rat; rim. vojska pod vodstvom Lucija Anicija pobjeuje Gencija, koji se predaje pod prijestolnom utvrdom Skadrom;167. Lucije tu proglauje ilir. Prvacima odluku Senata o ureenju dotadanjeg podruja Ilirskog kraljevstva-podijeljeno na 3 regije s razliitim obvezama prema Rimu i razliitim stupnjem autonomije; 17. ili 23. 2 u Rimu trijumf nad Gencijem i Ilirima: prikazan plijen iz Ilirije, posebno iz kraljevske riznice: 27 funti zlata, 19 funti srebra, 13 000 denara, 120 000 ilirskih srebrnjaka; 220 zarobljenih lemba podijeljeno je meu pouzdane rim. saveznike (Korkira, Apolonija, Dirahij); kraljevska obitelj u trijumfalnoj povorci, a zatim protjerana u Spolet pa Iguviju (Italija)

6.ANTIGONOVII/ANTIGONIDI-vladarska loza dijadoha u Makedoniji 7.ARGEJEVII/ARGEADI-makedonska vladarska loza 8.ATALOVII/ATALIDI-vladarska loza dijadoha u Pergamu 1

9.BIND-japodsko boanstvo koje su Rimljani nazvali Neptun; kod izvora Privilice (pritok Une)
naeno nekoliko zavjetnih rtvenika iz rimskog doba posveeno Bondo Neptuno; na natpisima spominju se japodski starjeine kao oni koji posveuju (dedikanti)

10. DEMOSTEN-1.atenski strateg (vojskovoa) za vrijeme Peloponeskih ratova (431- 404);

proslavio 426. pr kad je opustoio obale Peloponeza, Leukadu i nesretno ratovao s Etolcima; sauvao Atenjanima uporite Naupakt; pobijedio Ambrakijce; 425. pr potukao Spartance na rtu Pilu ikod otoka Skaffterije zarobio njihov odred, 292 hoplita, od tog 120 Spartanaca; 424. poveo pohod protiv Megare, upao u Beociju, odakle se morao povui; poginuo 413. na ekspediciji u Siciliji gdje je bio zajedno s vojskovoom Nikijom zarobljen i smaknut 2. (384-322); atenski vatreni govornik-sauvano 60 govora,56 uvoda govora i 6 pisama; svojim govorima, Filipikama, raskrinkao je namjere Filipa II Makedonskog i Olintskim govorima, uzalud je traio da se pomogne gradu Olintu, kojeg je Filip napao ( 348.); budi u Atenjanima ljubav za slobodu i pozivao da se Filipovom prodiranju odupru orujem; bio jedan od poslanika koji su s Filipom sklopili mir; smatrao je Filipa odgovornim za krenje tog mira pa je stao na elo antimakedonske stranke u Ateni i odrao par govora o vanjskoj politici i odnosu s Filipom; uspjelo mu je pomiriti Tebu i Atenu; poraz Atenjana kod Heroneje 338. g- tad je zahtijevao da se poprave atenski bedemi i sam je za to predloio vei iznos, pa je predloeno da bude nagraen zlatnim vijencem; Eshin ga optuio za povredu zakona zbog ega dri govor protiv njega Za Ktesifonta o vijencu; ne bavi se politikom za vrijeme Aleksanadra; aktivirao se za vrijeme ustanka radi ega je osuena smrt no sam bjei na otok Kalautiju i tamo ispija otrov; postavili njegov kip na goriPolieuktovo djelo

11.DIJAKRIJI-jedna od tri politike struje koje su se poele kristalizirati nakon Solona, a svoja su
imena dobila prema podrujima na kojima su ivjeli, dijajkriji su ivjeli u Dijajkriji, planinskoj oblasti na sjeveru zemlje (atiko pobre) i bili su sitni zemljoposjednici, obraivai neplodne zemlje, lako im propadaju imanja koja su ionako mala, stoga se zaduuju i na kraju padaju u duniko ropstvo; pogoduju im Solonove reforme, njegovi su pristalice jer ukida duniko ropstvo, ukida dugove, vraa i otkupljuje robove iz inozemstva; postaju slobodni graani, no i dalje se zaduuju-zato odlaze u grad u potrazi za boljim ivotom; nakon Solona- najbuntovnija struja, voa im je bio Pizistrat koji je htio uspostaviti tiraniju, pridruuju im se i meteci u tenji da ih se izjednai s roenim Atenjanima; za vrijeme Pizistrata su politika stranka

12.DOLABELA, PUBLIJE KORNELIJE-lat. Publius Cornelius Dolabella; rimski vojskovoa i

dravnik; 47. obnovio je zakonski ugovor o ukidanju dugova i osloboenju od strana zastupnika; digao je ustanak u kome su sudjelovali plebejci i osloboenici-Marko Antonije uguio taj ustanak; Dolabelo se istaknuo u guenju pokreta lanog Marija; Augustov i Tiberijev legat u Iliriku-od 14-20. g imenovan je guvernerom Ilirika, upravljao je Gornjim Ilirikom ili Dalmacijom: planinskom izgradnjom cesta povezao je glavni grad Slonu sa unutanjou-4 iz salone radiajlno vode u unutanjost spajajui se s cestama du Panonske nizine- na uu Bosne, B. Gradike i kod Srijemske Mitrovice; izgraena je i prva karta provincije Dalmacije , raspored vojnih odreda,evidencija poreznih obveza, razgranienja izmeu domaih naroda i plemena, ustroj i rad sudbenih okruga sa sjeditima u Skardoni, Saloni i Naroni

13.ENKIDU/EABANI-junak iz mezopotamijske mitologije i knjievnosti; susreemo ga u epu o

Gilgameu; stvara ga Aruru, velika stvoriteljica, na naredbu Anu (bog nebesa, sredite u Uruku), a na sliku i priliku Nimurti, bog rata; ima dlakavo tijelo i dugu kovravu kosu; pripitomila ga Ukhat, Itarina slukinja, dolazi u Uruk k Gilgameu kao neprijatelj, no nakon neizvjesne borbe (snaan je kao Gilgame) Gilgameova majka Ninsun ga proglaava drugim sinom, zajedno kreu na putovanje i postaju prijatelji, razliite pustolovine-penjanje na goru bogova, svrgavanje Humbabe, borba sa nebeskim bikom (esto slikovno prikazivana)-opisana u 6. tablici, poslala ga Itar jer ju je Gilgame

odbio; usnuo san da ga ruan stvor vodi u Irkallu (podzemlje), umire 12 dana od Lamartu (zao duh groznice)-pria iz 8. tablice; Gilgame ga oplakuje i sam nastavlja put u potrazi za besmrtnou

14.EPULON-kralj Histra; tek to je sjeo na prijestolje zapoeo je pripremati rat protiv Rimljana- 3.
histarski rat: poraen je na sjeveru Istre, povukao se sa svojim ratnicima u utvreni Nesactium, plemensko, politiko i vjersko sredite; Nezakcij osvojen nakon lukavstva i duge opsade ( rim. izvori razliito svjedoe o dranju histarskog kralja Epulona- od kukaviluka do junatva- u nemogunosti obrane jer su Rimljani zaustavili dotok vode Epulon se sam usmrtio probovi se maem); 177. konzul Gaj Klaudije Pulher slavi trijumf nad Histrima i Ligurima

15.GABINIJE, AULO-lat. Aulus Gabinius, puki tribun, Pompejev pristalica; 67. g. pr podnio zakon
kojim je predlagao energine mjere u borbi protiv gusara; na osnovi tog zakona Pompej je dobio izvanredna ovlatenja: kao prokonzul, Pompej je dobio imperij koji se prostirao od Heraklovih stupova kroz itavo Sredozemlje, mogao je raspolagati dravnom riznicom, pod njegovim zapovijednitvom nalazila se velika vojska i flota od 500 ratnih brodova; 61. postavljen za pretora; 58. g konzul; kao upravitelj rimske provincije Sirije pokrenuo je ekspediciju u Egipat- taj pothvat je bio protiv volje Senata; Gabinije je vratio na egipatsko prijestolje kralja Ptolemeja Auleta, koga je puanstvo protjeralo, njegovi protivnici bili su surovo kanjeni; kada se vratio u Rim s bogatim plijenom Gabinije je bio pozvan na sud, potplaeni suci su ga oslobodili, ali je to izazvalo nezadovoljstvo oporbenih skupina; sluaj je preao u komicije i Gabinije je bio osuen-54. zato prognan iz Rima; 49. pozvan iz progonstva i po Cezarovu nalogu poveo vojsku kao njegov konzul protiv pompejevaca u Ilirik gdje su ga porazili Japodi i Delmati kod Sinodija; povlai se pred Dalmatima u Salonu gdje i umire 47.; sagradio u junoj Italiji Gabinijevu cestu ( via Gabinia)

16.HARIESIS/HARSIEZIS-Horus, Izidin sin, jedno od imena egipatskog boga Horusa, openito

je Horus bog sunca, a u ovoj se formi najprije odnosi na faraona (ne jako popularan kult), no tuju ga gdje god tuju Ozirisa i Izidu; prije svega spada u rod Ozirisovog boanstva, no ima i neka obiljeja sunanog Horusa; tuju ga najvie u obliku Harpokrata; mit: Izida arobnjaki zaela nakon Ozirisove smrti, dijete raste na otoku Kamnisu kraj Buta, stric Seth mu alje razliite nesree, no majka ga brani [u toj fazi prikazivan kao Harpokrat dijete Horus-1. prikaz kako ga Izida doji, zakrljao od struka pa na dolje jer je prerano roen ili jer je zaet za oeve smrti; 2.dijete koje sjedi i sie svoj palac, obrijana glave, mladenaki uvojak koji mu pada na rame, ima kraljevsku krunu i ureus, kasnije ga poistovjeuju sa novoroenim suncem pa sunani kolut i pera na glavi], Oziris ga ui ratovati, osveuje njegovu smrt [ Harendot Horus osvetnik svog oca], sulicom proboo Setha i odsjekao mu glavu, te je donio Izidi, Seth ima moi samoizljeenja, rat se produuje i nikad mu kraja stoga Horus eli sud bogova, suenje od 8 godina i ne mogu se odluit, Seth optuuje Horusa da je on navodni Ozirisov sin, Ra-Harakhte zasjeda (na Sethovoj strani jer je on Nutin sin), a ostali za Horusa, Seth se brani time da je fiziki jai od Horusa, a Horus nasljedstvom, u i Tot ipak presudili za Horusa, Izida hoe da mu izrue oko (simbol kraljevske moi), no Ra-Harakhte to ne eli, Seth shvaa da gubi pa hoe borbu, Tot to smatra nepotivanjem suda, trae od Neit (najstarija boica) da odlui, daje Horusu prijestolje, a Sethu dvostruki posjed i 2 ene, Ra-Harakhte se buni, Baba ga vrijea, on odlazi sa suenja, Hator ga vraa- razveselila ga jer mu je pokazala spolovilo, Seth otjerao Izidu sa suenja, podmitila Antija (splavar bogova) da ju prenese, pretvorila se u mladu djevojku, svidjela se Sethu ispriala mu priu o sinu samo u prenesenom znaenju i traila ga za miljenje, Seth sam sebi presudio, i to im nije dovoljno, izazov da to due ostanu u Nilu, Sethu lako jer mu je prirodan oblik nilski konj, Izida hoe pomoi sinu, baca harpun, ranjava Setha no smilovala se nad njim, to ljuti Horusapa joj je odsjekao glavu, bjei u goru, Seth ga nalazi, iskopao mu oi i zakopao ih u zemlju, izrasli lotusi (simboli ponovnog roenja i sunca), lae bogovima da ga nije mogao nai, Hator ga nala i vratila mu vid, opet izazov sa kamenim amcima-tko due ostane plovit, Horus vara- amac od cedra prekriven kamenjem, Seth tone i pretvara se u nilskog konja, ranjava ga harpunom, dali Ozirisu da presudi- naravno za Horusa, postaje Harpa-Neb-Tani Horus gospodar dviju zemalja, sredio Majetinu (boica pravde) vladavinu, Ra mu vie nije suparnik- poslan na nebo skupa sa Horusom da ini glavnu vezu sa zemljom (nebeske ljestve), a Oziris je ostao u svijetu mrtvih, Horus vodi od tada due do oca da im sudi; ena Hator, imaju puno djece (Ihi, bog glazbe; Harsomtus, ujedinjitelj dvaju zemalja-i samog Horusa su znali tako nazivati- prikaz: 1. mumija sa ljudskom glavom 2. ovjek sa zmijskom

glavom 3.ovjek sa sokolovom glavom kolutom i perjem); sa Izidom ima 4 sina, uvari Kanopuskih ara

17.HARMAKIS/HARMAKHIS- Horus na horizontu, personificira sunce na izlasku, povezivali

ga sa Kheprijem (simbol uskrsnua i vjenog ivota), smatraju ga ne samo kao boga sunca ve ako i skladite najveeg znanja; prikazi: 1.ovjek sa sokolovom glavom i mnotvom kruna 2.lav sa sokolovom glavom 3.lav sa ovnovom glavom 4.sfinga kod Gizeha (lav sa ljudskom glavom- lik Kefrena- nosi kraljevsi ukras i ureus; sfinga isklesana iz stanca kamena blizu kamenoloma kraj Kefrenovog groba, poistovjeivali ju s faraonom u njegovom besmrtnom vidu; san Tutmozisa III iz 18. dinastije- on kao princ, iao u lov, zaspao meu apama sfinge, javljaj mu se otac Harmakhis- atum Khepri, vratit e mu prijestolje ako makne pijesak sa sfinge-tako zapoinje pokret preko Amon-Raa, jer je Tutmozis sad pod zatitiom Ra-Harmakhisa

18.HARMODIJE I ARISTOGITON- tiranoubojice, urotnici protiv pizistratida (514.g)-to rade iz

osobnih razloga, povrijeeni zbog prezvrene ljubavi; ubojstvo oba tiranina Hiparha i Hipije trebalo se izvriti za vrijeme proslave praznika Panatenejskih sveanosti kad su tirani sudjelovali u povorci i kad se puk, na iju su potporu urotnici raunali nalazio pod prujem, urota je djelomice uspjela; Hiparh (mlai Pizistratov sin, bavio se najvie politikom) je ubijen, a Hipija (stariji, bavio se najvie umjetnou) je ostao iv, Harmodije je na mjestu ubijen, a Aristogiton je muen i kasnije pogubljen; Atenjani su ih tovali kao osloboditelje i ubojice tirana i digli im spomenik koji je napravio Autenor (oko 510.); kada ga je Kserkso otpremio u Suzu zamijenjen je zamijenjen je drugim, djelom Kritije i Nesiota (oko 447.); Hipija protjeran 510. g od koalicije Alkmeonida (Klisten) i Spartanaca (Klisten ih pridobio praznovjerjem- Delfi)

19.HARUERIS/HAROERIS/HARVER-po rodu Sunanog Horusa (ono znaenje koje mu pripisuju

sljedbenici Ra): jedan od najranijih Horus oblika, sjedinjenje boga sokola sa domaim bogom Verom (onaj koji je velik, bog svjetla, oi su mu sunce i mjesec), tuju ga kao Mekhenti-iritija onaj na ijem elu su dva oka tj. Hormertija (u rukama ima 2 udjata ili Horusove oi ureus) ili kao Mekhentien-iritija (kad nema mjeseca u noi-pokrovitelj slijepih); po rodu Ozirisa (po pukom vjerovanju): Horus Stariji, sin Hator ili njen mu, brat Ozirisa i Setha, borba sa Sethom oko nasljedstva (Seth u obliku crne svinje mu iskopao oko jer ga je ovaj ukropio. ponovo progledao), ta je pria prenesena na Horusa kao Ozirsova sina, jedno oko dao Ozirisu, bogovi mu pravedno dosudili povratak na prijestolje

20.HORAKHTI/HARAKHTE-Horus obzorja ili Horus dvaju obzorja, poistovjeen sa Raom

koji dnevno putuje sa I na Z obzor s njegovim likovima Kheprijem i Atumom (pod njihovom zatitom Ra-Harakhte vlada cijelim Egiptom); prikaz: sokol ili ovjek sa sokolovom glavom (nosi sunani kolut i trostruku krunu ili ureus i krunu atef)

21.IMHOTEP-Djoserov vezir (vjet upravni inovnik), na dobrom glasu kao sveenik koji dobro
poznaje heliopolisku doktrinu, pisar, lijenik, strunjak za astronomiju i graditeljstvo (Djoserova stepenasta piramida u Sakkari kod Memfisa-od blokova kamena vapnenca, a obloena kamenom iz Ture (zapadna obala Nila), 6 mastamba jedna na drugoj (simbol kraljevog stubita na nebo ili kao zigurat, ali on ima 7 katova); okolo veliki kompleks ograen bedemima, a unutar manje zgrade za obrede koje vri kralj); u Novoj dravi- zatitnik pisara (prije no to ponu pisat kapnu par kapi rtve ljevanice njemu u ast), nadalje ga tuju kao u obliku kulta predaka (kao kult mrtvih), poistovjetili ga s Nefertumom; u Saiskom razdoblju-pravi bog, sin Ptaha i Khroti-onkh ili Nut ili Sekmet; u memfiskoj trijadi zamijenio Nefertuma, podigli mu hram u Memfisu; postao zatitnikom medicinskog znanja; Grci ga poistovjetili s Eskulapom; popularan pod Ptolomejeviima; prikazi: kao sveenik, elav, u krilu otvoreni svitak papirusa

22.KAIROS-gr. prava mjera, pogodan as; u njegovom liku personificirana je zgodna prilika ili as
koja je sudbonosna i koju ovjek mora iskoristiti; prikazivan kao nag mladi na kugli, s krilima na leima ili nogama, a s noem i vagom u rukama; Posidipov epigram o Lizipovu kipu Kairosa: A zato ti kosa pada niz elo? Da me moe uhvatiti tko mi dolazi u susret. Zato si elav na zatiljku?

Kada krilatim nogama jednom poletim, nitko me nee uhvatiti straga, ma koliko to elio;-nadopuna sa trogirskim reljefom Kairosa

23.KATON-1.Marko Porcije Stariji, lat. Marcus Porcius Cato Maior, (234-149), rim. vojskovoa,
politiar i pisac iz Tuskula, sudjelovao u ratu protiv Hanibala; kao konzul 195. otro udarao na rasko; 185. strogo vrio cenzorsku slubu pa je nazvan Censorius; uporno traio da se Kartaga razori, pa je svaki govor zavravao rijeima Ceterum canseo Cartadinem delendam esse (uostalom smatram da Kartagu treba razoriti); konzervativac, bio je u opoziciji prema Scipionu Mlaemu koji je podupirao irenje grke kulture; 155. g zgoda sa Karneadesom, filozofom koji je drao govor o dvojbenosti vrstih uvjerenja (prvo se zalae za pravednost, a zatim pria protiv nje)-dao ga je protjerati jer se u gradu ne smiju trpjeti ljudi koji mogu ljude lako uvjeriti; glavno djelo Origines obuhvaalo je rimsku povijest od osnutka Rima i drugih italskih gradova do pieva vremena; istaknuo se i kao govornik; napisao je enciklopediju korisnog znanja za svog sina Praecepta ad filium; od njegova knjievnog rada do nas je do danas, osim fragmenata, samo O poljodjelstvu (De agri cultura), najstarije prozno djelo rim. knjievnosti 2.Marko Porcije Mlai Utiki, lat. Marcus Porcius Cato Uticensis, rimski politiar (95-46); zalago se za smaknue Katalininih drugova; u graanskom ratu je na strani Pompeja, a protiv Cezara; ubio se u Utici (po tome nazvan Utiki) nakon republikanskog poraza 46. g kod Tapsa u Africi; smatran je idealnim likom stoikih republikanaca

24. IMUN BAR KOHBA-imun, sin zvijezde, voa posljednjeg ustanka tj. drugog idovskog
ustanka u Judeji, povod za ustanak bio je Hadrijanov ukaz o obrezivanju; zapoeo je 132. , a uguen 135.g, imun se proglasio za Mesiju, ustanici su zauzeli mjesto na kojem se nalazio Jeruzalem i pruili velik otpor, obostrano veliki gubici, veina preivjelih idova otpremljena je u roblje; Hadrijan na mjestu razruenog Jeruzalema daje graditi novi grad (Aelia Capitolina) i u njemu hram posveen Jupiteru Kapitolinskom; poslije tog je zabranjeno idovima da ive na tom prostoru- u gradu nastaje kranska zajednica (neidovska), ali se osjea batinikom prestia koji pripada gradu; imun, predvodnik ratnike stranke zelota, zarobljen je 135. g i odveden u Rim u trijumfalnoj povorci, a zatim je pogubljen

25.KORA-1. djevojkau gr. arhajskoj plastici lik uspravne i odjevene djevojke; osnovni motiv tog
vremena je ovjek-uz koru postoji i nag uspravan mukarac kuros; kora- vertikalan zatvoren volumen, povrina je ralanjena vieslojnim naborima odjee i kose, pa tako do izraaja dolazi pokrenutost povrine; izraz lica postignut krupnim oima i arhajskim osmijehom, a plohe glatke i napete-crte kojima su oblikovani elementi lica (obrve, nos, osmijeh) umjereno pokreu lice i suprotstavljaju se vertikalnoj statinosti tijela; u arhitekturi klasinog doba ima funkciju karijatide (enska tijela sa funkcijom nosaa natprirodne veliine- primjer na juni trijem Erehtejona posveenog Ateni, Posejdonu i kralju Erehteju) 2.drugo ime grke boice Perzefone kojim su je u Atici zazivali misterijama, elei time naglasiti njezin kerinski odnos prema boici Demetri (boica plodnosti i zemlje) ; najpoznatiji mit o perzefoni jest onaj o njenoj otmici- Had, bog podzemlja se zaljubljuje, otima ju, Helije, bog sunca je bio svjedok pa je obavijestio Demetru, ona u svom oaju ne dozvoljava da ita raste, da ne bi ljudi umrli od gladi Zeus alje Hermesa u Had da vrati Perzefonu, Had joj daje zaaran mogranj, hranu rtvih radi koje imaju elju da se vrate u podzemlje, izmjena godinjih doba predstavlja Perzefonin boravaku Hadu: jesen i zima, kod Demetre: proljee i ljeto

26.KRITIJA I NESIOT-kipari, izgradili grupu tiranoubojice, pogledaj pojam 18. 27.SV. KVIRIN-sisaki biskup i muenik; biskupovao na Siciliji od 284. do svoje smrti 303.g; ivio
je u vrijeme posljednjih velikih progona krane koje je provodila rim. vlast u vrijeme vladavine Dioklecijana i Maksimilijana; Dioklecijan je 303. izdao stroge zakone protiv krana na temelju kojih je uhien i sisaki biskup Kvirin; iz Sicilije ga alju u Savariju, gdje ga namjesnik Amancije osuuje

na smrt utapanjem u rijeci Sibaris (vezan za mlinski kamen); pritom se zbilo udo: kad je baen dugo je ostao na povrini i priao sa prisutnima, kada je napokon potonuo, krani su izvadili njegovo tijelo i pohranili ga u crkvi u Savariji, zbog provale Huna tijelo mu je preneseno u Rim gdje se 1140. u crkvu sv. Majke Boje preko Tibera, gdje je i danas

28.LAOKOONT-prema grkom mitu Apolonov sveenik u Troji; kad su Grci ostavili pred Trojom
kao tobonji zavjetni dar velikog drvenog konja (Odisejeva ideja), koji je u utrobi krio najjae gr. junake, Laokoont je savjetovao Trojancima da konja ne uvode u grad jer se u tome nalazi neka varka (Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes- togod to jest, bojim se Danajaca i kad darove nose); dok se Laokoont pripremao dati rtvu bogu Posejdonu na morskoj obali, navale na njega dvije goleme morske zmije i zadave njega i njegova dva sina; zmije je u strahu za junake unutar Trojanskog konja poslala Atena jer je Laokoont uz svoju reenicu bacio i koplje na trup konja, ali se junaci nisu odali; o smrti Laokoonta pie Ovidije u 2. pjevanju svoje Eneide, a napravljena je i skulptura Laokontova skupina u 1. st pr. n. e (kipari Hagezandar, Polidor, Atenodor)

29.MINOS/MINOJ-u gr. mitu, sin Zeusa i sidonske kraljevne Europe, koju je Zeus u obliku bika
prenio na Kretu, gdje se udala za kralja Asteriona; Minos je dobio ezlo i bio poduen od samog oca Zeusa, bio je kralj na Kreti, mudar zakonodavac i osniva kretske moi; pod zatitom svog ratnog brodovlja, vodio je trgovinu i odravao vezu s prekomorskim gradovima; zbog ubojstva svog sina Androgeja, nametnuo Atenjanima danak; na Kreti mu je gr. umjetnik Dedal sagradio labirint; tu je smjestio minotaura (pola bik, pola ovjek, sin Pasifaje i bijelog svetog bika-da bi kaznio nevjernu enu on minaotaura skriva od oiju ljudi i pridonosi mu 7 atenskih mladia i djevojaka kao rtvu); progonei odbjeglog Dedala, umire na Siciliji; Grci su vjerovali da je Minos radi svoje pravednosti sudac u podzemnom svijetu; antiki povjesniari smatrali su kralja Minosa historikom linouiskapanja eng. arheologa Evansa na Knososu, pobudila su uvjerenja da je pronaena palaa legendarnog kralja (moda je minos bila titula kretskih vladara); iz njegova imena izveden je i naziv minojska kultura; mit o Minosu simbolizira nekoliko pov. injenica: orijentalni utjecaj na kretsku kulturu (Eurpoa), kult bika u staroj kretskoj religiji, monumentalnost kretskog graditeljstva (labirint), kretsko zakonodavstvo, kretska talasokracija i hegemonija u Egejskom moru, veze Krete sa Sicilijom; Tezejeva pobjeda nad minotaurom simbolizirala bi pobjedu Grka nad Kretom

30.PARALIJI-skupina sitnih trgovaca, zanatlija i mornara zainteresiranih za razvoj atenske trgovine i

pomorskih snaga; nazvani su po mjestu gdje su ivjeli, Paraliji tj. obalni dio Atike; ne zanima ih grad, ali su ovisni o Ateni jer bez nje ne mogu obavljati poslove; Solonovi pristalice jer je on bio jedan od njih (bio je trgovac po zanimanju); nakon reformi poloaj im se jako poboljao jer se oni lako bogate (znali su ak biti bogatiji od aristokracije), a uz sve to bila su im jedino potrebna prava; Solon poboljava kvalitetu njihovog rada zakonom da oni koji ne ue zanat, ne moraju uzdravati svoje roditelje (tako osigurava bolje obrte); u Pizistratovo vrijeme ine stranku- na elu Megaklo iz roda Alkmeonida (aristokrati koji redovito daju voe koji provode reforme)

31.PEDIJEJI-itelji ravnice Pedion u Atici, najplodniji dio oblasti; aristokracija ije se bogatstvo
temelji na tom posjedu; tu je pripadala i Solonova obitelj, koja je ili osiromaila ili je Solon bio mlai sin pa je poslije pripadao sloju paralija (bio je trgovac); nakon uvoenja reformi ne mijenja im se bitno veliina posjeda, no svejedno su nezadovoljni; u Pizistratovo vrijeme ine stranku na elu sa likurgom iz roda Eteogutada, nisu mu prikljonjeni jer im se smanjio utjecaj

32.PENTAKOSIOMEDIMNI-koji ubiru 500 mjera, prvi razred Atenjana u Solonovoj podjeli

graana u imovne razrede tj. timokraciji (dostojanstvo ne s obzirom na rod i imetak ve po visini imetka- imaju prihod vii od 500 ili vie vagana (52l) ita); vojne obveze: teka pjeadija- oni su hopliti (teko naoruani vojnici- jako skupa oprema koju si jedino oni mogu pribaviti) ili konjanici (po nekim teorijama), ali nikako nije tona tvrdnja da samo financiraju rat i da ne idu u borbu; politika prava: potpuna aktivna i pasivna: ulaze u narodnu skuptinu (ekleziju), bule (vijee 400), aeropag, porotni sud (eklaja) i samo oni mogu biti birani za arhonte

33.PINES-1.Agronov sin, ilirski kraljevi u vrijeme I. rata s Rimljanima; 230. g. pr. n. e.- ilirskoepirski rat; galski najamnici predaju Ilirima bogati grad Fenice (Phoinike) u pokrajini Haoniji, to je na ilirskom dvoru izazvalo oduevljenje (rim. promicajna predaja tvrdi da je Argon umro opivi se i prehladivi se na slavljenikoj gozbi); ilirski gusari pustoe obale Elide i Mesenije na Peloponezu; Agrona nasljeuje malodobni sin Pines, a regentica postaje udovica i maeha Teuta; 228. g. mirovni ugovor Rimljana i Ilirskog kraljevstva, Teuta odstupa od regenstva, Pines je priznat kraljem iako uz pomo strica Skerdilajde-dijelom nekadanje drave samostalno vlada Demetrije Farski iz Dimale (u dan. Albaniji), gr. gradovima Korkiri, Apoloniji, Epidamu i Isi zajamena samostalnost i rim. zatita (Isa ima poloaj rim. prijatelja i saveznika najkasnije od kraja ovog rata), pod rim. su zatitom i ilirska plemena Partina i Atintana, ilirsko je kraljevstvo obavezno platiti ratnu odtetu, iliri se obavezali da junije od Lisa nee ploviti s vie od 2 nenaoruana lemba istodobno; 1. 7 Gnej Fulvije Centumal slavi pomorski trijumf nad Ilirima (prvi registrirani trijumf nad stanovnicima ilir. podruja) 2.kralj panonskog plemena Breuci koji su se pridruili proturimskom ustanku Desidijata i njihovog voe Batona ( kneza dalm. Desidijata)-[6.g. n.e-ustanak u Panoniji i Dalmaciji kojem je povod bio prisilno ubiranje poreza i novaenja domaih mladia]; ustanak je imao velike razmjera da je ak prijetio upadanjem u Italiju; do 7. g ustanku se suprotstavlja Tiberije koji napreduje iz Sicilije i pobjeuje Breuke kod Papuka; 3.8 breuki Baton se predaje Tiberiju na rijeci Batinu (Bosna), Pines eli nastavak rata zbog ega ga je ovaj zbacio s vlasti, predao Rimljanima i preuzeo vlast kao rim. tienik; po nalogu desidijatskog Batona, breuki Baton je uhvaen i pogubljen

34.SILVAN-italsko boanstvo uma i polja; interpretatio Romana za domae muko boanstvo na

ilirikom prostoru; u Topuskom su otkriveni ostaci hramova i brojni natpisi posveeni tom rim. bogu, pa je na osnovi toga zakljueno da se ilirski Vidas po svojim atributima poklapa sa Silvanom, a njegova pratilica Thana odgovara rim. Dijani; brojni spomenici podignuti Silvanu, Dijani i njezinim pratiljama osobito su esti u delmatskom podruju; na spomenicima iz rim. doba redoviti Silvanov atribut je Siringa- viecjevni instrument koji se ve pojavljuje na statui iz Vaa (5. st. pr)

35.SKERDILAJDA-1. brat ilirskog vladara Agrona koji je za vrijeme Teute napao i zauzeo Fojniku,
nakon to je Teuta poraena od Rimljana oni su vei dio njene drave podijelili podijelili njenim vazalima meu kojima je bio i Skerdilajda, 228. pomae neaku Pinesu pri vladanju; postaje ilirskim kraljem za vrijeme Demetrija Farskog- sa njegovih 50 i svojih 40 naoruanih lemba 220. g plove mimo Lisa na jug, pljakaju obale Peloponeza i otoje u Egejskom moru to izaziva 219/8 Drugi ilirski rat jer su prekrili ranije sklopljen mirovni ugovor; grad Far je varkom osvojen, Demetrije bjei, 215. organizira sklapanje saveza izmeu kartakog vojvode Hanibala i mak. kralja protiv Rima u ijem ugovoru stoji odredba o tome da se uspostavi ponovna Demetrijeva vladavina u Iliridi no 214 pogiba u opsadi Mesene u Grkoj; 209. vodi sa sinom Pleuratom, takoer kraljem, zajedniki kopneni napad Ilira i Dardanaca na Makedoniju i od tada su rimski saveznici-tu politiku dalje provodi njegov sin 2.sin vladara Gencija, ilirski kraljevi, nakon Gencijevog poraza kod Skadra (170/69), rimski pretor Lucije Anicije 17. ili 23. 2 u Rimu trijumfira nad njim i ocem

36.VATINIJE, PUBLIJE-59. g bio puki tribun i po njegovom zakonu Cezar je dobio na upravu
Cisalpinsku Galiju i Ilirik, s rokom od 5 godina, izvanredno irokim oblastima i s pravom da unovai vojsku od dvije legije; kao Cezarov legat u Iliriku deblokirao je 47. g pr. Salonu koju su opsjedali Dalmati i Pompejevo brodovlje u bici kod Tauride (ipunj kod Dubrovnika); osvojitelj Delminija

37.VERCINGETORIKS-lat. Vercingetorix (82.?-46), voa galskog ustanka protiv Rima; 58. rim.
vojska pod vodstvom Cezara zapoinje osvajanje Galije; ustanak je poeo 52. g: Cezar se sa ustanicima surovo obraunao; u gradu Avariku, koji je Cezar zauzeo poslije dugotrajne opsade ubijeno je preko 40 000 ljudi, ustanak je postao sveopi, Rimljani su uz pomo germanske konjice natjerali Vecingetoriksa da se povue u Aleziju, gdje je zbog nedostatka hrane bio primoran na predaju, zatim je doveden u Rim i pogubljen

38.VERZO-delmatski vojvoda u borbama protiv Oktavijana kod Promone; kada je Oktavijan kao
Cezarov batinik potpuno skrio republikance 35. g pokuao je opet zajedno sa svojim vojskovoom

Agripom pokoriti buntovna ilirska plemena; nakon to je pokorio Japode i panonsku Sisciu, Delmati su mu pruili snaan otpor kod grada Promone (34.) koju je branio Verzo sa 12 000 ljudi; Oktavijan pobjeuje-pokorio i delmatsku vojsku koja je pod Testimovim vodstvom pokuala pomoi gradu; ilirska plemena pokorena nakon posljednjeg pruanja otpora u Starom i Novom Sinotiju i tvravi Setoviji

39.VIDAS-autohtono boanstvo u podruju Kolapljana i Segeana, interpretatione Romana Silvan,

ilirski bog uma i panjaka, zatitnik izvora; u Topuskom je otkriven rtvenik posveen boanskom paru Vidasu i Thani, a njima su posveene i 4 zavjetne are takoer naene u Topuskom; atribut Vidasa je Siringa