Aleksandar III.

Makedonski 1
Ljubica Zadrić
 Život Aleksandra Velikog
✣ Aleksandar Veliki (rođen u Peli 356. god., umro
323. god. pr. Kr. u Babilonu) je makedonski
vladar koji vlada od 336. do 323. god. pr. Kr.
✣ Sin je Filipa II. makedonskog kralja i Olimpijade
epirske princeze.
✣ Bio je učenik poznatog grčkog filozofa Aristotela,
koji ga je uveo u Homerovu Ilijadu, a koju je on
smatrao riznicom vojničkog znanja.
✣ Bio je zaokupljen idejom stvaranja carstva
raznorodnih naroda kojima bi on upravljao kao
„bogočovjek”.
✣ Sa 16 godina sudjeluje u državnim poslovima, a
338. god., sa 18 godina zapovijedao je lijevim
krilom očeve vojske u bitci kod Heroneje, gdje su 2
pobijedili grčke polise Atenu i Tebu.
✣ Kada se njegov otac rastao sa njegovom majkom Olimpijadom i
oženio drugom i dobio sina, Aleksandar se posvađao sa ocem i
odlazi sa majkom u Epir. Međutim, ubrzo se vratio u Makedoniju i
pomirio se s ocem.
✣ Filipa II. je ubio njegov sluga 336. god. pr. Kr. pa se Aleksandar,
uz podršku vojske, proglasio kraljem.
✣ Brzom akcijom je učvrstio vlast u Makedoniji, s vojskom je prodro
u Grčku, koja se htjela obraniti od Makedonije. U Korintu je
sazvao izaslanike svih grčkih država, osim Sparte. Tu je imenovan
vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju.

3
✣ Godine 335. pr. Kr. prodro je do
Dunava kako bi zaštitio
Makedoniju od upada sa sjevera
te je porazio plemena Tribali i
Ilire.
✣ U Grčkoj su se počele širiti
glasine o njegovoj smrti pa se
grad Teba spremao na ustanak.
Aleksandar je munjevito stigao
pred Tebu i zahtijevao da se grad
preda. Međutim, Tebanci su to
odbili pa je silom zauzeo grad,
stanovništvo je ubijeno, preživjeli
prodani u roblje, a cijeli grad je
razrušen, a svaki kamen u gradu
preokrenut. Nakon toga, svi grčki
gradovi su se pokorili Makedoniji. 4
 Pohod na Perziju
✣ Upravu nad Makedonijom i Grčkom povjerio je Antipatru 334.
god. pr. Kr., a on je sa 30.000 pješaka i 5.000 konjanika uputio
preko Helesponta (Dardanela) u rat protiv „Kralja kraljeva” -
Darija III.
✣ Slabosti Perzijskog carstva bile su sve očitije nakon poraza u
ratu s Grcima. Pokoreni narodi Darijeva carstva težili su za
samostalnošću, a samovolja satrapa (namjesnici, upravitelji
dijelova Perzijskoga carstva) dovodila je u krizu središnju
carsku vlast.
✣ Nasuprot tome, u Aleksandrovoj vojsci je vladala
jednodušnost Grka i Makedonaca.
✣ Prvi Aleksandrov cilj bio je Perziji oduzeti Malu Aziju, Siriju i
Feniciju.
✣ Bilježi prve pobjede na rijeci Graniku i kod Isa (333. god. pr.
Kr.). U bitci kod Isa perzijsku vojsku, a i samog Darija je
uhvatila panika pa je pobjegao ostavivši svoju suprugu, ženu i 5
majku. Maloazijski Grci dočekali su ga kao osloboditelja.
✣ Nakon tih pobjeda zauzima feničke gradove i
kreće na Egipat gdje je dočekan kao osloboditelj
faraona i gdje su mu iskazane „božanske
počasti”. U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju
331. god. pr. Kr.
✣ U Maloj Aziji u državi Frigiji nalazio se grad
Gordij, kojeg je prema predaji osnovao istoimeni
kralj. Predaja navodi da je kralj Gordij dao
napraviti kola posvećena Zeusu za koja je
zamršenim čvorovima privezan jaram. Po
proročanstvu onaj koji rasplete čvor trebao bi
postati gospodar Azije. Aleksandar ga je
presjekao mačem i ispunio proročanstvo.
✣ Aleksandar se najčešće borio u sastavu konjice,
najdraže oružje bio je lagani, ali oštri mač. Uz
njega je jahao njegov vrač u bijelom odijelu koji
da je upozoravao na znakove neba. Prvo što je 6
učinio, nakon iskrcavanja, bio je odlazak na
ruševine stare Troje, gdje je prinio žrtvu Minervi
✣ U proljeće 331. god. pr. Kr. vratio se u Aziju, prešao Eufrat i Tigris i
kod Gaugamele pobijedio Darijevu vojsku te je zauzeo perzijske
prijestolnice Suzu, Perzepolis i Egbatanu. U Perzepolu je razrušio
kraljevsku rezidenciju. Darije se sklonio u Mediju, gdje ga je ubio
satrap Besup i potom se proglasio njegovim nasljednikom. Međutim,
Aleksandar osvaja i njegovo područje, osuđuje ga na smrt.
✣ Proglašava se nasljednikom Ahmenidskog Perzijskog Carstva i Babilon
proglašava glavnim gradom svoga carstva. Nakon Darijeve smrti
mijenja politiku i osvetnički pohod protiv Perzije nastavlja kao
nasljednik perzijskih vladara.
✣ Nakon osvajanja Bakrtije, oženio se baktrijskom princezom
Roksanom.
✣ U Suzi se oženio Darijevom kćeri Stateirom II. te je napravio veliko
vjenčanje 1.000 svojih vojnika sa Perzijankama kako bi ujedinio istok i
zapad. Događaj je nazvan „svadbom Europe i Azije”. 8
 Pohod na istok
✣ Godine 327. pr. Kr. Aleksandar je krenuo na Indiju. Cilj mu je bio osvojiti
perzijske pokrajine u Indiji i doći do mora.
✣ U bitci kod Hidaspa borio se protiv vojske indijskog vladara Porsa, koja je
uključivala i 200 ratnih slonova. U ovoj bitci je poginuo njegov konj Bukefal.
✣ Međutim, cilj nije ispunjen, jer ga je na povratak prisilila njegova iscrpljena
vojska.
✣ Tijekom prodora u prostore Indije uspio je osvojiti dolinu Inda, dao je
sagraditi mornaricu, koja je krenula od delte Inda prema ušću Eufrata i
Tigrisa.
✣ Vojnim pohodima Aleksandar je postao vrhovni vođa grčkog saveza, kralj
Azije, faraon Egipta i kralj nad kraljevima perzijskih zemalja.
✣ Planirao je vojni pohod na sjever Afrike, no smrt ga je preduhitrila.
✣ Umro je u 33. godini života u Babilonu, nakon 11 dana bolovanja od
groznice. 11
 Bukefal
✣ Bukefal je bio glavni konj
Aleksandra Velikog.
✣ Po pisanju Plutarha, taj konj je
bio ponuđen Filipu II.da ga kupi,
ali budući da ga nitko nije
mogao uzjahati, on nije bio
zainteresiran.
✣ Međutim, Aleksandar je pratio
pokušaje raznih jahača i vidio da
se konj boji svoje sjene. Postavio
je konja tako da ne vidi svoju
sjenu i uzjahao ga. Tako mu je
konj dopustio da ga jaše.
✣ Nakon smrti konja u bitci kod
Hidaspa, Aleksandar je osnovao
 Uređenje carstva
✣ Civilnu upravu u osvojenim područjima Aleksandar je ostavio
domaćemu plemstvu pod nadzorom Makedonaca. Novčarske i vojne
poslove obavljali su Grci i Makedonci.
✣ Osnivao je gradove namijenjene vojnim potrebama i u njima su
boravile Aleksandrove vojne postrojbe. S tim postrojbama prodiru i
tečevine grčke kulture i gospodarstva na osvojena područja.
✣ Također, doseljava grčko stanovništvo. Službeni jezik u gradovima bio
je grčki.
✣ Razvija se trgovina uvođenjem jedinstvenoga novčarskoga sustava.
Vrijednost novca temeljila se na zlatnoj i srebrenoj podlozi
pohranjenoj u državnoj blagajni Perzije.
✣ Aleksandrov zlatnik vrijedio je 20 srebrenih drahmi.
13
✣ O svim važnim političkim i gospodarskim pitanjima odluke su
donošene na Aleksandrovu dvoru.
 Unutrašnje borbe i raspad carstva
✣ Radi očuvanja političkog jedinstva velikog carstva, Aleksandar je
sačuvao dotadašnju podjelu Perzijskog carstva na satrapije, a upravu u
njima prepustio je satrapskim obiteljima. A u novim gradovima
postavlja Grke i Makedonce.
✣ Još za njegova života na pojedinim područjima očitovala se težnja za
neovisnošću potaknuta razmiricama između naseljenih Grka i
domaćeg pučanstva.
Budući da nije imao nasljednika (sina mu je rodila Roksana tek nakon
njegove smrti) opstanak višenacionalnog, kulturno i vjerski raznolikog
carstva bilo je upitno.

15
 Države dijadoha
✣ Ubrzo nakon Aleksandrove smrti
raspalo se njegovo carstvo na
više država. U njima su vlast
preuzeli većinom njegovi
vojskovođe zvani dijadosi
(nasljednici).
✣ Najpoznatiji su Ptolomej, Lisimah
i Seleuk. Oni su u međusobnim
borbama za nasljedstvo podijelili
Aleksandrovo carstvo na tri
političke cjeline.
✣ Dinastija Antagonida vladala je
Makedonijom i balkanskim 16
područjem, Seleukida Sirijom i
 Helenizam i njegova kultura
✣ Helenizam je naziv za kulturu koja se razvija nakon osvajanja
Aleksandra Velikog. Nastaje na području njegovog prostranog carstva.
✣ U helenizmu se grčka kultura prožima s istočnim kulturama i njihovim
stapanjem nastaje helenistička kultura.
✣ Njena najznačajnija središta bili su gradovi: Aleksandrija, Pergam i
Antiohija.
✣ Aleksandrija je izgrađena na zapadnom dijelu nilske delte. Sagrađen je
po planu arhitekta Dinokrata s Rhodosa.
✣ Aleksandrijske ulice su se križale pod pravim kutom. Grad je bio središte
znanosti. Najviša znanstvena ustanova bio je aleksandrijski Muzej s
velikom knjižnicom koja je imala oko 500.000 rukom pisanih djela. U
muzeju su bile dvorane za predavanja i kabineti za znanstvena
istraživanja. 17
 Umjetnost i arhitektura
✣ Helenistička kultura namijenjena je dvoru i bogatim
staležima. Stoga su umjetnici radili po narudžbi.
✣ Poznate su skulpture Niobine skupine i Laookont sa
sinovima.
✣ Arhitektura helenističkog doba vezana je uz gradnju
palača, hramova, kupališta s uređajima za hladnu i toplu
vodu, vrtove, parkove, kazališta.
✣ Unutrašnjost građevina ukrašena je mozaicima,
mramorom, zlatom, bjelokosti i cedrovinom.
✣ Značajan spomenik helenističke arhitekture je spomenik
Filipu II., koji je napravljen po Aleksandrovom nalogu u
Olimpiji na Peloponezu.
✣ Nedaleko od Mileta sagrađen je najveći hram grčkoga
svijeta posvećen Apolonu. 18
✣ U Pergamu sagrađena je akropola s brojnim kipovima.
✣ Na ulasku u aleksandrijsku
luku na otoku Farosu, bio je
svjetionik visok 110 metara
(jedan od 7 svjetskih čuda
staroga svijeta).
✣ Na otoku Rhodosu bio je na
ulazu u luku postavljen kip
sunčanom bogu Heliosu,
visok 32 metra. Srušen je
227. god. pr. Kr. u vrijeme
potresa i izvađen je iz mora
tek u 7. st. nakon Krista te
rastopljen radi vrijednosti
materijala od kojeg je bio
izgrađen. Također se smatra 20
jednim od sedam svjetskim