1

PRVE visoko razvijene civilizcije nastaju oko 4. tis. pr.Kr. Nastale su na području
sjeveroistočne Afrike, kao i na području srednje, južne i istočne Azije. Točnije, nastale su na
područjima velikih i plodnih rijeka: Eufrat i Tigris (Mezopotamija), Nil (Egipat), Ind, Ganges
(Indija), Hoangho, Yangze (Kina) te na području mediteranske Azije. Narodi koji žive na tim
područjima su: Egipćani, Hebrejci, Feničani, Sumerani, Akađani, Babilonci, Perzijanci, Indijci,
Kinezi.
Područje Mezopotamije, mediteranske Azije i rijeke Nil nazivamo područjem plodnog
polumjeseca.
Kako su države nastale? Kako su rijeke četo poplavljivale bilo je potrebno izgraditi kanale i
nasipe kako bi se spriječile poplave koje su uništavale usjeve. Zato je bila potrebna velika
radna snaga. Trebalo je ujediniti i povezati ljude koji su živjeli na jednom području. Potreba
zajedničkog rada, podjele i organizacije posla dovela je do stvaranja prvih država.
Prve visoko razvijene civilizacije1 nastale su na području Mezopotamije.
Mezopotamija se proteže od Armenskih planina na sjeveru do Perzijskog zaljeva na jugu.
(vidi kartu na str. 47.). Sjeverni dio Mezopozamije zvao se Asirija, središnji dio Akad, a južni
dio Sumer.
Asirija je bogata šumom i rudama.
Akad i Sumer su nizinski djelovi Mezopotamije.

SUMER (str. 46)

Sumerani („ljudi crne glave“) su autohtoni narod koji je na podrčju Mezopotamije živio još u
6. tis. pr.Kr. Već tada su postojale neolitičke kulture iz kojih će se u 4.tis. pr. Kr. razviti gradovi
države. Neki od sumerskih gradova država su: Ur, Urk, Kiš, Lagaš, Nipur. Kako su gradove,
prema sumerskim legendama, stvorili bogovi, na čelu svakog grada bili su kraljevi /svećenici.
Kako je središnje mjesto u gradu, koji je ujedno i država (zato govorimo o gradovima-
državama), zauzimao hram, takav tip države nazivamo hramska država.
Hram je imao nekoliko funkcija: vjerku (sjedište je boga), političku (sjedište je vladara),
financijsku (u hramu je bila državna blagajna/riznica) i znanstvanu (na zadnjem katu bila je
zvjezdarnica). Hram (ili zigurat) je imao 7 nivoa. Vrh hrama zvao se celij.

1Civilizacija je ukupnost ili zbir gospodarskih, političkih i kulturnih obilježja jednog naroda. Osnovno obilježje
postojanja civilizavcije je pismo.
 2

Sumerska civilizacija trajala je oko 1000 godina (3500.-2340.g.pr.Kr.) kada su je uništili

Akađani.
Više je uzroka nestanka sumerskih gradova država. Prvi je nedostatak plodne zemlje. Naime,
kako su Sumerani živjeli od ratarstva, zemlja je s vremenom postala jalova. Sumerane je sve
više pogađala glad. Zbog toga su počeli i sukobi među gradovima (to je drugi razlog). Sukob i
nestašica hrane oslabili su Sumerane koji se nisu mogli oduprijeti provali Akađana (treći
razlog). Akađani (spadaju u skupinu Semita2) će zauzeti sumerske gradove oko 2340.g.pr.Kr.

Sumerani su, kao i drugi narodi satrog Istoka, imali svoje zakone.
Najstariji zakon u Mezopotomiji je nastao krajem 3. tis.pr.Kr. To je zakonik Ur-Namua (str.
63, pogledaj i slikovni izvor na navedenoj stranici) , kralja Ura.
Stanovnici Sumera, kao i ostalih mezpotamskih civilizacija, bavili su se obrtom, trgovinom,
ratarstvom i stročarstvom. (str. 59.-60., str. 67.)
Kada se govori o društvu mezopotamskih gradova treba istaknuti da su u staroj
Mezopotamji odrasli muškarci, žene i djeca sudjelovali u radu. Krajem 4. is. Pr. Kr. u Sumeru
su se pojavili prvi kraljevi (lugal) te vijeća sastavljena od bogatih zemljoposjednika koji su
zajedno upravljali gradovima državama. (str. 59.- 60.)
Napomena: obrati pažnju na promjene u društvu Sumera u 3. tis. pr. Kr. , od koga se
sastojalo društvo. Obrati pažnju na slikovne izvore na str. 59. (Sumeranin, Sumeranka i
Sumerski svećenik) i na str. 68. – Zastava iz Ura).
Također, na području Mezopotamije, u 4. tis. pr. Kr. pojavio se i prvi kotač (str. 69.- 70.,
pogledaj Izumi, pogledaj slikovne izvore).
Sumerani su promatrali nebeska tijela. Razvili su astronomiju, astrologiju, bavili su se
medicinom. Sumerani su prvi izradili kalendar (str. 71., 72.). Prvi su izumili pismo. To je bilo
piktografsko /slikovno pismo (3500.g.pr.Kr.). To znači da su na mekanim glinenom pločicama
izrađivali slike za neke riječi. Kako se slikovno pismo pokazalo kompliciranim, crteži su se

2Svi narodi se djele na Semite i Indoeuropljane.

Semiti su narod čija je pradomovina Arapski poluotok i koji su jezično srodni. U 4.tis. pr.Kr. krenuli su prema
Mezopotamiji, sjevernoj Africi i istočnom Sredozemluj. U Semite ubrajamo: Akađane, Arape, Asirce, Feničane,
Hebreje (Židove), Amorićane.
Indoeuropljani su narod koji isto povezuje zajednički jezik, a pradomovina im je područje crnomorskih stepa i
Kavkaz. Na prijelazu iz 3. u 2. tis.pr.Kr. kreću put Indije, Iranskog visočja, Male Azije i Europe. U njih ubrajamo:
Slavene, Ilire, Grke, Italike, Romane, Germane, Perzijance, Tračane, Hetite, Kelte.
 3

polako pretvarali u duguljaste znakove koji su podsjećeli na klinove. Tako je nastalo klinasto
pismo. Klinasto pismo učilo se u školama (Obrazovanje – str. 73.)

AKAD (str.47.)
Akađani su bili ratnici i nomadi koji su na području Mezopotamije zazueli Sumer 2340.g. pr.
Kr. To je učinio Sargon I. (2340.-2284.g.pr.Kr.)
Sargon je bio zapovjednik u vojsci vladara grada Kiša. Kada je zauzeo Akad, sumerski grad, u
njemu je dao sagraditi prijestolnicu s kraljevskom palačom. Po glavnom gradu Akadu država
je dobila naziv Akadska država.
Sargon I. ujedinio je sve sumerske gradove i zavladao Mezopozamijom od Perzijskog zaljeva
na jugu do Sredozemnog mora na zapadu. Nosio je titulu „kralj četiriju strana svijeta“ .
Zauzimanjem Sumera akađani su preuzeli klinasto pismo ( i tako ga proširili po cjeloj
Mezopotamiji) ali su zadržali akadski jezik.
Osvajanja Sargona I. imale su za posljedicu pobune naroda Mezopotamije. Te će pobune
smiriti unuk Sargona I., Naram-sin (Naramsin, 2260.- 2223.g.pr.Kr.). On je nosio titulu „kralj
bog.“ Naime, tijekom akadske države na području Mezopotamije dogodile su se četiri bitne
promjene. Prva je proces semitizacije Mezopotamije. Druga je bila nestanak hramske države
(umjesto svećenika i hrama, najvažnija osoba u državi postaje svjetovni vladar).Treća
promjena je pojava privatnog vlasništva nad zemljom (u vrijeme Sumera zemlja je bila u
vlasništvu hrama, a u vrijem Akada ona je u vlasništvu vladara). Zadnja , četvrta, promjena je
da se kralj poistovjetio s božanstvom (zato je Naramsin nosio titulu „kralj bog“.).
Nakon smrti Naramsina, vlast Akađana nije dugo trajala. Do raspada države dolazi oko 2159.
g. pr.Kr. Tada će započeti proces obnove sumerskih gradova država koji će ponovo
uspostaviti dominaciju nad Mezopotamijom. Centri obnove bili su gradovi Lagaš, Gudea i Ur.
Sumerski gradovi doživjeli su prvenstveno gospodarski uspon. Došlo je do meliorizacije i
povećanja poljoprivrednih površina. Razvijaju se trgovina i obrt. No, početkom 2. tis. pr. Kr.
Metopotamijom će zavladati Amorićani, narod semitskog podrijetla. Oni će osnovati najveći i
najljepši grad Mezopotamije –Babilon- koji će postati središte moćnog Babilonskog Carstva.

Napomena: za Sargona I. i Naramsina pogledaj slikovne izvore i pisani izvor na str. 47. i 48.
 4

STAROBABILONSKO CARSTVO (str.48.)

Amorićani su narod semitskog podrijetla koji će, na mjestu gdje su Eufrat i Tigris najbliži,
podignuti grad kojeg su Grci nazvali Babilon (Bab-ilu, Božja vrata). Starobabilonsko Carstvo
doživjelo je vrhunac u vrijeme Hamurabija (1792.-1750.) .
Hamurabi je uvidio važnost položaja Mezopotamije te je trgovinski povezao Sredozemlje s
jugozapadnom Azijom. Trgovina će na taj način postati najvažnija gospodarska grana u
državi.
Kako bi država bolje funkcionirala i kako bi svoje podanike blje kontrolirao, Hamurabi je dao
sastaviti zakonik – Hamurabijev zakonik (str. 63.- 64., obrati pažnju na slikovni izvor na 64.
str.). Zakoni su popisano običajno pravo, a svjedoče o društvenim odnosima u državi. Zakonik
sadrži propise o kaznenom, obiteljskom, privatnom i vojnom pravu. Također, ističe i neke
ljudske vrijednosti (istina, pravda, odgovornost). Zakonik je pisan klinastim pismom (vidi
Zakone na str. 64. ).
Nakom smrti Hamurabija, Carstvo će slabiti. Konačan slom se dogodio početkom 2.tis. pr. Kr.
kada su na područje Mezopotamije provalili Hetiti.
Napomena: pogledaj Društvo Babilonija, str. 60

HETITI (str.48.)
Hetiti su Indoeuropljani koji su na području Anatolije (područje današnje Turske) u 2. tis. pr.
Kr. stvorili svoju državu (vidi kartu na str. 49.). Bili su ratnici koji su poznavali bojna kola, što
im je davalo prednost u odnosu na ostale narode. Središte države bio je grad Hatuša.
U 16.st. pr. Kr. (1595.g.pr. Kr.) hetitski vladar Muršilij I. će opljačkati i osvojiti Babilon. No,
nakon njegove smrti dolazi do slabljenja džave.
Novi uspon država će doživjeti u vrijeme kralja Supiluliume I. u 14.st. kada je Hetitska država
postala moćna i jaka, potpuno ravnopravna Egipt i Babilonu (u Egiptu je to vrijeme Nove
države i doba Ramzesida). Hetiti su prodrli sve do Eufrata i Tigrisa, imali su pod svojom vlašću
Siriju. Upravo će zbog Sirije zaratiti s Egiptom. Naime, Sirija je predstavljala prvu obrambenu
liniju Egiptu, a bila je važna i zbog prodora prema Mezopotamiji. Zato je izbio rat. Godine
1274.pr. Kr. kod Kadeša sukobili su se egipatski faraon Ramzes II. i hetitski kralj Muvatalij. Iz
rata su kao pobjedniici izašli Hetiti. Međutim, tada nije potpisan mirovni sporazum. On će biti
 5

potpisan tek 1259.g. pr.Kr. u vrijeme novog kralja, kralj Hatušilija III. i Ramzesa II. (vidi
slikovni izvor na str. 49.)
Iako su Egipćan odbijeni, hetitska država je počela slabiti. Konačno je nestala početkom
12.st. pr. Kr. u vrijeme provale „Naroda s mora“.
Napomena: Društvo Hetita, str. 61.- 62., Zakoni kod Hetita str. 64.

ASIRIJA (str. 49.)

Asirija, država Asiraca (narod semitskog podrijetla) bila je smještena na sjeveru
Mezopotamije. To je brdovit kraj, bogat rudama i šumom. Asirci su bili spretni ratnici (imali
su oružje izrađeno od željeza što je bila prednost u odnosu na druge narode). Tijekom 1. tis.
pr. Kr. stvorili su carstvo koje se protezalo od Perzijskog zaljeva do sjeverne Afrike (vidi kartu
na str. 49.) Njihova povijest trajala je oko 1000 godina i tijekom vremena doživjela je uspone
i padove.
Asirska država nasatala je u 18.st. pr. Kr. Ime je dobila po gradu Ašuru. U vrijeme Hamurbija
(Starobabilonsko Cartvo) priznavala je vlast Amorićna. Jačati je počela u vrijeme sukoba
Hetita i Egipćana, u 14.st. pr.Kr. (oko 1350.g.pr.Kr.) kada je izbila na Sredozemno more (vidi
kartu na str. 49.). Kako u to vrijeme na području Mezopotamije nije bilo jake sile, Asirci to
koriste da bi u 13.st. pr.Kr. opljačkali i osvojili Babilon. Nakon toga će Asirija početi slabiti.
Novi uspon biti će u vrijeme Tiglatpilesara III. u 8. st. pr. Kr. (745.- 727.g.pr.Kr.). On će osvojiti
cijelu Mezopotamiju, zauzao je Babilon i proglasio se „kraljem Babilona, Sumera i Akada“.
Njegova osvajanja nastavlja Sargon II. (722.- 705.g.pr.Kr.). On će osvojiti Izrael (glavni grad
Samariju, odveo u ropstvo veliki broj Židova) 721.g. pr.Kr. Zatim, osvojio je Siriju, a 706.g.pr.
Kr. i Memfis (Egipat). No, najvažnij vladar će biti Asurbanipal (668.-627.g.pr.Kr.). Bio je
obrazovan i okrutan vladar. Sjedište mu je blo u Ninivi.3 Nakon smrti Asurbanipala izbija kriza.
Država će oslabiti što će iskoristiti Kaldejci. Oni će 612.g.pr. Kr. zauzeti Ninivu i tako srušitit
Asirsko Cartvo.
Napomena: pogledaj slikovni izvor Asurbanipal II. (str. 50.)
Društvo Asirije, str. 60.-61., pogledajnanavedenim stranicama slikovne izvore

3U Ninivi, u njegovoj palaču biti će pronađena biblioteka glinenih pločica ( oko 25 000) književnih i znanstvenih
djela pisanih klinastim pismom. Među njima će biti i Ep o Gilgamešu
 6

NOVO BABILONSKO CARSTVO (str.50.)

Na ruševinama Asirskog Carstva nastalo je u 7.st. pr. Kr. Novo babilonsko ili Kaldejsko
Carstvo. Kaldejci su semitsko pleme koje se na podrčje Mezopotamije doselilo krajem 2. tis.
pr.Kr. Vrhunac Carstva bio je u vrijeme Nebukadnezera II. (605.- 562.g. pr. Kr.). Porazio je
egipatsku vjsku 605.g.pr. Kr., osvojio Siriju i Palestinu. Budući da su Židovi pomagali
Egipćanima, Nebukadnezera II . je krenuo na Judeju i osvojio Jeruzalem 586.g.pr. Kr. Tom je
prilikom razorio Jahvin hram, a Židove odveo u „babilonsku sužanjstvo“ ( ili ropstvo).
U vrijeme Nebukadnezera II. Babilon je postao središte plodnog polumjeseca. Babilon je, da
bi bio zaštičen od neprijateljskih napada, dao ograditi trostrukim debelim zidom na kojem je
bilo više od 300 kula. Za svoju suprugu, Semiramidu, dao je sagraditi „viseće vrtove“ 4– vrtovi
na umjetnim terasama na koje je dovedena voda (koristila se za natapanje i zalijevanje
vrtova).
Nakon smrti Nebukadnezera II. novi babilonski car Nabodin nije mogao sačuvati državu od
provale perzijskog kralja Kira II. koji će 539.g. pr. Kr. zauzeti Babilon i srušiti Novo babilonsko
ili Kaldejsko Carstvo.

Važno
za sve narode pogledaj Gospodarstvo na str. 67. (od Stanovništvo mezopotamskih
civilizacija prilagodilo se uvjetima života na .....do pasusa: Na prostoru istočnog
Sredozemlja muškarci i žene zajedno su obrađivali ...)
Izumi na str. 69
Tehnologije obrade metala, str. 70.
Znanost na str. 71. -72. (od Sumerani su oko 3000.g.pr. Kr. dijelili dan na noć i dan Svaki je
trajao 12 sati... )

4 Semiramidini viseći vrtovi su jedno od 7 svjetskih čuda starog vijeka.

 7

Obrazovanje na str. 72. -73. (od Najveći dio naroda starog Istoka pripadao je nižim,
neobrazovanim društvenim slojevima....do Na istočnoj obali Sredozemlja Židovi su ...)